Strana 2.

»CRVENA HRVATSKA“

 

Broj 47.

 

riješenja kretskog pitanja, izazivlje samo

ogorčenje. Otezanje i blagost zahtjeva za-

štitnih vlasti uznemirili su Tursku, te je
ova požurila, da se kretsko pitanje što prije
riješi i upozorila zaštitne vlasti, da bi ote-
zanje vrlo nepovoljno djelovalo na tursko
javno mnijenje.

*

Sa Cetinja se javlja, da je proglašenje
Crne Gore kraljevinom na dan knjaževog
jubileja zaključena i posve gotova stvar.

*

Supruga osuđenoga natporučnika Ho-
frichtera bila je radi svojega krivoga iskaza
u parnici svojega muža stavljena pod istragu,
koja će se, kako iz Beča javljaju, obustaviti
ovih dana, jer da nije ništa kriva.

*

»Daily Telegraph“ javlja, da je Edison
pronašao fotografski aparat, kojim će se
moći dobivati slike u bojama. Slavni izu-
mitelj veli, da mu još jedino crvena
boja ne uspjeva dobro, pa sada radi na
tome, da i to usavrši.

*

Veliki američki milijunaš George Mor-
gan, ustrijelio se u New-Yorku.
rekbi samoubojstvu dosada i besposličenje.

 

Proti nabreknuću slezene —
bolest koja nastaje uslijed mnogoješe
pri tromom načinu života — nare-
đuju prvi lječnički kapaciteti svag-
dano piti 1 vinsku čašu našto srce.
Franjo Josip grke vode nešto tople,
te k tomu učiniti jednu dobru šetnju.
Uslijed kretnje crijeva koja nastaje,
a što proizvađa , Franjo Josip“ voda
nastaje, cirkulacija krvi iz donjeg
tijela uslijed česa isčezavaju naskoro
neugodne pojave, te će bolesnik oću-
tjeti ozdravljenje poslije tako teške
bolesti. Od liječničke porote ugarske
Millenium izložbe bila je sama na-
ravna ,Franjo Josip“ grka voda od
svih drugih mineralnih voda jedno-
glasno odlikovana sa velikom Mille-
nium medaljom.

Uzrok je.

Domaće vijesti,

Srpsko i hrvatsko pitanje. Čitamo u ,R.
N. L.“, koji prenaša ono što beogradsko
»Novo Vreme“ piše o sveslavenskom kon-
gresu. Beogradski list obara se na Poljake,
koji, kako je poznato, ne će sudjelovati kon-
gresu. Glede Srba izjavljuje list, da je osi-
gurauo, da će deset Srba prisustvovati kon-
gresu. Prelazeći preko rusko-poljačkog pi-
tanja veli list, da se mora osvrnuti na srp-
sko-bugarsko pitanje u toliko, što će se
Srbi ograničiti na diskusiju o jugoslaven-
skome pitanju, dok se macedosko pitanje
imade pustiti da ide svojom kolotečinom.
To se pitanje ne riješava logično, nego po-
litički, jer zavisi njegovo riješenje o općem
političkom položaju.

Nazori Srba jesu, da se macedonsko pi-
tanje ne smije odijeliti od jugoslavenskoga
pitanja, jer treba to pitanje riješiti jedin-
stvenim načinom, da ne bude cijeli mozaki
pitanja, kao n. pr. hrvatsko ili dalmatinsko
pitanje.

Hrvatsko pitanje do pred 7 godina je
bila otvorena rana. Spor, da li u Hrvatskoj
imade Srba ili u Bosni Hrvata, bila je cr-
vena nit, koia se je uvlačila u sve poslove,
Danas nema između Hrvata i Srba toga
spora. Danas može u dalmatinskom saboru
Smodlaka kazati: ,Ne dozvoljavam da bude
netko veći Srbin od mene, ali ne dozvolja-
vam, da bude tko bolji Hrvat od mene“, a
takova veličanstvena manifestacija jedne
ideje postignuta je radom od sedam godina.

List dalje preporuča, da se na isti na-
čin provede terrain za riješenje macedonskoga
pitanja, pak će nestati oni politički sporovi,
koji nastaju među bugarskim i srpskim na-

rodom ...

Proti njemačkih natpisa. Iz Praga javljaju :
U gospodarskom odboru gradskog vijeća
primljen je predlog vijećnika Slavika, da se
vojnički dopisi na njemačkom jeziku odbiju.
Istodobno dan je nalog nadzornicima grad-
skih kuća, da paze da na tim kućama ne
budu njemački natpisi.

Uapšenih u Bosni za vrijeme boravka
Njeg. Veličanstva, bilo je 103 raznih indi-
vidua.

Uslijed teške službe, koju su morali
obavljati redarstvenici za vrijeme boravka,
oboljelo je više stražara.

Gostovanje hrvatske drame na Cetinju.
S pouzdane strane doznajemo, da će zagre-
bačka drama gostovati na Cetinju prigodom
kneževskog jubileja i to mjeseca kolovoza
o. g. Kako se pogovara, gostovati će na
Cetinju tom prigodom i beogradska drama i
po svoj prilici jedna talijanska operetna
družina. Hrvatska drama gostovati će samih
šest večeri i to 5 prije jubileja i prvu večer
jubileja.

Otrag malo dana osnovana je na Cetinju
posebna kazališna družina, koja je započela
svoj rad sa predstavom ,, Balkanska Carica“.

Filoksera na Visu. Poslije zadarskoga,
šibenskoga, spljetskoga i sinjskoga kotara,
pojavila se filoksera i na otoku Visu.
Vinogradarski pristav g. P. Novak otkrio je,
da je ovaj strašni bič zarazio na četiri mje-
sta u Komiži i na jednom mjestu u Visu,
Vijest o filokseri izazvala je velik i neopisiv
strah među tamošnjim pučanstvom.

Izborne skupštine H. P. N. S. u Spljetu.
Prošle nedjelje obdržavala je H. P. N. S.
sedam izbornih skupština u okolišnim mje-
stima Spljeta. Skupštine su vrlo dobro bile
posjećene i govori uz odobravanje sasluša-
vani. Za sutra sazvano je daljnih 7 —8
skupština.

»Bosanska“ zastava. Sarajevska ,,Srp-
ska Riječ“ javlja :

»Prilikom dolaska Njegova Veličanstva
u Sarajevo poplavile su prijestolnicu Bosne
nekakve crveno-žute zastave, koje niti su
srpske, niti hrvatske, niti muslimanske, ni
jevrejske. Dakle nema naroda ovamo, koji
bi rekao da su njegove, pa zašto će zastave,
koje nijesu ničije, nego pokojnog Kallaya.
On je izmislio ,bosanski“ jezik, pa je izmi-
slio i nekakvu nakaradu od zastave — vidio
zar muslimanske crvene firale i žute mestve,
pa stvorio crveno-žutu ,,bosansku“ zastavu,
koju su tako grčevito prihvatili neprijatelji
stpskoga i hrvatskoga naroda u ovim zem-
ljema. Čim je umro Kallay, umro je i nje-
gov izmišljeni ,bosanski“ jezik, pa s njim
zajedno i iznššljena bosanska zastava. Da-
nas se jezik službeno zove: srpsko-hrvatski

 

loan Meštrović.

(Prigodom izložbe u Zagreba).

Ja padam, i MEN .0 blagoslovljene
vi suze zanosa!... Štoj je to danas prosvje-
tlilo moju dušu, i Iakva je svjetlost raspr-
šila tamne magle duha mojega!?.,.. Ja
lebdim visoko . ..

I gledam: taj narod što se smjestio od
Triglava, preko Krša, uz Jadran, tamo do
Balkana, — jedan narod, jedna krv, jedan
jezik; — a što to učiniše od njega?!..

Ja vidim; grozote vijekova, prolivenu ri
protekle suze, bol i očaj... Na Golgotu
odvukoše narod moj i raspeše ga... Idu
godine, vijekovi, dugi, užasni.,. — Eno
ih : stupaju jedno za drugim u velikom redu,
bore se očajno, naprežu, trpe, pregaraju,
podnose, i šute . . . Gdje idu? Zašto ih tako
odire Život? ... Nose preteške terete, spu-
štajn se i uspinju strmenima, trpe, i šute . b
divovi .,. — Pođite gorama i vrletima, uz
obale mora, vrhove Crnegore, brda Srbije,
zavirite, u tamu i užas Makedonije, — ču-
ćete, vidjećete bogove i heroje sputane u
kamenu, vidjećete muke, boli i borbu, pri-

jegor — u valjanju kamenih brda i planina,
suze u rijekama i potocima, plač i lelek ...
Zazujiće vam siromašne gusle, vidjećete bi-
jedu, golotu i glad, i — junaštvo, i do.
brotu ...

Biju se Borci, kolju se braća, — zašto?
— pitajte udes, pitajte — Sfingu! — U što
proteče tolika krv, zašto tolike suze, tr-
pnje?!..

Što to kažu neorane ravnice, obrasle
doline, dok planine i vrhunci, A nato-
pljena krvlju, znojem i suzama?!,

Gledajte slijepca Guslara, tužno ovilje-

nje siročadi, pregaranje Udovica, osamlje-
pu i tugu djevica, neizmjerni jad majke
Jugovića !.. . Ja se skićem od sela do sela,
od kolibe do kolibe i cjelivam ti mnkotrpno
lice, puče moj ! Siromašni, bijedni, i krasni !
— Vidim: poljane prekrite kostima, — iz-
ginule živote, pokošene mladosti, propele
domove i isčaznule domare ... silni, dugi
jad i stradanje naroda mojega ...

Prezirahu ga, zabacivahu. Izrodi ga za-
boraviše i osramotiše : tuđe vile bijahu za-
mamnije za mekoputne, slabe i razmažene

NIJ O AR A Ga O a M

... samo za silne je jakost i veličina tvoja,
puče moj!... Tuđinstvo je zarazilo duše
naše, otrovaše nas sa sjevera i s juga, —
sokolovi naši odletješe u planine, vile naše
plakahu sakrivene . . .

O zdravo, Ivane Meštroviću !

Ti si ustao sin svoje zemlje, svoga na-
roda, razumio si govor pustoši i kamenja,
plač i lelek ... Sastao si negdje sakrivene
vile, sisao si mlijeka vilinskoga, našao si
pećinu Markovu, tebi progovoriše kosti mu-
čenik4, — osjetio si disanje grobnice-zemlje
naše!...

Mi žeđasmo dugo, padasmo u očaj i
tugu. Tražijasmo, a nezna mo naći, misli-
smo ... i plakasmo .. ; Stisnuti mrtvim zi-
dovima, prašnim ulicama, zaokruženi jedno-
ličnim, dosadnim životom, bez osjećaja i
zanosa, bez silne radosti i bez neizmjerne
boli, zaglušeni i omamljeni, dok nam u srcu
stanuje samo prezir i mržnja na sve, dok u
nama žive nešto neodređeno, potlačeno, mu-
čno, zlobno, stisnuto, jedljivo... Ti nam
objavi visine, uznese nas!...