God. XX. U DUBROVNIKU, 9. aprila 1910. Broj 29. CAOENA HRVATSKA Qijena je listu nnaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku ne godinu 10 K. Ze ino sastvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns vrati list, kad mu pretplats mine, smatra s? m=m========= = predhrojen ce ao+irato polugodište mZzuzmzm=m=—— Izdavatelj i odgovorni urednik Anton I. Šapro um II Štamparija DeGlfulli 1 dr. = Brzojavne vijesti, Hidegeti demisionirao. OSJEK, 8, — Srijemski veliki župan Hidegety predao je demisiju. NOVSKA, 8. — Naknadni izbor za hrv, sabor bit će na 20. ov. mj. Kandidira prof. Šilović prama paktu Tomašića sa- koalicijom. Iz hrv. sabora. ZAGREB, 8. — Zast. Novak go- vorio je o indemnitetu.; Kasnije je došao red na interpelacije između kojih je pobudila osobitu pažnju ona Mile Starčevića u kojoj je nabrojio rajzbojstvo legionaša po Zagrebu i Hrvatskoj za Rauchove ere. Za njim je uzeo riječ Pejačević. ZAGREB, 8. — Danas je podban Chavrak u saboru opravdavao svoju poznatu okružnicu. Lukacs u Beču. BEČ, 8. — Danas je ovamo pri- spio ugarski min. financija Dr. Lu- kaes te je otišao kralju na au- dijenciju. iz austrijskog parlamenta. BEČ, 8. — Sve stranke aust. par- lamenta držale su konferencije. Vesi su .se izjavili, da će njihovo držanje bit. proti vladi. Razno. KOSOVO, 8. — Arnauti su po- digli silan ustanak u Staroj Srbiji. Došlo je do žestokih bitaka s tur- skom vojskom. Talijanstvo Dalmacije. Ima već nekoliko vremena što »Dalmata“ pita svoje čitaoce nizom članaka, u kojim im hoće da dokaže, kako je ovo sve pusta talijanska ze- mlja, puna talijanskih uspomena, si- jelo. talijanske kulture itd. itd. Uza- ludan posao njemu,isto kako bi uzalu- dat: posao bio nama, dokazivat gg.Ghi- gli&novichu, Smerkinichu, Krekichu, da 'u njima nema ni kaplje talijan- ske' , krvi, već da su oni istoga pori- jetla kao što i mi, Narodni osjećaj se gleda, za nas Hrvat nije ni onaj, koji se samo Hrvatom nazivlje, već treba da se takovim i: ćuti, ali ako to čuvstvo u našem narodu postoji, tad“može ,Dalmata“. dokazivat sve crno na bijelu, da je Dalmacija ta- lijanaka, tim ne..će. ni za jednoga umnožit broj svojih sljedbenika. Dokazi negdašnjeg talijanstva, i kad bi uspjeli, nemadu dakle nika- kve praktične vrijednosti, Što je negda bilo, to ne mijenja ništa na onomu, što je sada, a to ,sada“ sjeća nas jedne narodne pjesme. Marka Kraljevića tuče po hrbatu topuzinom crni arapin, a on sjedi i govori mu: »Ne buni mi po kožuhu buha“, Hr- vati i Srbi u Dalmaciji preveć su jaki, da bi ih mogla zabadanja tali- 'janaška ozbiljno uznemiriti za naro- dni harakter zemlje; ona mogu imati samo tu posljedicu, da od časa do časa strasti provale u psovke, grdnje, kadgod i pesti, te pruže tako prigode trećemu, da se umješa i u interesu reda pokuca kavgadžije po glavi. Prepirka o prošlosti, nema dakle nikakve praktične koristi, ali kad je prvi žapočeo, kazat ćemo. Dalmati“, što o njegovim. dokazima mislimo. Sva njegova naprezanja, da: dokaže kako je Dalmacija talijanska, ne : mogu dokazati drugo, nego da je u Dalmaciji nekoliko stoljeća živio ro-' manski elemenat u miru i uporede sa slavenskim, Bilo je u prvo doba borbe, ali ostatak romanskoga življa,- koji se pred bujicom slavenskom bio slegao u gradove, brzo je razumio, da njegov opstanak zavisi o miru sa po- bjediteljem. Ta je spoznaja otvorila gradska vrata slavenima, a hrvatsko zaleđe kulturnom utjecaju romanskog zapada. Što su romani: izgubili na jednoj strani, dobio je, romanski svi- jet na drugoj. I to je tako trajalo sve dotle, dok nije dolaskom Austrije stari kul- turni romanski elemenat zamijenjen bio od narodno izopačenog ' austrij- skog birokratizma, koji je :odgojio današnje talijanstvo u Dalmaciji, puno mržuje na slavene. Što tali- janski Mleci nijesu mogli, to je uči- nio:njemački Beč. . Neka se dakle ,, Dalmata“ ne: po- zivlje na prošlost. Ona nema nikakve sveze sa sadašnjosti, Nijesu sadašnji talijanaši potomci starih Romana, da mogu za sebe uzimat zasluge nji- hove, Oni su nas upoznali s roman« skom kulturom, a ovi su se svojom IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za isjave.priopćena sahv plaća so 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju po P godbi uš rasmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se. nerazložnom, katkad živinskom mr- žnjom na naš jezik podigli između nas i kulturnog romanskog zapada kao kakav visoki zid, koji nam pri- ječi da se upoznamo i sili da malo po malo zaboravimo sve blagodati talijanske kulture, koja je u prošlim vijekovima bila ove krši oplodila. »Dalmata“, koji prekapa prašne knjige, da nađe u starini dokaza neče- sa, što često put niko ne osporuje — jer n.pr. svi znamo, da su u Dalmaciji ži- vjeli. Romani, dok ih nijesu istjerali Sla- veni — neka radije upita sam sebe, što su talijanaši dalmatinski privri- jedili majci Italiji u 'ovo posljednje 80 godina, otkad ih je zloduh au- strijskog birokratizma. otuđio ovoj zemlji. Oni hoće da: sebe prekažu kao. kulturni elemenat, ali kad bi taj elemenat bio zbilja tako kulturan, on bikao takav bio i pronio plodova, ta bi se kultura bila iskazala bilo u li- teraturi, bilo u umjetnosti, bilo u znanju... Svi naprotiv vidimo, da ako je što svijetu dala .Dalmacija u ;ovo zadnje: doba, začetnici su tome bili po osjećaju Slaveni, a ako je štogod dala Italiji, i to. treba da zahvale talijanci hrvatskom elementu. i Pripovijest dakle o kulturnoj nad- moći naših talijanaša, to je samo priča, kojom vođe mogu sokoliti svoj podmladak, da. napadaju po. zadar- skim ulicama hrvatske «barbare“,, ali u koju oni sami, vjeruju: toliko. koliko i rimski auguri u svoje gata- nje. Ako je dopušteno govoriti o-kul- turnim -razlikama između Dori isto zemlje, koji uživaju koji su i genetično mk ori sve što vidimo pokazuje , g i Srbe kao kulthrno. jače: 3ro pri: i pojavi su tu, koje može svak vi: ako nije slijep iliti možda ne će da bude slijep. [a tai je tako, čem ore žen i nje, koje je sve nego svjedodžba kulture, Čemu trašiti od nas ono, što kao o ii ne zelio dati, a odbijati ruku pomirnicu, k; im: nudimo; i koja bi pomogla i iz ruševina onu divnu zgradu, koje. otraške vidimo u -Gundu- , Marulića, Medulića, 'To je onaj \, koji ti: ne možemo ' protu- ; rada bi, da nam ga protu- mači ,Dalmata“. SATU