God. XX. ( U DUBROVNIKU, 2. aprila 1910. Broj 27. RVENA HRVATSKA Qijena je listu unaprijeds: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino s ustvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se m=m==m====== predbrojen za do*ssto polugodište. mIIIIIIIIIIIIT IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA ILzdavatelj i odgovorni urednik Anton I. Šapro — uuu uo Štamparija DeGiulli i dr. Brzojavne oljesti. Iz hrvatskoga sabora. ZAGREB, 2. — Frankovački za- stupnik Jemeršić govorio je proti indemnitetu, Frankovci prijete ob- strukcijom. Ukinuće osude veleizdajnika. ZAGREB, 2. — Banski stol se- dmorice zaključio je ukinuti osudu veleizdajničke parnice. Amruševa kandidatura. ZAGREB, 2. — Izbornici Župa- nje ponudili su mandat odijelnom predstojniku Amrušu. ZAGREB, 2. — Prijedlog o ime- novanju Kraszca biskupom u Djakovu otišao je u Beč. Odstup ministra trgovine. BEČ, 2. — Mircistar trgovine Dr. Weiskirchter namjera istupiti. Po svoj prilici će postati bečki načelnik. LONDON, 2. — Izbori za par- lamenat bit će u Svibriju, , Teška željeznička nesreča. . . TRST, 2. — Kod Milja je bura prevalila željeznički voz. Trojica je mrtvih. Doznajemo, da je u nesreći' poginuo i činovnik na agenciji Ragusee u Trstu g. Pserner. Ostavlja za sobom udovu i dvoje nejako djece. Menelikova smrt. RIM, 2. — Uslijed smrti Mene- likova bojati se je prevrata. Pristaše protjerane carice Taitv okupljaju se a privremena vlada sa svoje strane poduzela je sve mjere opreznosti. Njemačka najezda na naše more. U Beču se ovijeh dana držala anketa srednjoškolskih profesora, na kojoj je između ostaloga, škol. nad- zornik austrijskog primorja Dr. Kauer potanko obrazložio, kako sveudilj ra- stući promet tršćanske luke bezod- vlačno iziskuje da i širi slojevi au- strijskog pučanstva (čitaj njemačkoga f) budu privučeni pomorskoj karijeri, ali da na žalost, do sada nema nego jedna jedina nautička škola u Trstu, što bez okolišanja znači: da se udovolji njemačkim težnjama u Trstu, mora se osnovati još jedna nje- mačka nautička škola. | Već odavna : pronose se / glasovi po novinama o takovoj jednoj školi, & ti su glasovi u posljednje doba Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave.priopćens sahv plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju pop godbi us rasmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se. mmm ID DLLR|ŠILDRSPPL S >= učestali, osobito uslijed zahtjeva Ta- lijana za osnovanje tal. juridičkog fakulteta u Trstu. Po pisanju nje- mačkih novina, kao i po govoru kršćansko-socijalnog zastupnika na carevinskom vijeću tu Beču, jasno se razabire, da bi Nijemci bili voljni udovoljiti zahtjevima Talijana glede univerze u Trstu, ali uz uvjet, da im ovi ne bi pravili poteškoća pri podignuću jednog njemačkog odsjeka nautičke škole u istome gradu. Sada su Nijemci poštali mnogo po- pustljiviji prama Talijanima, dapače oni i naglasuju da im jedini naravni saveznici u suzbijanju Slavena mogu biti Talijani, nu u istinu stvari stoje tako, da Nijemci hoće da učine svoj posao i preko glava Slavena i preko glava Talijana, Nije naša svrha, a i nemamo niti uzroka da zago- varamo - interese talijanskog ele- menta u ovoj monarhiji, nu uvjereni smo, da bi za same Talijane od veće štete bilo ustrojenje: jedne takove škole, nego što bi im od koristi bio talijanski juridički fakultet. Mi ćemo se osvrnuti samo na pogibelj, koja prijeti od takove. škole slavenskom elementu na ovoj obali. Već je poznato, da su željezničke pruge, t. j. austrijske željeznice skroz njemačke, a znademo i na žalost kako se njemački elemenat kroza njih širi. U jednoj državi, kao što je Austrija, u kojoj njemački živalj vrši hegemoniju u svakom pogledu nad ostalim narodima, željeznice su naj- uspješnije i najmodernije sredstvo za postignuće njemačkih ciljeva. Zaista sa zebnjom moramo priznati da su Nijemci na željezničkim linijama gospodari od Baltika do Trsta, a da ne govorimo o sistemu balkan- skih željeznica, koji hoće da provodi njihovu politiku Dranga na istok. Ova ekspanzivistička politika mora da zabrine svakoga slavena, ali u isto doba da ga potakne na borbu i to neprekidnu borbu, e da s uspjehom uzmogne odoliti i svladati daljnju germansku najezdu i po mogućnosti uokviriti u one granice, u kojima ona ne 'bi više mogla škoditi mir- nom i naravnom razvitku slavenskog življa. Poznato je i to, da Nijemci po- žudnim okom gledaju na ovu našu obalu, a nema sumnje da će uložiti sve svoje sile, e da Trst učine nje- mačkim emporijem. Oni vele, kad je skoro sva trgovina u našim rukama, zašto da ne bude i pomorstvo? A kad bi se osnovao taj njemački od- sjek nautičke škole u Trstu, za cijelo bi to u malo godina i postigli. Naša Dalmacija, Hrvatsko Primorje i Istra dali su takovih pomorskih kapetana, da se njima ponositi možemo. Da, ali njemački Beč hoće njemačkih časnika na našoj trgovačkoj morna- rici. Ta želja na Lloydu bila bi od- mah ispunjena, a s vremenom Beč bi tražio da se i na našim domaćim društvima iz početka postavi po koji njemački oficir: ja vama subvenciju, a vi meni bar po kojeg častnika morate postavit na vaše parobrode. Što više, imajuć svojih pomoraca, njemački bi. kapitalisti većom. sigur- nošću uložili svoj novac u gradnju brodova, koji bi zaštićeni silnim nje- mačkim kapitalom bečke vlade, pravili neodoljivu kon- kurenciju našemu pomorstvu. Evo, na ovakav način Beč hoće da eko- nomno preporodi ovu našu obalu! A reći, da u nas imade još ljudi, koji vjeruju da se u Beču ozbiljno misli o ostvarenju hrvatskih ideala! Sreća za nas, da njihov broj svakim danom pada. =... = Obistini li se ta njemačka želja, tu će u obilju padati stipendije, tu će njemačka patriotička društva, nje- mački trgovci, pojedinci podupirati taj njemački odsjek talijanske nau- tičke škole u Trstu, tako da bi kroz kratko doba ta talijanska akademija državne nautičke akademije u Trstu, a vremenom bi možda i tog talijan- skog odsjeka nestalo. I onako su u Trstu sve državne srednje škole i auktoritetom - kt Ai to