GOD. XX.
a O
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO
K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.
ri "
=
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Ne će da razumiju.
Pripovijedaju, da je jednom živio
jedan župnik, koji je imao puno oka-
panja sa svojim župljanima zbog
pitanja redovine. Dodijalo mu, pa je
odlučio spomenuti stvarisotara. Svoju
propovijed počeo je ovako: ima stvari,
što razumijem ja, a ne razumijete
vi: ja hoću da mi u redu donosite
redovinu, a vi to ne ćete da razu-
mijete; druge stvari razumijete vi,
a ne razumijem ja ...., a ono što
ne razumijete ni vi ni ja, to je da-
našnje sveto evanđelje.
Ludo je govorio, kazivao nam je
onaj, koji nam je pripovijest pričao,
a mi mislimo, da baš toliko lud nije
bio. Jer njegova se riječ može pri-
mijeniti na mnogo stvari, Pa i na
politiku naših dana. Eto na primjer
. čitamo po nekim novinama viku na
izborni kompromis između ,hrvat-
ske stranke“ i ,hrvatske pučke
napredne stranke“ u Spljetu. Ni
to se ne može protumačiti druk-
čije, nego da se ste strane ne će da
razumije nešto, što svi drugi razu-
miju. A kad se to dogodi, tad je
zaludu svako razlaganje i raspravlja-
nje, tad se ne pita ko ima pravo, ko
ima krivo, već ko ima snage, da pri-
sili drugoga da razumije.
Što dakle razumijemo mi, a ne
će da razumiju oni? Prvo svega to,
da je jedno vjera drugo politika, da
su jedno interesi svećenstva a drugo
interesi naroda, da se može biti jako
dobar katolik, a ipak ne vjerovat u
misiju svećenstva, da će baš oni iz-
baviti narod iz ovoga teškoga polo-
žaja, da se može vjerovat, a ipak ne
mislit glavom Stadlerovom itd. itd.
Ko sve ovo razumije, njemu je jasno
da vjera ne može bit nikakva za-
prjeka da se u radu za narod nađu
skupa svi oni, koji o potrebama na-
roda i sadanjeg časa jednako misle;
kod njega odlučuje samo korist na-
rodnja, i da li postoji ta jednakost
u shvaćanju njegovih potreba, a preko
drugoga on prelazi kao preko spo-
rednoga, što se uz malo dobre volje
može uredit,
U DUBROVNIKU, 1. juna 1910.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE i SUBOTE.
ODGOVORNI UREDNIK :
ANTON |. ŠAPRO.
Drukčije je kad se to ne će da
razumije, već se razumije nešto
drugo, što mi opet ne ćemo da
razumijemo, kao što je to slučaj kod
Stadlera, Frankovaca i furtimaša.
Tad ne samo što ti ljudi perhoresci-
raju svaku suradnju s onim, koji se
opiru njihovu prem očitu nastojanju,
da narod podvrgnu vodstvu ljudi, koji
će doć preda nj u ime tobožnjih inte-
resa , vjere“, već oni batale i sve drugo,
što bi možda moglo ipak ostati za-
jedničko uza sve slične oprjeke.
Posljedica je toga, da sile ostale da
se što više zbliže u interesu onoga,
što kako sada stvari stoje, mora sva-
komu domorocu biti prva i jedina
briga, a to je oslobođenje naroda od
tuđinskih, po njegov razvitak' škodlji-
vih upliva.
Da im to zamjeriš, treba ne vi-
djeti, kuda sve smjera, treba ne vi-
djeti kako je u Dalmaciji postao sve-
ćenik, koji se zagrijava za narodnu
misao, rara avis, treba ne vidjeti, kako
svećenstvo hrli u protivnike ,hrvatske
stranke“ gdjegod se pojave. Sto oni
dakle mogu zahtijevati od stranke,
kojoj ne će da pripadaju, za to jerbo
im se ne sviđa njezin narodni pro-
gram, koju su u najgorim časovima
ostavili na cjedilu, a pomogli joj samo
ondje, gdje su cijenili da im dolazi
u račun.
Ko hoće imati prava, treba da
ima i dužnosti, ne kažemo to samo
mi, već to je tako opći zakon u svim
ljudskim odnošajima, da mu izbjeći
ne može niko. Tako smo onomadne
doznali od poznatog Vogue poruku,
koju je papa Leon XIII, bio upravio
francuskim katolicima, kad se radilo
o ustrojstvu katoličke stranke. On se
tomu opro, jer da će više koristiti vjeri,
ako svećenici svojim radom osiguraju
sebi pristup u sve stranke. Toga sc
načela držalo prije i naše svećenstvo,
dok nijesu furtimaši počeli mjeriti
stranke svojim aršinom i proglasujuć
ih bezbožnim siliti drugove da im
se iznevjere. Od tada ova razmirica,
ove polemike, ali volenti non fit in-
iuria. Sve što se dogodilo i što se
događa, događa se s toga, jer je tako
BROJ 47.
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR.
svećenstvo htjelo. Ako ko ima uzroka
da se tuži, to smo samo mi, koji
ove razmirice nijesmo htjeli, već su
nam bile nametnute.
Posledi po svijetu.
Iz Washingtona se javlja, da je parla-
mentarni odbor za izvanjske poslove sasta-
vio povoljan izvještaj vrhu zakonske osnove
o ustrojenju mirovnog odbora. Članovi tog
odbora imali bi obaći glavne gradove raznih
. država, preporučujući svagdje ograničenje
naoružanja, kao i održanje međunarodnog
mira. Veli se, da se je predsjednik Taft iz-
javio pripravnim, da imenuje Roosevelta
predsjednikom odbora, u slučaju, da obe
kuće prihvate zakonsku osnovu, što će po
svoj prilici i biti.
*
Predsjednik zrakoplovnog kluba u St.
Louisu, Lambert, raspisao je nagradu u iz-
nosu od 400.000 dolara (oko 2 milijuna.
kruna). Nagrada će se isplatiti. aviatičaru,
koji će preletjeti 650 milja dugački put.
#
Prema vijestima ,,Dnevnog Lista“, da
će Austro-Ugarsku u najskorije vrijeme oku-
pirati Novopazarski Sandžak i da se tome
ne će ni Rusija ni Turska protiviti, ovlašten
je srpski dopisni ured izjaviti, da su vijesti
»Dnevnog Lista“ od riječi do riječi neisti-
nite i da su izmišljene sa zlonamjernom ten-
dencijom od izvjestitelja dotičnoga lista, koji
time srpskoj vladi samo čini neprilika.
*
U španjolskom mjestu Puebla Daljniceu
napali su stanovnici na pučku školu, jer da
učitelj u anarhističkom duhu uči mladež.
Učitelj se branio revolverom od uzrujane
svjetine, dok nijesu došli oružnici. Kad se
u školi obavila premetačina, nađeno je više
kalupa i modela za bombe, te raznog ek-
splozivnog materijala. .
Opozicijonalne stranke u ruskoj Dumi
podnijele su na ministra financija interpela-
cije, kojima pitaju, kako će se riješiti finan-
cijalno pitanje, kad se Finska pripoji Rusiji.
U obrazloženju interpelacija dolaze do za-
ključka, da će od pripojenja Finske Rusija
samo imati štetu.
%
*
Pregovori između zaštitnih vlasti glede
Kretskog pitanja, neprestano se vode, a isto
tako se šalju note na provizornu kretsku
vladu — no sve bez ikakvog resultata. Za-
štitne vlasti gledaju naći način, da zaštite
suvereno pravo Turske, a opet da Grčkoj i
Kreti ne oduzmu nade u sjedinjenje. U Ce-
rigradu ova nemogućnost i što zaštitne vla-
sti tako sporo provode svoje osnove glede