DN KrnaJE. 93. AAA A A CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DUBROVNIK | ZA : AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO \ \ K #0 i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA PREDBROJEN ZA ———— DOŠASTO POLUGODIŠTE. RO Sea. 90 O i U ĐUBROVNI IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK: , ANTON |, ŠAPRO. KU, 29. juna 1910. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SR 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. POJEDINI BROJ 10 PARA. Brzojavne vijesti. Iz madžarskog sabora. ZAGREB, 28. — U četvrtak će biti izbor predsjednika zajedničkog sabora. Predsjednikom bi imao bit Berzeviczy, prvi podpredsjednik Na- vay, drugi podpredsjednik Kancos. U subotu će bit podastrte najnužnije zakonske osnove, kao indemnitet te ugovor s Rumunjskom, zatim dolazi rasprava o adresi. Odstup riječkog načelnika. RIJEKA, 28. — Načelnik Dr. Vio dao je demisiju. Bugarski kralj u Parizu. PARIZ, 28. — Bugarski kralj Ferdinando dao je u počast presjed- niku Fallieresu diner. Nazdravice su izostale. : Svako malo vremena čitamo u pravaškim novinama, kako se ove čiste duše skandaliziraju zbog pona- šanja gg. Ivčevića i Biankinia i dm- gova, koji glasuju za proračun dr- žavni. Nego dogodilo se ovoga puta nešto, što taj užas časne gospode s pravaškog brda prikazuje u pravom svjetlu. Na glasovanju falili su i oba pravaška zastupnika. Njih nije bilo — ne samo na glasovanju o prora- čunu, već ni onda, kad se je glaso- valo o poznatoj resoluciji Čeha, da se Kamenskijevoj školi u Beču dođe sa vladine strane u susret subvenci- jom od 100.000 kruna. Mi ne čenio ispričavati one druge, koji su mogli doći ili nezakasniti te zapriječiti da prijedlog propane za samo četiri glasa, ali ovakovo postu- panje onih, kojim su usta uvijek puna patriotičkog gnjeva, da žigošu nehaj drugih, trebalo je istaknuti. Jer to nije prvi put da njih nema ondje, gdje bi ih moralo biti; od njih je jedan uzeo dapače kao pravilo da šalje valjda u Beč, da se za nj bore Jedanput je ipak od te svoje, načel- ne“ opozicije Prodan odstupio i pošao glavom u Beč, ali to nije bilo da otkloni proračun ministarstvu Bie- nerthovu, već da pomogne svomu drugu razbiti ono, što kad su lani htjeli razbiti Ivčević i drugovi, bio je upotrebio sva sredstva svoje lo- gike i. retorike, da im dokaže, kako je to nepatriotičko i zločinačko djelo. Ta kalamita, koja je zast. Prodana izvukla iz Zadra, bio je raspust ma- karske općine. Obični ljudi ne mogu shvatiti, što ga ulazi Beč i ,južnoslavenska sveza“ u to pitanje, koje je čisto administrativne naravi te za koje Zemaljski Odbor može biti pozvan na odgovornost samo u dalmatinskom saboru. Ali i kad bi htjeli dopustiti, da su pravaški zastupnici smjeli o tomu provocirati raspravu u klubu, kojem pripadaju, kdlegijalnost i po- litička pristojnost zahtijevala je, da to učine onda, kad je bio nazočan onaj, komu su bili upravljeni njihovi napadaji. U izočnosti Ivčevića ra- sprava se dakle nije smjela povesti, a ako su je Prodan i Dulibić po- takli, to je samo znak, da su se bo- jali njegove nazočnosti, A znamo i zašto. Mnogo je lakše bilo prikazati taj raspust kao poli- tičko progonstvo, kad nema koga da reče, kako stvar zbilja stoji. A još je lakše, kad te čeljad još ne po- znadu, te misle, da iz tebe govori uvjerenje, a kad tamo riječ ti vabi samo pusta strast. Malo dana iza ove znamenite ra- sprave u klubu, koju su razglasili urbi et orbi kao veliku pravašku po- bjedu, imao je u parlamentu doći na glasovanje proračun i gore spo- menuta resolucija českog kluba. U kuloarima parlamenta cijeli se dan raspravljalo, kako če to glasovanje ispasti, nije dakle ni moguće zami- sliti, da gg. Prodan i Dulibić nijesu znali, što će se dogoditi, ali..... njih kod glasovanja u parlamentu nema, otišli su dan dva prije kući, da učestvuju ,važnim“ sastancima, u kojim se je «igurno raspravljalo, IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. kako će sada ,hrvatsku stranku“, kad je na okupu, ,baciti ujedanput kroz prozor, mješte da bacaju jednoga po jednoga“. Njima je dakle strančarstvo bilo prešnije od njihove dužnosti, da budu toga časa u parlamentu. I ti ljudi govore da će spasiti Dalmaciju! I ti ljudi usuđuju se predbacivati dru- gomu mlohavost i nedosljednost. Približuju se dani velike narodne sla- venske manifestacije. Dne 10.-12. bud. srp- nja obdržavati će se u Sofiji sveslavenski sokolski slet. Sa svih strana velikog slavenskog svi- jeta naći će se toga dama braća, da si pred spomenikom cara osloboditelja stisnu des- nice, iskažu svoje boli i nade. Nama Hrva- tima ovaj slet mora biti posebice drag i mio. Sa skrajne zapadne granice južnog slaven- stva idemo u pohode braći sa drugoga kraja. Prolazimo preko naših zemalja .Gdje se svuda pjevat čuje Pjesan Marka Kraljevića“. Preko junačke Šumadije dolazimo u ze- mlju na koju svi ponosom gledamo. Na putu ćemo susretati krasne spomenike, koje nam pričaju staru slavu, staro junaštvo našega 1oda. Vidit čemo osim naših hrvatskih kra- ' jeva, ravne Slavonije, postojbinu Miloša i Karađorđa pa ćemo se nagledati čara sa Vi- toša planine, Naslušat ćemo se i mi, tužni Hrvati, velebne pjesme, što izvire iz Morave i Marice. A divna je, krasna je pjesma Mo- rave i Marice! Ona nam kaže, kako su se negda po njihovim obalama dizale trule munare i sjao polumjesec Muhemedov;. kako se po poljanam i brijegovima njihovim vrzla silna Turad pješke ina konjih, kao da je ta ze- mlja bila kolijevka njihova roda, djedovina njihovih otaca, kako Srbi i Bugari bijahu obavili čalmom svoju ponosnu sldvensku glavu a kalpak kitili kašmirskim šalom i bo-' jama osmanlijskim! nu slavenska duša tu nije nikada bila zamrla. I kad je Miloš raz- vio kod Tahovske crkve svoj barjak a bu- garski ustaše Panojata, Ilja, Tatjai dr. pozvaše narod u rat za slobodu, :nijesu se Srbi i Bugari umirili dogod uz pomoć cara oslo- boditelja ne protjeraše dušmanina iz svoje kuće i ne stekoše zlatnu slobodu. Sokolaši u Bugarsku ! Ovaj će slet usdići u nama narodni ponos, oduševit će nas, postati ćemo jaki u borbi, koja nam se svakog dana to težom nameće. Pošto je ,Ug. Hrvat. P. D.“ dalo popust . od 60% na parobrodima iz Dalmacije do Oran ra o Gei 3 i