Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 51.

 

to u razmaku od 20. veljače do 20. svi-
bnja t. god.
*
Javljaju sa Cetinja, da je potpisan en-
gleško-crnogorski trgovački ugovor.
*
Turski ministar unutarnjih posala upra-
vio je na oblasti u pokrajini okružnicu u
kojoj javlja, da su vlasti zaključile uzdržati
suverena prava Turske na Kretu i štititi
prava muhamedanaca. Međutim se u Tur-
skoj sve većma širi protugrčki bojkot.
*

Prošle subote svršio je u Budimpešti
aviatički meeting. Najveću nagradu od
50.000 K, dobio je aviatičar Wagner. De-
ficit aviatičkoga  meetinga iznosi nekih
500.000 K.

“

O aferi g.đe Odilon javlja se iz Beča,
da je na njezinu ponovnu zamolbu, neka se
digne skrbništvo pod koje je ona stavljena,
da je bečki medicinski fakultetet zaključio,
da dva vještaka opet pregledaju gospođu.
Odilonova je pošla u jedan sanatorij u
Gracu, i ondje se pedvrgla motrenju, koji je
za nju povoljno svršio. Liječnički su vje-
štaci ustanovili, da se je njezino stanje po-
boljšalo, te da su joj duševne sile posve
zdrave. Na osnovu ovoga nalaza nema su-
mnje, da će sud odrediti, neka se digne
skrbništvo nad gospođom Odilanovom.

#

Iznašanje mrtvih tjelesa iz nedavno po-
tonuloga podinorskoga broda ,Pluviose“ u
Calaisu sporo napreduje. Strašan je to po-
gled na žrtve. Iz unutrašnjosti broda širi se
nesnosan vonj, koji okružuje cijelu okolicu.

Do sada je izvučeno preko deset žrtava.
*

Beogradski ,Dnevni List“ doznaje, da
je Rifat-paša prigodom svog boravka u Beo-
gradu stavio u izgled što skoriji početak
radnja oko transiranja dunavsko-jadranske
željeznice. Nadinžinir:Nuradin da je dobio
potrebne upute i da će doći s nekojim in-
žinirima u Beograd, da povede pregovore
s mjerodavnim čimbenicima.

*

Vijesti iz Vatikana kažu, da će državni
tajnik Mery del Wall, kojega se okrivljuje
radi Boromejske enciklike doskora sigurno
otstupiti.

s

Glavna snaga arnautskih ustaša koncen-
turana je sada u Malesiji, koja je svojim
klancima izvrsno zaklonište za ustaše i za
njihove obitelji, koje su se oko njih sakupile.
Sva mjesta zapadno od Drine nalaze se još
uvjek u rukama ustaša. Nedaleko mjesta
Vokse, došlo je između ustaša i turskih četa
do krvavog okršaja.

iz naroda.
Blato, 15. juna 1910.

U Blatu postoji juspatronati, po kojemu
narod preko općinskog Vijeća bira Blatskog
plebana i njegova dva kapelana. Ta prava
svoja narod skupo plaća, jer iste svećenike
uzdrži na svoje troškove i gradi crkve i
župske kuće. Nego se čuje da crkvena vlast
hoće da pogazi narodna prava, kao što je
to već i drugovdje učinila a i u samomu
Blatu otela je Vijeću pravo vis facti na bi-

ranje dvaju kapelana. Pošto današnji pleban
odlasi u mirovinu, čuje se da se pripravljaju

 

da i izbor Plebana ne propuste više volji
onih koji na to pravo imadu. Dohode ti
mironosni vojvode do takvoga samosilja, da
ne samo ne otvoraju natječaj za pokriće is-
pražnjenog mjesta, već svoje štićenike u
svojstvu župekih upravitelja a uz sva beriva
plebana na silu nameću, te prijete da i onda
kada iza otvorenog natječaja, patronanskim
pravom ovlašteni, blatsko opuzensko vijeće
izabere svoga plebana, da će biti ovaj pro-
glašen od crkovne vlasti nesposobnim, pak
da bi i na 30 najboljih svećenika biskupije
izbor pao, sve da će sa ,,non est idoneus“
nakititi samo ako ne bude izabran baš onaj
koga se hoće da na to mjesto postavi. Da
se pak lakše smutnja izazvati može, posta-
vlja se na vrijeme nepozvanog gosta za
upravitelja župe, da nemir i smutnju. među
pučanstvom na štetu vjere i ugleda crkve
izazove.

U Blatu imade dosta i volje i snage
da se očuvaju narodna prava, imade shod-
nog načina da se očuvaju narodna prava,
imade shodnog načina da se zapriječi samo-
silje, pak ako su stariji dobroćudni ljudi za-
puštili vršenje svojih prava za izbor kape-
lana, ne će si drugi puštiti pravo izbora ka-
pelana tražiti.

Ne mislimo da će crkovna vlast toliko
zabasati te izazvati ovaj nepotreban sukob,
tim više što znamo da imade i među sve-
ćenstvom razboritih ljudi, koji znadu cijeniti
narodna prava pa mislimo, da nam se ovi
glasovi i tendencijozno dobacuju, ali i kad
bi se do toga došlo, u Blatu su pripravni
da borbu dočekaju i odbiju taj atentat na
narodno pravo.

Cavtat, 22 juna 1910.

(Plemenito djelo). Svakoga ljeta ovdi se
teško osjeća oskudica vode. Pošto Cavtat
nema živu vodu, stanovnici su ove ubave
varoši, svake godine na čudu, kad se po-
trati voda iz gustijerna, što ih imaju neke
kuće. Onda moraju u barkama devoziti vodu
iz potoka Ljute u Župi, što stoji mnogo
truda i troška. Plemenita gospođa Marija
Bogišić-Pohl, koja je u zadnje dvije godine
mnoge znatne svote uložila za napredak i
poljepšanje Cavtata, odredila je u zadnje
doba, da će na svoj trošak dovesti u Cav-
tat živu vodu iz vrela zvana ,,Zaspilje“ na

Domaće vijesti,

Narodni blagdan u Hrvatskoj. Javljaju
nam, da se među omladinom pokreće akcija,
kako bi se ove godine narodni blagdan pr: -
slavio po cijeloj Hrvatskoj. U oči toga dana,
ili u isti dan, palit će se krijesovi, izvjesiti
zastave i gdje to budu dopuštale prilike
prirediti zabave u korist družbe sv. Čirila
i Metoda za Istru. Mi ovaj pokret pozdra-
vljamo najsrdačnije, uvjereni, da će oduše-
vljenje naše mladeži podati ovoj lijepoj z«
misli — života. Tek jedno želimo napome-
nuti, neka se zabave u korist družbe prire-
đuju uz najmanji trošak, a gdje ne će. biti
moguće dati kakvu zabavu, neka se sabire.
Naše je mnijenje, da ne bi smjelo biti u
Hrvatskoj mjesta, gdje se na dan slavenskih
apoštola ne bi sakupljalo za družbu. Na
našoj je omladini, da nam taj narodni blag-
dan ispadne i časno i korisno po našu hr-
vatsku domovinu.

Zadružni savez u Spljetu. Poziv na III.
redovnu glavnu skupštinu ,Zadružnog sa-
veza u Spljetu“, što će se obdržavati u Ši-
beniku u utorak 5. jula 1910. u 8 sati u
jutro u Sokolani sa slijedećim dnevnim r«-
dom: 1. Izvještaj o Savezovu poslovanju ;
2. Odobrenje godišnjeg računa i stanja imo-
vine za god. 1909. i podijeljenje apsolutori-
juma upravnom vijeću i nadzornom odboru
glede polaganja računa i poslovanja; 3. Od-
luka o uloženju dobitka, što se je imao na
koncu god. 1909.; 4, Ustanovljenje visine
kamata na poslovne djelove za god. 1909.;
5. Ustanovljenje visine gndišnjih doprinosa
članova; 6. Ustanovljenje visine zajmova,
što će ih Savez moć uzimat; 7. Promjena
i popunjenje pravilnika; 8. Izbor članova
upravnog vijeća, mjesto onih što istupaju ;
9. Izbor članova nadzornoga odbora, mjesto
onih što istupaju; 10. Sudjelovanje zadruga
pri promicanju sitne štednje preko u. p. z:
»Providnost“ ; 11. Eventualija.

Lega nazionale i talijanske žene. Tali-
janski pjesnik i bivši predsjednik Lege Na-
zionale, Rikardo Pitteri na ovogodišnjoj se
je skupštini istoga društva u Gorici sjetio
toplim i srdačnim riječima talijanskih go-
spođa i gospođica, koje se osobitom požr-
tvovnosti i ljubavi zauzimlju za napredak
napomenutoga društva. Mi smo one lijepe
i tople riječi slušali sa nešto malo zavisti i

Obodu. Već je nacrt učinjen i radnja pre- «u srcu smo požalili, što se slična požrtvo-

dana poduzetniku, koji će ovih dana zapo-
četi radnju, za koju će se potrošiti 41.000
kruna. Osim vodovoda sagraditi će se ispod
sela Oboda veliki reservoar za vodu i česme
na 5-6 glavnih položaja u Cavtatu. Ovim
plemenitim djelom mnogo je zadužila go-
spođa Bogišić-Pohl Cavtaćane, te će se nje-
gino ime spominjati sa zahvalnošću i pošto-
vanjem dok bude Cavtata.
Cavtaćanin.

1910. Automobili 1810,

snažni, trajni, jednostavni, u stilu uređeni

Laka kola za male potrebe
Brza kola sa sport.

Teška kola sa put.
Omnibusi za osore,
Teretna kola,

Najbolja jamčevina za uzornu vrst i sigur-
nost daje tvrtka

LAURIN & KLEMENT
Mlada Boleslava (Češko).

 

vnost ne pokazuje kod našega krasnoga
spola u onoj mjeri, kako to od svih nas
traže naše teške prilike. Imade časnih izni-
maka, imade ih također mnogo, ali velika
većina naših žena ostaju još uvijek ravno-
dušne spram velikog kulturnog boja, što ga
hrvatstvo u Istri bije za svoju samoobranu.
A ipak nema srca do ženskoga, da shvati
svu veličinu i tragiku toga boja. S jedne
strane siromašna djeca, zapuštena, bez po-
duke, bez svijesti, s druge strane lukav
neprijatelj, koji vreba na tu djecu otimlje
je besvjesnim roditeljima, trpa ih u svoje
škole, zadahnjuje ih svojim tuđim dahom,
uči ih kako će danas sutra & ono malo hr-
vatskih riječi, što im je još od matere ostalo,
zaći u hrvatska sela i preuzeti ulogu odmet-
nik&-janjičar& grdnih poturica, koji će u bu-
duće vlastitom narodu sedati težih udaraca,
nego li su im ih szadali vijekovi tađinske
prevlasti.

Ta tužna slika imala bi da gane sva
naša srca, osobito Naše gospođe i
gospođice morale bi še ugledati u primijer