Str. 2 CRVENA HRVATSKA“ Broj 30. Domaće vijesti, Braća Pribičevići pušteni napokon na slobodu. Prošle subote u jutro predao je kod sudbenog stola dr. Hinković prešnu molbu podkrijepljenu opsežnim obrazloženjem, da bi se uz kauciju pustilo braću Pribičeviće na slobodu. Poslije podne istoga dana puš- teni su iz zatvora tobožnji pokretači veleiz- daje Adam i Valerijan Pribičević, koji su pravedni odsjedili u zatvoru preko 20 mjeseci. Izgleda, piše ,N. L.“, da se patnje ove dvojice utamničenika htjelo još u zadnji čas produljiti, pa dok im već svi drugovi uži- vaju slobodu, imali bi Adam i Valerijan Pribičević da baš radi toga trpe po nečijoj volji još veće muke. Napokon je toj torturi učinjen kraj, i ova će vijest veselo odjeknuti jednako u srpskim kao i hrvatskim narod- nim krugovima, koji shvaćaju sav užas te najgroznije inkvizicije, što se u 20 vijeku povela u Hrvatskoj, kao dokaz, da ova dr- žava svojih tradicija ne ostavlja, te svu strahotu jednog korumpiranog sistema i do mozga mu pokvarenih provađača. Veseleći se od srca, što će Adam i Valerijan Pribi- čević nakon tako dugog tamnovanja ugledat svjetlo slobode, želimo, da bi velike njihove patnje bile narodu od koristi i oni narodu živim primjerom i opomenom, da do narod- ne slobode vode dugi, strmi, trnoviti i kr- vavi putevi. Živjeli narodni mučenici Adam i Vale- rijan Pribičević. Posjet ministra trgovine Welsskirchnera u tvornici , Cement“. Spljetska ,Sloboda“ donosi ovaj dopis iz Omiša: U ponedjeljak nam je bio ovdje min. trg. Weisskirchner. Priređena mu je u počast rasvjeta 1 glazba. U jutro se je odvezao ma Gubavicu i preg- ledao radnje. Izrazio je opetovano udivljenje nad položajem Omiša i nutarnje okolice. Posjetio je po tom tvornicu cementa ,,Ce- ment“ te se je najlaskavije izrazio o rijetkom i praktičnom stepenastom razmještaju poje- dinih odijela, o uređenju same tvornice, a naročito je bio zadovoljan brigom, koju tvornica pokazuje za radnike, podignućem modernih radnič. stanova. Isto je tako bio zadovoljan kad je čuo da je u tvornicu uložen isključivo domaći kapital i domaće radne sile. Kriza cementa. Kriza u industriji cementa kao da se približiva kraju. Ovih su se dana vodili pregovori između raznih tvornica, te su sve nekartelirane južne tvornice (4. dal- matinske, 3. Štajerske i 1. Koruška) ustrojile klub, u koji bi imale da stupe i one druge južne tvornice, koje su sada u kartela. Tako bi se stvorila velika grupa, koja bi onda pregovarala sa sjevernim tvornicima. Umjesto jednog kartela bi bila dva velika i u spora- zumnom odnošaju stojeća sindakata, a to bi bilo svakako zdraviji odnošaj, jer bi dozvo- ljavao veću slobodu i više štitio pojedine nepomirljivi duh, pa ima nade da će se za kratko vrijeme početi sređivati prodajne prilike kod industrije cementa, što će no samo spasiti, nego i unaprediti našu mladu od nekoliko doba vodi između nadbiskupa Stadlera i fratara, a sve to nu štetu i pro- past siromašnoga naroda, koji u ovako važ- nim časovima, koje Bosna sada proživljuje potreban je zrele političke borbe i dojstojnih i odlučnih vođa, koji će ga dostojnom bor- bom dovesti do pravednog riješenja svojih prava. Evo što se u tom dopisu kaže: Ono što se danas događa u ovim krajevima — u borbi Stadlera i fratara — to je čisto pre- vršilo svaku granicu uljudbe i kulture. Poš- tenu čovjeku rumen na lice dolazi, kada ga narodni protivnik upita: koji su motivi toga klanja što ga rimo-katolici međusobno vode! Na ovakovo se pitanje ne može naći ljepši odgovor, nego li je onaj, koga je po- kojni Starčević rekao, kada je istinu napisao da su katolički elemenat sveštenici poživin- liči!. .. Ta strašna slika, što se sada odig- rava u ovim krajevima, zaista je grozna i zvjerska. Ono, što pišu organi jedne i druge frakcije, nije za ljude pisano. To je strašni nazadak, koji je mogao biti prije nekoliko stotina godina; ali danas se me bi smjelo događati, da jedna i drdga frakcija hoće svoje gnjusobe, da pokrije sa krščanskim moralom! Ah! Krščanski moral i oni, to je daleko jedno od drugoga, ko nebo od šešir- džije. Ali je s jedne strane dobro došla ova borba za one elemente, koji hoće, da nešto stvarna stvore. Iz ove borbe vidi i najzasu- kaniji ortodoks, da je to borba za gospodstvo i tuđu supremaciju. Na svoj fronti puca vidik, te se ukazuje golotinja duše i tijela Stadlerovaca, kojima je do svačije sreće više stalo nego li do sreće i zadovoljstva hrvat- skog naroda u ovim krajevima, koji postaje plijen "Rima i Beča i svakoga onoga, koji se veseli slovenskom rasulu! Danas bi se imale riješiti najprimitivniji čovječanski zahtjevi, i skinuti stanje koje ovaj narod bez razlike vjere i staleža tura u robstvo, da ga rđa i nevolja bije! Kmet- sko pitanje ovih krajeva najaktuelnije je i najprešnije — ako se hoće čovječanstvu pomoći, te ga ne valja puštati sa dnevnog reda, sve do njegova pravednog riješenja. Ostavljati ga u pozadini, otentat bi bio na zdrav razum; bilo bi podržavanje robovanja, koje se ne bi smjelo događati u vijeku u kojem živimo. Očito je, tko stoji iza kulisa Stadlerovaca i fratara: jedna ih struja tura, da taj neljudni zanat tjeraju; ali opet velimo, da je to dobro jer one tikve, što s đavolom sade, o glavu će im popucati ! Narod se neda vječno kru- nicom po glavi tući! Na ovo bi morali misliti oni, koji su pozvani, te se ne dati totalnoj propasti. Idemo u susret toj komediji, te ćemo je barem učiti valjano. Njemački izletnici. Prošle subote, okolo po sata po podne, aust. jacht ,, Thalia“ kap. Bretfeld, vraćajući se iz Aleksandrije sa 105 putnika, ustavio se u našoj luci. — Putnici su se iskrcali i obašli što grad što okolicu. U nedjelju je krenuo za Trst. 4 Perica pl. Ghetaldi rođ. Kisić, Sretni mlađenci. Dne 7. o. mj. vjen- čali su se Marija Monković odavle sa Bo- žom Kolovratom iz Proložca, Imotskog Ko- tara, nadničarom kod ovomjesne željeznice, Njoj je 74 godine, a njemu 26, Plesni tečaj. U članku pod gornjim naslovom javili smo u zadnjem broju našeg lista, da će diplomirani učitelj glesa gosp. Mika Katarivas obdržavati plesni tečaj od 19. o. mj. u dvorani mjesnog Hrvatskog Sokola. Naknadno smo pak saznali, da je ditični učitelj pismeno zamolio upravu našeg društva“za ustupljenje dvorane, ali da se oval nije odazvala njegovoj molbi, pošto se isto priječi s mjesnim društvenim pravil- nikom. Hrvatski Soko. Ovo naše omiljelo društvo priređuje u nedjelju 17. o. mj. u u 21/2 sata po podne najavljeni izlet u La- pad, koji je bio odgođen radi nestalna vre- mena. Zdravo! Da se ukloni pogibelj. Regbi da su uzalud već nekoliko puta mjesne novine pi- sale o opasnom ponoru ispod kuće Buba- love na Pločama, jer se pozvani još ne miču, da taj urede. Opće je mišljenje, da bi trebalo nad ponorom sagraditi zid, a ne metati samo dvije gvozdene šipke po prijeko, kao što se to prvi put učinilo. Pošto su šipke bile slabo pričvršćene u kratko vrijeme otpadoše i to kad se je jedan prolaznik na njih na- slonio. S toga dok je na vrijeme preporučamo, da se sagradi zid nad rečenim ponorom prije nego li se dogodi kakova teška nesreća. Provala. Na Misonovoj baraki u Gružu opet je bila pokušana provala u noći od Subote na Nedjelju. Misli se iz osvete. Zapuštenost djece i dječje zaklo- nište. Općina kao mjesna redarstvena. vlast kaznila je zatvorom od 3 sata do 2 dana, neku razuzdanu mladost, bolje djecu ispod 14 godina, za manje tjelesne ozlede mnane- . šene što svojim drugovima, što drugim o8o- bama u međusobnom trvenju i bacanju ka- menja. Grubo je da redarstvena vlast posre- duje ondje, gdje bi sami roditelji morali i mogli staviti reda, ali je fakat, da od naše dječurlije čovjek nije više siguran niti izaći na šetnju od straha da te kamenom ne udare. Za takovu dječurlija bio bi potreban kakav popravni zavod. Od takovoga zavoda više bi se. imalo potrebe, nego od nekih drugih siromašnih ustanova. Pošto dječje zaklonište i onako ne odgovara, zamisli i želji njegovih ustanovitelja, jer tu sada stoje djeca samo do 12. godine. Imalo' bi se na- stojati da se taj zavod preobrati u neku vrst popravilišta ili zavoda za odgoj valja- nih zanatlija, gdje bi se zaklanjala i valjano odgajala zapuštena djeca. Na tomu bi u prvom redu imalo po- raditi naše sirotinsko Vijeće. Javna dražba. Za zakup popravaka ulice ,Ispod volta“, ,Pakljena“ i ,Majstoro- vića“ u Gružu, držat će se dneva 23. aprila od 10 ura jutra do podne na općinskom