Str. 2 »CRVENA HRVATSKA“ Broj 28. sve to ne bi vidjeli, razumjeli, i prama i tu je pokazao zamjerne žilavosti i kitrine tome se vladali prama nama, na- građujuć nas Rauchovim režimima, veleizdajničkim procesima i Friedjun- govim optužbama. Mješte svijesne, spremne i iskreno patriotske opozicije, koja bi bila za- leđem i potporom ljudima za koje zna da su pošteni, i da po dana- šnjem sustavu moraju doći s vladama u doticaj, oni svojim ponašanjem i postupkom izvrgavaju ruglu cijeli narod. Jer šta je to nego li ruglo što pravaši napraviše od minulog zasje- danja sabora dalmatinskoga, i šta bi bi bilo drugo nego li ruglo šta oni prave danas od sabora hrvatskoga? Radi jednog mandata iznijeli su 100 prešnih predloga s kojima su se naprosto rugali ljutim potrebama na- roda; jer da nije bilo Klaričeva man- data, ne bi bilo ni — prešnih pred- loga, i onog degradiranja sabora do nauseatnosti, U hrvatskom saboru, izabrali su najgorućije narodne rane, i javno se hvale da je sve to za osu- jetit isključenje — Zatluke! U beč- kom parlamentu ima 80 neovjero- vljenih mandata, u engleškom bi par- lamentu tako neotesana čovjeka is- ključili za vazda, a kod nas radi dva mandata pravaši hoće da osujete rad dvaju sabora! Pa sve da imaju pravo, je li to način borbe? Ta po cijelom svijetu, opozicije uvijek imaju ,pravo“ i na što da se tuže, ali one od toga prave kapital govorničkom vještinom u raspravama i sposobnošću zastu- panja svoje stvari. A naši pravaši? Tako mizerne figure u raspravama većini valjda nijedna opozicija u ni- jednom saboru, takove nespretnosti i nedoraslosti nije vidjeti ni kod naj- nezgrapnijih početnika. Pa kad ih ubiva nesposobnost, oni onda viču, lupaju, zvone, zviždu ... . Pa kako to djetinski, nepromišljeno vode! Jer ako 6 pravaša u jednom ili drugom saboru mogu zaustavit, i htjeli bi zaustavit saborski rad, zar to isto, pa za kojimudrago hec ne bi mogli učiniti dalmatinski talijani, i srpski radikali u Banovini? A onda? Današnje pravaštvo je doista pravi _- humbug. —8. Dubrovnik, 5. aprila 1910. — Skupština ,, Hrvatske Stranke“. — Br zojav nam javlja da je skupština ,Hrvatske bio dosad ograničen na rodno mjesto i u vođenju stranke, kojoj je u svomu kraju bio priznati vođa. + I na predzadnjoj skupštini ,,Hrvatske Stranke“ isticalo se g. Dubokovića kao naj- podesniju osobu za predsjednika stranke, ali je on na žalost otklonio izbor pozivljuć se na svoje godine. Da toga incidenta nije onda bilo, ,Hrvatska Stranka“ ne bi se bila na toj skupštini pocijepala. Domaće vijesti. Srpski crkveni sabor. Kraljevom odlukom sazvan je srpski crkveni sabor za 29. svib- nja u Karlovce. Mandat poslanika staroga sabora istekao je u prosincu prošle godine, pa će se sada morati obaviti i novi izbori. Predmet vijećanja novog sabora bit će izvješće metropolitanskih oblasti o njihovom radu. Osim toga bavit će se sabor konačnim uređenjem crkvene autonomije. Izborna će borba biti žestoka između samostalaca, pod vodstvom predsjednika hrvatskog sabora dra. Bogdana Medakovića, i radikala pod vodstvom Jaše Tomića. Do sada su u saboru radikali imali znatnu većinu, koju će novi izbori, možda, pretvoriti u manjinu. O ispadu izbora zavisit će, da li će biti imenovan ili ne kraljevski povjerenik za sabor. Politički položaj u Austriji. Politički po- ložaj u Austriji ostaje sveudilj nejasan. Pregovori vlade sa strankama nijesu do sada imali nikakova uspjeha. Sve stranke hoće, da imaju slobodne ruke. Kako već javismo 14. travnja sastaje se opet carevinsko vijeće, ali nitko ne zna, što će donijeti, niti kakoće proteći. Sve zavisi o riješenju spora u Českoj, gdje ni Česi ni Nijemci ne će da popuste. Koncem ovoga tjedna kani minis- tar predsjednik Bienerth nastaviti pregovore sa stranačkim vođama, da osigura parlamen- tarni rad do Duhova. Uspijeli, onda bi bio voljan preuzeti rekonstrukciju kabineta, ali već Slavenska Jednota traži, da se prije svega ima povesti rekonstrukcija i tako danas nitko ne zna, kako će se slijedeće zasijedanje parlamenta razviti. Izlet Rusa. ,Obsčevstvo slavljanske uza- jamnosti“ u Petrogradu priređuje u svibnju ove godine izlet u jugoslavenske. krajeve naše monarhije. Koncem svibnja dolaze ruski gosti u Ljubljanu, a onda u Zagreb. Iz Zagreba idu preko Trsta u Dalmaciju, COrnugoru, Bosnu i Horcegovinu, a početkom lipnja stižu u Beograd, odakle idu na sve- slevenski kongres u Sofiju. Vodi ih general Volodimirov. Erata corrige, U članku ,,U oči rasprave o pogodbi s Lloydom“ štampanom u broju 26, naznačena je subvencija za svaku brzu progu sa K 700.000, dok ima glasiti K 200.000. Očevidno je da so radi o pogreški, koju će oni kojim je osobito namijenjen članak biti i onako sarai ispravili. Ipak je radi tačnosti ovdje izrično ispravljamo. O užasnoj pežarnoj katastrofi u Ugarskoj. Užasna katastrofa što se je, kako je poznato na Uskrs dogodila u madžarskoj općipi Oekdrito, uzrajava još uvijek cijela Ugarsku. U samom mjestu obilazi pučanstvo skupnu raku kao nijemo, bez suza, a pridušenim uzdisajima. Dokazano je, da je nesreća nastala usljed raspranuća jedne potrolejske lampe. Goreći potrolej sahvatio je u tili čas nesretnu ple- saorih, a kroz jedini spasa. I tako je poginulo preko 300 osoba. U samome mjestu zbivaju se .još uvjek tužni prizori. U pojedinim ulicama ne vidi se ni živa duša. — Samo u glavnoj ulici, oko ostataka izgorjele zgrade, stoje stotine ubogih: ljudi i jedan drugome kazuje svoje jade. Velika se pritužba diže na postupanje oblasti. Nekoje novine pišu, da oblasti ne rade drugo, nego da nesretnicima oteščavaju položaj i prave neprilike. Po ulicama idu neprekidno sprovodi i odjekuje žalobno pje- vanje. Mjesnom sucu poginulo je četvero djece, supruga i majka. Jedna djevojka od 16 godina izgubila je otca, majku, tri brata i sestre. Među žrtvama nalazi se i šest voj- nika, koji su dobili dopust na uskrsne blagdane. U mjestu imade kuća, koje su posve opustjele, budući da su svi obiteljski članovi našli smrt u plamenu. U mnogo kuća ostadoše na životu samo sitna djeca i starice. Oblast je uzela sirotčad pod svoje okrilje. Ministarstvo unutrašnjih posala smje- sta je stavilo na raspolaganje 100.000 kruna, da se porazdijeli među svojtu žrtava požarne katastrofe, Njegovo Veličanstvo car-kralj bio je odmah obaviješten o katastrofi, na što je ugarska vlada iz kabinetske kancelarije primila brzojavku, u kojoj vladar izriče svoje saučešće. Na predlog bečkog podnačelnika dra. Neumayera gradska je općina votirala 10.000 K za rodbinu žrtava. Za hrvatsku tehniku u Zagrebu. Vladin savjetnik Ursini, profesor na českoj_ tehnici u Brnu, koji je prije bio dugo vremena nadmjernik u Zagrebu, pozvan je bio po banu Tomašiću u Zagreb, da dade svoje miš- ljenje glede osnutka hrvatske tehnike, koja bi se imala otvoriti već početkom školske godine u jeseni 1910. Ursini je konferirao sa banom, Chavrakom i Amrušem, te mu je napokon od strane hrvatske vlade povjerena zadaća, da provede svo predradnje za pra- vodobno uređenje tehnike, koju je on još prije 12. godina zagovorao i predlagao. Raspisan izbor u Spljetu. Izbor zastup- nika kotara spljetskog za carevinsko vijeće urečen je za dan 4 srpnja o. g. Potonuo parobrod. U subotu na noć, kako čitamo u ,N. L.“, udario je parobrod »Auguria“ o jedan rt između Promontura i Medalina kraj Pale, te je nakon per sati potonuo. Parobrod je vlasništvo Primorskog društva u Trstu, Vidulić & Co. Parobrod leži u morskoj dubini o 30 metara. Osoblje je spašeno. Pred nekoliko dana isti se je parobrod sudario u Metkoviću i oštetio se, pa se drži, da je i to jedan od uzroka katastrofe. istraga u stvari napadaja na grofa Khuena. Budimpeštanska policija objelodanila je saopćenje, u kom javlja, da je istraga u stvari napadaja na grofa Khuena dovršena i da će se protiv poznatih već zastupnika povesti kazneni progon. Svečani otvor nove zgrade za raalku u Spljetu. Dne 30. ožujka bio je u Spljetu sve- čani otvor nove zgrade velike realke, Zani- manje građanstva bilo je veliko. Sama zgrada je ukusno i moderno uređena, opskrbljena. boim zani, AIU OV i: