Nan KN LEI S ENTE PN ENE ENE Fa m am m tem = RIE mr i raza ane ml a Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 48. najzad ruže sadašnjosti. Izložba pobuđuje veliko udivljenje općinstva. * . Željeznička sveza između Soluna i Ca- rigrada prekinuta je uslijed poplave, pa je radi toga ratni ministar Šefket paša morao odgoditi svoj povratak u Carigrad. Šefket paša nastavlja međutim vojne operacije u području Peći, gdje su buntovnici predali daljnjih 3000 pušaka. Domaće vijesti. Hrvatskim književnicima na znanje. Klub »Hrvatskih Književnika“ u. Osijeku ovim umoljava sve pisce i izdavatelje knjiga, ča- sopisa i novina, da bi poslali upravi ,,Hr- vatskih Književnika“ (Osijšk, I. Gajev trg 4) po jedan primjerak svojih izdanja, koji će biti oglašeni na rasporedu mjesečnih klub- skih zabavno literarnih posijela, a opširnije prikazani u prvoj klubskoj publikaciji, koja će se doskora štampati kao zasebno izdanje. I izvorni hrvatski rukopisi, fotografije hr- vatskih pisaca, autografi i što ima vrijednost po razvitak hrvatske knjige, dobro je došlo. Od prispjelih knjiga uredit će se klubska čitaonica, kao i književni arkiv. Sve hrvat- sko novinstvo umoljava se, da ovaj poziv u korist hrv. knjige, dobrostivo preštampa ! Opravdane pritužbe bosansko-hercegovač- kih Hrvata. Zapostavljanje i nepodobštine, kojima se barun Pittner i bosanska vlada onako krvavo uvrijedili hrvatstvo prigodom kraljeva boravka u Bos.-Herceg., pobudile su silno ogorčenje kod bosanskih Hrvata, koji se spremaju na doličnu odmazdu. Iz Sarajeva se javlja, da će ovih dana predsjed- nik Hrv. Nar. Zajednice i nar. zastupnik dr, Mandić poći na čelu jedne deputacije u Beč, da se kod mjerodavnih faktora, pa možda i kod samoga dvora prituži i zatraži zadovoljštinu za one uvrede koje je bosan- ska vlada nanijela hrvatskom narodu, koji je s najvećim oduševljenjem dočekao vladara u Bosni-Herceg. Osim toga svi se hrvatski zastupnici spremaju, da već u prvim sjed- nicama bosanskog sabora žigošu bosansku vladu, a naročito da zahtjevaju, neka se barun Pittner makne odmah sa odgovornog mjesta, kojemu je omogućilo, da iskali svoju madžarsku mržnju nad Hrvatima. Ovaj korak bosanskih rodoljuba zaslužuje pažnju Rad bosanskog sabora u prvom zasjeda- nju. — Prvo sasjedanje, koje započimlje danas, trajat će kako javlja ,, Hrvatski Dnevnik“ mjesec dana. Kako saznajemo ba- vit će se sabor nakon konstituiranja sa slijedećim vladinim osnovama : adresna de- bata, proračunska osnova za g. 1911; naj- prije će se obaviti prvo čitanje ove osnove a zatim će se osnova uputiti proračunskom odboru, koji će odmah započeti sa svojim radom; zakonska osnova o fakultativnom otkupu kmetova; obavit će se prvo čitanjo ove zakonske osnove, koja će se zatim uputiti agrarnom odboru; više zakonskih osnova iz područja pravosuđa i gospodars- tva; zakonska osnova o promjeni stečajnog reda i mjeabenog sakvna ; sino debovicta zakonska osnova radničkog im slučaj nesreće; zakonska osnova o obrtnom redu itd. Najodlučnije se opovrgavaju vijesti o proglašenju Bosne kraljevinom prigodom . otvorenja sabora. Isto tako opovrgavaju se vijesti, da će bosanski sabor iza votiranja adrese i nekih drugih formalnosti odgoditi svoje sjednice do jeseni. Napokon se javlja, da još nije ništa poznato o dolasku prijesto- lonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda k otvorenju bosanskog sabora u Sarajevu. Dr. Trosić o hrvatskoj politici. ,,Nar. List“ prima ovaj dopis iz Praga: Hrvatsko akademičko društvo ,,Hrvat“ -pozvalo je narodnog zastupnika dra. A. Tresića Pavi- čića, da dođe držati njegovim članovima predavanje ,,o uzrocima neuspjeha hrvatske narodne politike i kojim putem hrvatski narod može doći do svojih aspiracija.“ Dr. Tresić se je odazvao, te je na 4. ov. mj. u večer držao predavanje, u kojemu je dokazao, da se zapravo o neuspjesima ne može govoriti, jer današnje naše žalosno političko stanje nije drugo nego rezultanta u zamršenom paralelogramu sila, sila koje dolaze iz naše žalosne prošlosti, iz naših atavističkih mana, iz veoma teškog geograf- skog položaja, na kojemu su se križale u prošlosti težnje raznih naroda i na kojemu se i danas križaju razni imperializmu1, koji svi teže za našim morem i za našim uniš- tenjem. Sada se o našu domovinu u glavaome bore dvije sile, madžarski imperializam i njemački Drang. Osim toga i Telijanima još uvjek rastu zazubice za našim obalama. Najpogibeljnija od tih sila jest njemački im- perializam, kojemu stojimo na putu k moru i na Balkan. A jer se po starom siluičkom preceptu dade tlačiti samo slromašne narode, sustavno se radi, da se onemogući naše ekonomsko pridignuće. Ne da se kod nas maha ni poljodjelstvu, & kamo li trgovini i industriji; za to se priječi razvitak naše slobodne trgovačke mornarice i svih naših industrialnih poduzeća; za to nam se ne daju željezničke sveze i ubija nas se želje- zničkom tarifalnom politikom. Po našem položaju mi bismo morali biti eminentno trgovački i industrijalni na- rod, jer gorovito naše tlo, bogatije rudnicima nego zemljom, nije sposobno za velik agrarni procvat. Primjer nam je tomu u prošlosti Dubrovnik, čiju politiku moramo u svemu slijediti. S istih razloga priječi se i sjedinjenje naših zemalja. Unatoč svemu tomu napredujemo i ako sporo, naročito u književnosti, umjetnosti i narodnoj svijesti. Potrebno je, da svi prio. nemo uz silni ekonomski rad i da prosvijet- ljujemo što više mali puk, ako želimo doći do narodnih aspiracija. Ovo je u kratko sok govora začinjena filozofskim i političkim razmatranjima, koji je trajao dva sata i po i pobrao više puta burno pljeskanje i odobravanje. Česki radikali | pitanje talij. universe. Česki radikali uoblastili su zastupnika na carevinskom vijeću dr. Choca, da predloži u proračunskom odboru, da se Prag iz&bere kao grad gdje bi se imala podignuti talijan- ska pravna fakulteta. ij. zastupuici ne bi se na to dali nikada uti, oni gzahti- jevaju kao mjesto za osnovanje tog fakulteta Trst i nigdje drugo. Dali će se tim njiho- vim željama udovoljiti, to je sada teško moći znati, ali u najskorije vrijeme u nas- tajnim sjednicama proračunskog odbora iz- gleda, da će se i to pitanje riješiti. Međutim talijanski đaci u Beču imali su sastanak, ,na kom su zaključili pozvati sve talijanske zastupnike neka započnu u parlamentu s opozicijom, čim bi se pokazalo, da vlada ne će dati Talijanima talijanske pravne fakultete u Trstu. Djaci su o tom zaključku obavijestili talij. zastupnike na carevinskom vijeću, ,Slavenska Sveza“ imala je također sjednicu koja se ticala tog pitanja, te je pao predlog, neka se ona ustanovi u Kopru. Po raspoloženju raznih stranaka, rekbi da Talijani ne će nikada doći do toga da se u Trstu osnuje fakultet, iz Hrv. zem. kazališta u Zagrebu. (Od lazak nekojih članova opere). Hrvatska opera“ nastajuće sezone gubi svoje dvije najbolje ženske sile, dvije vrijedne pjevačice, g.đu Reiss i Šugh. Prva napušta posvema pozornicu i to radi udaje, dok je druga angažirana na dvorsko kazalište u Darmstadt. Za tim od- laze slijedeći članovi: G.ca Hana Vojačkova, prva plesačica, koja je angažirana u Pragu, g. Lubin, g.ca Šmidova i g. dr. Kostić. Mjesto g.ce pl. Šugh angažovana je za slijedeću sezonu poznata naša zemljakinja i pjevačica svjetskog glasa g.ca Mira Korošec koju je nakon dugih pregovora upravi uspjelo riješiti obveza u Pragu. Pokret na Exportnoj akadomlji u Beču. Primamo : Na Exportnoj akademiji u Beču u punom je jeku pokret, koji ide sa tim, da se dobije službeno priznanje ovog pro- kušanog zavoda visokom trgovačkom ško- lom, Slušateljstvo je predalo ministarstvu trgovine te nastave službenim putem spo- menicu, u kojoj se svraća pozornost na vi- sokoškolsko obrađivanje predmeta, na zahtje- vanu naobrazbu slušalaca, t& na visokoškol- sku nastavu u zavodu. Spomenica istog sadržaja bila je poslana mjerodavnim go- spodarskim udruženjima. Slušaoci, koji uži- vaju jaku potporu sa strane profesorskog zbora znali su već da zainteresuju znatan broj zastupnika za svoj opravdani zahtjev; među ostalim gospodu: Battaglia, Bielohla- vek, Chiari, Drtina, Gesman, Glombinski, Gross, Giinther, Hussak, Kemetter, Kra- marž, Mahler, Miklas, Mayr, Moraczewsky, Miihlwerth, Niessner, Ofner, Oberleuthner, Redlich, Pergelt, Schreiner, Schuhlmaer,.pl. Stransky, Stolzl, Stumpf, 'Tomaczewsky Tresić-Pavičić, Žitnik. Treba želiti, da se što prije udovolji ovim pravednim zahtjevima slušatelja, tim više što stim ne bi bili skopčani nikakvi veći izdaci financijalni. Tako bi bio obez- bijeđen daljnji razvitak ovoga gospodarski veoma važnog zavoda. Austrija bi pak ta- kođer na koncu — kao Italija, Njemačka, Belgija, Francuska itd. — dobila službeno priznatu trgovačku visoku školu. Hrv. akadom. društvo ,Volebit“ u ln- sbrucku, izabralo je za ljetni semestar slije- deći upravni odbor: predsjednik Ivan Bo- žić, podpresjednik Gilberto Flumiani, tajnik Mirko Lendvaj, blagajnik Vicko Mrčić, knji- žničar Franjo Žmegač, revizori Artur Sok i Ivan Rac, Zaključak odvjetničkih austrijskih ko- mora u Beču. Stalna delegacija austrijskih odvjetničkih komora u Beču poprimila je u vljuje simpatije odvjetničkoj komori u Spljetu za borbu podugetu. proti uvlačenju umiro" s D .