Strana 2. ! CRVENA HRVATSKA“ | Broj 43. zat da i uskoaliciji nema političara koji znadu što hoće.i znadu prama tomu-i raditi, ali baš oni morali bi najviše i Osjećati svu težinu Supilo- + vih prigovora, te ne - tješiti sebe nadom da će im dignuti vrijednost novinarsko omalovaženje, Supilova politika: to je politika koja i proti- vniku mora uliti poštovanja, to je politika aktivne oporbe, rada i po- žrtvovanja, koju zastupa čovjek, te mu se ne'može reći da je nije ka- dar provesti, što se tiče njegove osobe. Ako je drugi ne mogu slije- diti, biće tomu uzroci dijelom u njima a dijelom u okolini. Ove potonje . može se uveživati, ali Supila se mora razumjeti. Dubrovnik, 27. maja 1910. Izborni kompromis u Spljetu. — Na drugom mjestu donosimo izborni kompromis sklopljen između ,,Hrvatske Stranke“ i ,Hr- vatske Pučke Napredne Stranke“ u Spljetu. Vijest da je do njega došlo mi najsr- dačnije pozdravljamo. Dalmacija je .prem malena, zemlja, njezini gradovi nijesu ta- kova središta, da bi mogla izdržati velike stranačke borbe bez velika uštrba za njihov napredak. Ne kažemo, da stranačkih natje- canja ne smije da bude, bez njih bi nas mrtvilo savladalo. I sama povjest pojedinih naših stranaka dokazuje, da koliko je idealno, toliko je praktični nemoguće, skupiti sve Hrvate u Dalmaciji u jednu stranku, Nu ako to nije moguće, a ne bi bilo ni dobro, moguće je i dobro, da odnošaji izmađu stranska budu takovi, da ima dodirnih ta čaka između njih i da se uzmognu barem u određenim časovima naći svi skupa u obrani onoga, što je svim zajedničko, Osim ovih općih razloga nas veseli spo- menuti izborni sporazum s toga, što baš iz- među ovih dviju stranaka sporazum je pri- rodna posljedica stanovišta, koja stranke zauzimlju u glavnim narodnim pitanjima. One se slažu u shvaćanju odnošaja između Hrvata i Scba i u prosuđivanju općeg po- litičkog položaja. Ako su dakle nastojanja i jednih i drugih u tom pogledu zajednička, : zajednička naka bude i borba, koja ide za tim da &e to postigne. Radujemo se na posljetku na šporazumu i zbog interese grada Spljeta, koji je po. sljedice te borbe najteže osjećao. Spljet se nalazi u času, kad njegov krasan prirodni položaj svrće na sebe požudne oči tuđeg ka- pitala. Odbiti ga se ne može, ali mora biti zadaća stih misaonih patriota da se i do: maćemu poduzeću osigura ono mjesto, koje ga ide, a u utakmici s tuđim osigura mu po- noć s.one strane, koja nam u narodnom pogledu ne može biti zazorna. Za takovu ekonomsku akciju potreba je suradnja svih koji mogu, a omogućiti to dužnost je sva- 1 naroda. U «izbornim srezovima. - Muhamedanaca izišla je pobjednikom stranka narodna To je ona stranka, koja naginje Srbima,; te će njezin , vođa biti — vjerojatno pred- sjednikom = sabora. Na izborima po- dlegla je stranka predvođena od nekolicine inteligentnijih mlađih Muhamedanaca, koji su se odgojili po visokim školama u doba poslije okupacije, te drugim okom gledaju odnošaje i potrebe u zemlji, Izbori su po- kazali, da njihovo doba nije još kucnulo, a štetovalo im je bez sumnje, što su većim dijelom u službi vlade. Najznačajnija je bila borba u katoličkim kurijama, koja je svršila porazom Stadlero- vim. Oficijelno vodila se borba između ,Hr- vatske Zajednice“ i ,Hrvatske katoličke udruge“. Uz prvu pristaju, Franjevci i do- maća inteligencija, uz drugu dijelom po svo- joj volji, a dijelom po Stadlerovoj naredbi svjetovno svećenstvo, i mnogi doseljeni či- novnici, kojim među domaćim elementom u Zajednici nije ugodno, jer ne mogu gospo- dariti po svojoj volji, »Hrvatska Zajednica“ bez sumnje je narodnija, isto kako je sigurno, da su Fra- njevci u Bosni narodniji od dijelom dose- ljenog Stadlerovog svećenstva, Njezinu po- bjedu s narodnog stanovišta treba pozdraviti. Istina je, nije ni Zajednica prosta od fran- kovačkih zabluda, ali Stadler je inkarnirano furtimaštvo, njegova Udruga je :pokušaj .da se hrvatstvu u Bosni dade čisto vjerski ha- rakter, Zasluga je Franjevaca da taj pokušaj nije uspio, a to pokazuje, kako u našemu narodu ima još svećenstva, kojima je srce otvoreno za narodne potrebe i koji znadu interese vjere dovešti u sklad s interesima Poraz Stadlerov je događaj, koji će imati odjeka i po ostaloj Hrvatskoj. On je išao za tim, (da narod podvrgne vodstvu episkopata. Ma koliko bila jedna takova po- misao apsurdna, ona je našla u jednom di- jelu svećenstva odaziva. Eto im sada pri- mjera do kojih posljedica dovodi, kad bi- skupi hoće da prekorače granice, koje im sam čin određuje, te se miješaju u političke borbe. Bosaoski Hrvati odbili su to vodstvo, furtimaštvu ne cvatu ruže ni u toj zemlji, gdje su vjerske razlike najistaknutije. Pogledi po svijetu, U Halleu se ovih dana obdržavala me+ đunarodna anarhistička konferenca, Prisustvo- valo je 50 arnahističkih delegata i 50 oda- slanika socijalističkih saveza. Koferenca se bavila pitanjem organizacije i agitacije. Uče- snici izjavljuju, da srestva njihove djelatuo- sti nijesu tvorna nasilja, nego poticanje du- ševne revolucije. U državi Allabarna neki uspšenik, koji se nalazio u tamnici radi nekog štrajka, po- kušao je da pobjegne, podmetnuvši vatra u tamnici u kojoj se je nazio, Vatra se je universu i. pohađanje. predavanja. . Poljski djaci su 'sigarno naortžani, te se je bojati ozbiljnih nemira. Zastupnici Kevicki i Ko Jesa otišli su odmah ministru predsjedniku i ministru nastave, da ih upozore na even- ' tnalne posljedice. Ministri obećaše zauzeti se, da bude mir, * Po zaključku posljednje protesne skup- štine, počeli su se na sve strane za Kretu sabirati dobrovoljci. U Trapezuntu ih prema nekim vijestima ima već 500, * Iz Pariza se javlja, da se je francuski ministar vanjskih posala Pichon londonskom dopisniku ,, Matina“ o svom razgovoru s ca- rem Vilimom izjavio ovako: car Vilim. raz- vijao je velikom živahnošću svoje misli o savezu evropskih država. Ta misao — rekao je car — već mu je odavna vanredno sim- patična, te bi ju trebalo što skorije provesti. U interesu čovječanstva i civilizacije trebali bi evropski narodi da budu složni i ujedi- njeni, da se međusobno podupiru i da sklope za uvijek veliki savez mira, koji bi ih sve ujedno obuhvatio. * Turski ministar rata javlja iz Ferisovića o ugušenju bune u Albaniji: 33. bataljuna vojske krstare u četiri kolone po selima iz- među Kačanika i Ferisovića, Prištine i Mi: trovice, da pohvataju zločince, što ih država već dvije godine progoni, a koji su ondje našli svoje zaklonište, i to da uapse one individue, koji su učestvovali kao vođe zadnje pobune. Stanovnici ovih sela, koji inače osuđaju pobunu zasvjedočju svoju vjernost vladi i izručuju svoje oružje, koje će im se u slu+ čaju nužde i povratiti. Svuda vlada posve- mašnji mir. wo ! x U sjevernom dijelu Sredozemnog mora opažen je ogroman val. Potopilo se više parobrvda. i Domaće oljesti. izborni sporazum fu Spljetu. ,,Sloboda“ od 23. t. mj. izvješćuje: Po izmjeni misli između dva odbora. Hrvatske Stranka i H, P. N. S., na temelju zajednički izrađenog nacrta, bio je odobren danas od mjesne or- ganizacije Hrvatske Stranke i izaslanika vanjskih općina kotara spljetskoga slijedeći sporazam : M4i »Mjesni odbori Hrvatske Stranke:i Hr vatske Pučke Napredne Stranke izmjenivši misli o pretstojećim izborima zastupnika spljetskog kotara na Carevinskom Vijeću i uopće o javnim prilikama u Spljetu, nađoše so složni u slijedećemu : /? | |;