Broj 37.
nos trgovine parobrodi su daleko podesniji.
Q tom imamo i primjera. Za prevoz putnika
zlo i naopako, jer senjska bura ne znade
za šalu, a suviše iz Rijeke do Zadra puno
se brže dolazi parobrodom, nego li bi se
moglo tom željeznicom pri najljepšem vre-
menu.
Ele ova željeznica mjesto koristi doni-
jela bi Dalmaciji nedoglednih šteta, pak i
u tom Austrija ostala bi pri svojoj, da kad
bi nam što i pružila, to bi nam bilo više
na štetu nego li korist. Nego ovaj put možda
bolje sreće budemo!
Za pučke učitelje. Na 22 travnja o. g.
zastupnik J. Biankini prikazao je zastupnič-
koj kući u Beču peticije za pobolišanje
učiteljskih beriva, primljene iz svog izbornog
kotara Dubrovnik-Oavtat-Korčula-Ston, te ih
je popratio i preporučio završujući riječima:
Mi smo svi duboko uvjereni, da je sa
pitanjem učiteljskih beriva najtjesnije spojen
uspjeh i napredak pučke prosvjete. Učitelju
koji ima da se bori sa gladom i neooljom,
uprav je nemoguće vršiti svoje plemenito,
ali teško kalturno zvanje.
Sa druge strane dokazano je, da kralje-
vine i zemlje učiniše sve što im je bilo
moguće do ekonomskog iscrpljenja, ne bi li
im pošlo za rukom urediti pitanje o učitelj-
skim berivima. Ali pored toga učiteljsko
pitanje uvijek opet se pojavljuje, te je pos-
talo baš krvarećom ranom i za zemaljske
financije i za pučka predstavništva.
Ne ostaje dakle drugo, nego da država
tomu energično doskoči. Država, koja vrši
toliko upliva na pučku školu mora da još
dođe i u pomoć i da uzme na se barem
50 po sto školskih troškova.
Štovana moja gospodo! Pučki parlame-
nat valja da se zauzme za tu plemenitu
zadaću. te da skloni vladu, neka napokon
temeljito riješi žalosno učiteljsko pitanje.
'To odrješito zahtjeva i učiteljstvo kra-
ljevine Dalmacije, to zahtjeva javno mnije-
nie, pravednost i humanitarno čuvstvo prema
učiteljima, a i sam napredak pučke prosvjete.
S toga obzirom na veliku važnost ovoga
pitanja, predlažem, da prva peticija koju
sam prikazao bude doslovno tiskana u ste-
nografičnom zapisniku, a da imena ostalih
+ plimsteme Bidrnson.
Osim svoje domovine veliki norveški
pisac najvolio je Pariz. I ondje je umro.
Već su dugo dolazili zabrinuti glasovi
o zdravlju sijedoga pjesnika, pa najnovija
vijest, da je kraj njegovim patnjama, nije
nikoga iznenadila, a pogotovu ne ni zato,
jer je prije kratkoga vremena javnost već
mistifikovana viješću o njegovoj smrti.
Bjornson je velika pojava u historiji
moderne : kulture i napretka čovječanstva.
Kritičar, feljtonist, novelist, dramatičar, di-
rektor kazališta, urednik novina, strastveni
polemičar, putnik po Evropi (Rim, Njemačka
i Francuska), govornik, (predavač) — sa
avojstvima svega ovoga ispunio ja svoj 78-
godišnji vijek. Imajući velika važnost za
svoju domovinu, domovinu heiojskih tradi-
cija, divlje i valičanstvene prirode, domo-
vinu, koju spominje već i Plinije, imao je i
za čitav kulturni svijet. Om nije dae svijetu
djela winuciozno izrađenih i auptilnih poput
nekih Francuza, ali je stvorio radova, koji
pokreću savremeno draštvo i njegovu sa-
vjest. Društvu je govorio glasom velikim i
proročkim. Gdje je trebalo, i polemičkim. I
Strana 3.
,CRVENA HRVATSKA“
osam po meni prikazanih peticija budu is-
pod prve pobilježena. (Odobravanje).
Predlog je primljen.
Izvješće odpremnog i komisijonog druš-
tva ,Balkan“ u Trstu. Izdali smo dosele
dya izvješća sa ovdašnje pijace i primismo
od mnogih trgovaca obavijest, da prosljedimo
u tom našem djelu.
Buhač: Približuje se nova žetva i ov-
dašnji trgovci računaju kao obično, da će
i ova godina dati obilan rad, usljed česa i
javljaju svojim priiateljem u Ameriku i drugo
inozemstvo, da će biti dobra godina. Stoga
je promet i razloga u buhaču neznatan, a
i ono malo što se proda, ide u bescijenu.
Sve dakle zavisi od nove žetve ižizda li
ista, t. j. rudi li slabo cijene će odr ati a i
doskočiti, u drugom slučaju pako, naime
bude li žetva izdašna, cijene će i dalje pasti
i to znatno. O mjesecu srpnju znati će se
zaista kakova će biti prospektiva za nadalje
u ovoj grani trgovine.
Maraske. Mi smo izvjestili već dva
puta, u kakovom se položaju nalazi taj ar-
tikel, te kako nam se čini, ostati će sve
pri starom, nastat će konkurencija kao obično
a profitirat će samo treći. Rodi li višnja
dobro i ove godine, to neima nade u pobolj-
šicu cijena. Jedini bi bio spas u slozi i so-
lidarnosti glavnih trgovaca ove robe, da ba-
rem na taj način očuvaju cijene.
Bajama; Cijena ove robe počele su i
opet padati i pošto je izgled na rod u dol-
njoj Italiji vrlo povoljan neima nade kako-
voj poboljšici.
Cripola i feca: tražena je roba, te pre-
poručamo izrabiti položaj i poslati nam u
komisiju što veće količine jer se samo kod
velikih količina poslučuju potpune cijene.
Kadulja: Stare robe gotovo nema ništa
na tržištu te će stoga nova roba naći zaista
brzo kupaca.
Kože: Znatnije promjene nema kod
ove robe, te valja sve već rečeno u našem
zadnjem izvješću. Jedino se suve goveđe
kože traže jošte više od prije.
Vosak: Stara je roba skoro sva raspro-
a ono malo što leži po magazinima, sva je
mješana inim primjesinama t. j. nije čist
vosak i stoga nema kupaca.
Bjčrnsonova važnost baš i jes u tome. On
je u prvom redu socijalni pjesnik, ne rasi-
pajući po svojim djelima uspavljivi hašiš
mirovanja, nemoći i smrti.
Tek nedavno je napisao izvrsnu kome-
diju ,Kad mlada loza cvate“. Njome je
umirno svršio svoj literarni rad. Nije se
dao tu na riješavanje kakova problema —
dao se naprosto na to, da pokaže, kako
vrijenje mlade krvi može djelovati plodo-
nosno na staru i ustajala. Kvropska je kri-
tika ovo djelo vrlo povoljno ocijenila.
Ne bi nas dovelo do cilja, kad bismo
na ovom mjestu nabrajali sva njegova lite-
rarna djela, te svako pojedino ocijenili. Za-
daća nam je, da u ovom razmatranju, u
ovom kratkom feljtonu, napisanom na brzu
ruku na glas o njegovoj smrti, dademo op-
ćenitu karakteristiku pjesnikovu navedavši
tek ponajglavnija djela njegova.
Prvi početak Bjčmnsonove slave pada
poslije njegova prvoga putovanja po Evropi,
kad je idao nekoliko epohalnih seljačkih pri-
povijesti, u kojima imade mnogo romantično
religijosnih elemenata, kao što ih imade i
gotovo u svim njegovim kasnijim radovima,
gdje je već kritičan i realističan.
Vuna: Upozorujemo i sve naše prijate-
lje, da se kane skupnog plaćanja ove robe,
jer će cijena vune zaista pasti na vrlo
nisko te bi mogli gubiti znante svote.
Za gojenje pčela. Na 27. juna, kod po-
ljodjelske učionice u Spljetu, otvara se te-
čaj za gojenje pčela, koji će trajat 8 dana.
Izvanjski posjetioci mogu imati novča-
nih pena 15 i 30 K — te će imati
stan badava u zavodu.
Molbenice se upravljaju ravnateljstvu
poiješjetik učionice u Spljetu, i mora se
priložiti svjedodžbu dobra ponašanja.
Zajedničke ministarske konferencije. Za-
jedničke ministarske konferencije započet
će kako se javlja, 17 svibnja u Beču. Glavna
će im lie biti, da ustanove zajedničke
izdatke za god. 1911. Utanačenja što ih u
tim konferencijama ugovore zajednički mi-
nistri sa obostrunim ministrima, sačinjavaju
osnov za izradak zajedničkog proračuna.
Prema naravi same stvari mora se u tim
konferencijama raspraviti i izvanredna veća
potreba ratne uprave, te mora konferencija
u tom pitanju zauzeti stanovište. Čuje se,
da sada vojna uprava u prvom redu traži
sastav ee proračuna, da se uzmogne
nakon uspostave redovitog parlamentarnog
stanja u Ugarskoj što prije sazvati delegacije.
Blago prirode, Kad su se ono prije
decenija prvi pokusi pravili sa gor-
gom vodom Franjo Josip iz zdrav-
stvenih izvora u najvećim liječilišti-
ma te se znanstveno ustanovila nje-
zina mnogostrana uporaba, obavije-
stio je list ,The Hospital Gazette“
u Londonu kako slijedi :
Franjo Josip grka voda je bogata
sa svojim solima koje čiste, kao _ nije-
dne druge vode. Njezino djelovanje
u svim slučajevima sasvim zadovo-
ljava te se ona uzimlje sa mnogo ve-
ćom ugodnošću nego je to u opće pri
ozdravljajućim sredstvima“.
The Lancet“ (veoma znameniti
egleški liječnički časopis) dava svoje
mnijenje o njome :
Franjo Josip grka voda je na-
ravna mineralna voda od velike vri-
jednosti kojoj pripada bez sumnje ve-
liki interes te dalekosežna uporaba“.
U svojem je radu volio obrađivati dublja
pitanja i pobleme. U jednim djelima tako -
prikazuje opreku između vlade i naroda, u
drugima naglašuje potrebu društvenoga po
štenja ovdje nam iznosi pobjedu dobre žene
nad ženom zavodnicom, a u mnogo spomi-
njanoj ,Rukavici“ traži i od muškarca či-
stoću. Iz prikazivanja norveškoga društva
prešao je on pomalo na prikazivanje, čita-
voga čovječanstva, kao što se u ostalom već
vidi iz gornjih njegovih omiljelih tema. Iz
potonjih se djela to još jasnije vidi. Kad
prikazuje odnošaj čovjeka prema Bogu ja-
mačno je onda to temat opće čovječanski.
Valja za to čitati njegov roman ,Na božjim
putovima“. Kao njegovo najveće i najdublje
dielo važi drema ,Nad našu snagu“. De-
kako da na ovom mjestu ne možemo iscrp-
sti sve teme, kojima se bavio veliki pjesnik.
Bjčrnsona je u svim djelim i
puta. Velika energija, odsječen reski govor,
silna vjera i idealizam, ljubav za čovječan-
stvo, pravednost i radost života — glavne
su oznake njegova literarnoga, a i svega
ostaloga rada.
i , + u
[AEK ANTOM POJMA JPN
stijenje ac
o:
#
Ori
Zok, šare
a +
za
i
ALE CA EDE PETR ANA,