Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 49. sebe i da tako u mladenačkoj dobi dovrši svoj žlvot na onako kukavni način. Treba pri ovom istaknuti da je sarajev- skoj policiji Žerjavić bio donekle sumnjiv individum netom je došao u Sarajevo, ali pošto za to nije bila baš posvema sigurna, nije ga ipak strogo držala pod svojom paskom. Odmah nakon počinjenoga atentata, ve- liko mnoštvo građana otišlo je preuzv. gos- podinu, da mu izraze svoje čestitke, što je tako sretno umakao od smrtne pogibelji, Jučer je u franjevačkoj crkvi bila ob- državana u znak zahvale sv. misa, kojoj je prisustvovao barun Varešanin sa svojom suprugom. Bosanske novine donose opširnija izvješća o pokušanom atentatu, dok , Hrvatski Dnev- nik“ izvještaj piše baš onako, kako to Sta- dler, Tadin i njihova družina znadu pisati. Za uređenje jezičnog pitanja u Austriji. Otrag nekoliko dana, objelodanjen je u Beču tekst osnove, koju predlažu česki agrarci za riješenje jezičnog pitanja u Au- striji. U toj se osnovi određuje ravnoprav- nost sviju jezika zemlje. Kao područje vri- jedi sve područje pojedinih zemalja zastu- panih na carevinskom vijeću. Kao jezik, koji se u zemlji priznaje, vrijedi onaj, kojim govori 20% pučanstva. Pojedine odredbe glede uporabe jezika imade urediti zemalj- ski sabor. Kod uredovanja upotrebljava se onaj jezik, kojim se služi stranka. U kazne- nim stvarima upotrebljava se jezik okrivlje- nika. — U njemačkim krugovima izjavljuje se, da se na temelju spomenute osnove, ne može raspravljati o riješenju jezičnog pitanja. Izjava dalmatinskih akademičara u Gracu. Na svom pouzdanom sastanku odlučila je hrvatska i srpska slobodoumna akademska onladina u Gracu, da se najsolidarnije oda- zovu pozivu slobodoumnih kolega zagrebač- kih, te u znak protesta proti sramotnoj franko-furtimaškoj kampanji u Hrvatskoj po- dupre što žilavije rodoljubnu akciju za sa- biranje novca na korist družbe Sv. Ćirila i Metoda i Hrv. akad. potpor. društva. Isto- dobno je izdana sa strane dalmatinskih aka- demičara i izjava u kojoj dalmatinski akademi- čari u Gracu izjavljuju se potpuno solidarni sa slobodoumnom omladinom u "ENI koja je žilavo ustala proti reakcijonarnoj franko-fartimaštini. Na koncu poručuju ko- legama u Zagrebu, da bezobzirno i neustra- šivo ustraju u. započetoj akciji proti mra- čnjaštvu. Eksekutivni odbor koalicije, imao je u utorak posl. pod. najavljenu sjednicu, koja je trajala do kasno u noć, ali nije došlo do nikakova zaključka, nego je za srijedu bilo urečeno ponovno vijećanje. Radi se naime o predlogu, koji bi odbor imao iznijeti pred plenum koalicije, što se sastaje u Pešti u oči otvorenja zajedničkog sabora. Debatiralo se je, što će se uraditi. Jedni su, da bi se prema zajedničkoj vladi posta- vili neki zahtjevi, a drugi su proti tome, jer da sada nebi bilo potrebno. Demisija riječkog podnačelnika. Riječki podnačelnik Dr. A. Bellen predao je svoju ostavku, motivirajuć taj svoj korak zdrav- stvenim razlozima. Rekbi da su ti razlozi poli- tičke naravi. Što će na ovo reći propali ken- didat Zanella. izdavanje glasila ,,Slobodne Misli“. U nedjelju dne 12. o. mj. imali su prijatelji »Slobodne Misli“ u Zagrebu sastanak, na kojem je zaključeno, da se počne s izdava- njem glasila za propagandu pod imenom »Slobodna Misao“, koja će izlazit mjesečno, a stajati će samo 3 K. Izabran je redakci- jonalni odbor, koji imade početi s predava- njem i propagandom u Zagrebu, a i u po- krajini. Za talijansko sveučilište. Talijansko uči teljsko društvo za Primorje, obdržavalo je skupštinu u Kopru, te je primilo resoluciju, kojom se traži nstrojenje talijanskog sveu- čilišta u Trstu. U talijanskim krugovima traže, da ta- lijanski zastupnici prekinu sve pregovore s vladom i straukama, te da stupe u opozi- ciju. Provizorno smještenje sveučilišta u Beču smatra se tobožo poniženje za Talijane. Česka financijalna kriza. Česko-njemački pregovoi za sporazum i opet su svršili, kao i svi dosadašnji. Uslijed toga je svaki po- kušaj za djelotvornost českog sabora nemo- e Ovo je po priznanju zastupnika, koli ha toli Nijemaca, upravo kobno po uprava kraljevine Česke, koja će sa svojom gotovi- nom dokrajčiti već na 1. kolovoza. Od toga dana bi se vrlo lako moglo dogoditi, da česki činovnici ne će moći dobivati plaće, niti će se moći namiriti tekući troškovi. Ze- maljski česki odbor najavljuje, da će na je- sen morati obustaviti plaće i pučkim učite- ljima, ako dotle već jednom ne dođe do česko-njemačkog sporazuma. Pustolovka Marjanovićka pokušala sa- moubojstvo. Javljaju iz Zemuna, da je po- znata pustolovka Marjenovićka, koja je, kako što nam je poznato, u svoje vrijeme bila uapšena pod sumnjom, da je dobavila otrova natporučniku Hofrichteru, pokušala u jednom ondješnjem svratištu da izvede samoubojstvo. Otrag nekoliko vremena došla je ona u Ze- mun, gdje je po svome starom običaju po- kušala, da stupi u dodir s časnicima, no čini se, da joj to ovaj put nije pošlo za ru- kom. Prošlog ponedjelnika u jutro našlo ju je svratišno osoblje, kako u nesvjestiti leži na podu. Prizvani liječnik ustanovio je, da je Marjanovićka simulirala otrovanje. Iska- zala je, da je uzela atropina, ali ja doza bila teko neznatna, da je imala za posljedicu samo nesvjesticu. U utorak u jutro su Mar- janovićku pod pratnjom otpremili u njezin zavičaj u Bosnu. Što žena čini, kad hoće da na silu steče nekakvu znamenitost. Da se Marjanovićka nakon svega toga pokuša i jednom u istinu otrovati ili ubiti, možda bi joj to najviše doprinijelo, da si steče renomee, za kojim je ona toliko uza- ludnih i bezuspješnih pokušaja do sada po- duzela. Dokle može doprijeti ženska luka- vost i prefriganost najbolje nam to poka- zuje pustolovka Marjanovićka. Zahvala društva , Zvonimir“ u Beču. Primamo : Preko ove školske godine hrvat- sko akademsko društvo , Zvonimir“ u Beču primilo je izdašnih potpora iz domovine, bilo od pojedinaca, bilo od raznih javnih usta- nova i zavoda. Smatramo za dušnost, da putem javnosti svim tim dobročiniteljima najtoplije blagodarimo, te da se njihovoj plemenitoj pažnji i za u buduće preporu- čimo. Za odbor: predsjednik Milan Boj; tajnik I. Sindek. kit e Fil: ia adi Beatriće je na visini, Dente je proma- tra obožavajuć je. Sa čela otajstvene dje- vojke odsijeva svjetlost, a pjesnik je u za- hlađu i kao da mu ona podaje život. Tako u slici Scheffera. Po slici Schefferovoj, Beatriće je za Dante-a svjetlost i harmonija, po čem se pjesnikova duša uzdiže, čezne za višim nebom. Iza duga i teška lutanja po tamnom kraljestvu duhova, poslije duge strave pje- snikova se duša na Beatrićin pogled topi u zanosu. Sve bure krvavog svijeta isčezavaju, jer je Beatriće ljubav, a sama ljubav je ka- dra da učini dušu zadovoljnu, da je vine u polja neizmjernosti. Koliko čudesa ljubav pravi! Orfej grabi Euridiku iz Aherontova kraljestva, Pigma- lion daje života kipu, Psihe cvijetićem svla- dava Herkula, a Beatriće — nosi Dante-a na nebesa. Dignite ljubav, pak nadolazi gadna po- blepa, koja dušu uništuje, U paklu se ne- ljubi više — govori sveta Tereza; a na taj poklić Žena koja je žarko ljubila, koju je djabr skončala ona radi ljubavi narješta svijetu svojim strastima rat, a prionjuje uz idesl! Liubav je svrha, koja postaje bez svrhe. e Premda Beatriću ljubav okružuje neiz- mjernom poezijom, možemo li ju smatrati inače, nego najljepšim snom genijeva uma ? Da li će Beatriće, koja je svome pje- sniku život, biti jednako velika, ako je pro- matramo samu po sebi, u kreposti žene i ljubovce. Možemo sapeti u okove gepija, zatvoriti u tamni zatvor, on ipak ne će umuknuti, kao što ne umukne ni Prometej; ali što da nam kaže Beatriće, bez svoga pjesnika ? Osa bi zanijemila, bila gotovo bez ži- vota! Koliko djevojaka u Tulvzijanskim baš- ćama ili na poljanama toskanskim pogibe, iza kako su proživjele život pun sanja — jedino za to, jer ne bijaše jednog msnnesin- gera ili valjanog trubadura. A Beatriće, ta djevojčica koja ne zna- dijaše za Margaretin uzdah u tamnici, za Amaliju koja pritisne na svoje grudi krvavu haljinu — Beatrice ta žena, koja počimlje živjeti kad sve na svijetu umire, ovjekovje- čena je kao muza, kao velika nadahniteljica ! A zašto? Jer je ona — kaže se nadahnula " jednog genija! Ali što je ona uradila, đa postane nadahniteljicom ? “ O ništa, baš ništa. Bijaše doduše lijepi stvor — lijep poput nebeskog anđela, sko su anđeli zbilja lijepi, koko ih umišlja pje- snikova mašta; ali heznadijaše što je život, što ljubav; bijaše bez osjećaja, hladnokrvns, bijaše u jednu riječ poput cvijeta, što ga uništi bura prije nego ga je žarko svnce poljubilo ...... Koji dio svog srca ponudi ona svom pje- sniku, što reče njena duša zemlji, vezduhu, zvijezdama, da tako moćno potrese dušom, koja će je podići nad zemlju nad vazduh, nad zvijezde? O ništa baš ništa! Upregrimo sile, izazovimo je, da siđe sa zlatnih ljestava, da je promatramo među masom lutajućih stvorova, mučenih ljubavlju i obuzetih slavom. Kako je blijeda, žalosna, čini se da se ne nalazi zadovoljna u ženskoj galeriji, koja je nagnala čovjeka na rad, na slavu. Gdje je dakle Musa? | A uz Bostrića Laura! Lijepa Laura,