DN KrnaJE. 93. AAA A A

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DUBROVNIK | ZA :
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO

\

\

 

K #0 i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA PREDBROJEN ZA
————  DOŠASTO POLUGODIŠTE.

RO Sea. 90 O i

 

 

U ĐUBROVNI

 
 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

 

ODGOVORNI UREDNIK: ,

ANTON |, ŠAPRO.

KU, 29. juna 1910.

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SR 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Brzojavne vijesti.

Iz madžarskog sabora.

 

ZAGREB, 28. — U četvrtak će
biti izbor predsjednika zajedničkog
sabora. Predsjednikom bi imao bit
Berzeviczy, prvi podpredsjednik Na-
vay, drugi podpredsjednik Kancos.
U subotu će bit podastrte najnužnije
zakonske osnove, kao indemnitet te
ugovor s Rumunjskom, zatim dolazi
rasprava o adresi.

Odstup riječkog načelnika.
RIJEKA, 28. — Načelnik Dr. Vio
dao je demisiju.
Bugarski kralj u Parizu.

PARIZ, 28. — Bugarski kralj
Ferdinando dao je u počast presjed-
niku Fallieresu diner. Nazdravice su
izostale. :

 

Svako malo vremena čitamo u
pravaškim novinama, kako se ove
čiste duše skandaliziraju zbog pona-
šanja gg. Ivčevića i Biankinia i dm-
gova, koji glasuju za proračun dr-
žavni. Nego dogodilo se ovoga puta
nešto, što taj užas časne gospode
s pravaškog brda prikazuje u pravom
svjetlu. Na glasovanju falili su i oba
pravaška zastupnika. Njih nije bilo
— ne samo na glasovanju o prora-
čunu, već ni onda, kad se je glaso-
valo o poznatoj resoluciji Čeha, da
se Kamenskijevoj školi u Beču dođe
sa vladine strane u susret subvenci-
jom od 100.000 kruna.

Mi ne čenio ispričavati one druge,
koji su mogli doći ili nezakasniti te
zapriječiti da prijedlog propane za
samo četiri glasa, ali ovakovo postu-
panje onih, kojim su usta uvijek puna
patriotičkog gnjeva, da žigošu nehaj
drugih, trebalo je istaknuti. Jer to
nije prvi put da njih nema ondje,
gdje bi ih moralo biti; od njih je
jedan uzeo dapače kao pravilo da

šalje valjda u Beč, da se za nj bore

Jedanput je ipak od te svoje, načel-
ne“ opozicije Prodan odstupio i pošao
glavom u Beč, ali to nije bilo da
otkloni proračun ministarstvu Bie-
nerthovu, već da pomogne svomu
drugu razbiti ono, što kad su lani
htjeli razbiti Ivčević i drugovi, bio
je upotrebio sva sredstva svoje lo-
gike i. retorike, da im dokaže, kako
je to nepatriotičko i zločinačko djelo.
Ta kalamita, koja je zast. Prodana
izvukla iz Zadra, bio je raspust ma-
karske općine.

Obični ljudi ne mogu shvatiti,
što ga ulazi Beč i ,južnoslavenska
sveza“ u to pitanje, koje je čisto
administrativne naravi te za koje
Zemaljski Odbor može biti pozvan
na odgovornost samo u dalmatinskom
saboru. Ali i kad bi htjeli dopustiti,
da su pravaški zastupnici smjeli o
tomu provocirati raspravu u klubu,
kojem pripadaju, kdlegijalnost i po-
litička pristojnost zahtijevala je, da
to učine onda, kad je bio nazočan
onaj, komu su bili upravljeni njihovi
napadaji. U izočnosti Ivčevića ra-
sprava se dakle nije smjela povesti,
a ako su je Prodan i Dulibić po-
takli, to je samo znak, da su se bo-
jali njegove nazočnosti,

A znamo i zašto. Mnogo je lakše
bilo prikazati taj raspust kao poli-
tičko progonstvo, kad nema koga da
reče, kako stvar zbilja stoji. A još
je lakše, kad te čeljad još ne po-
znadu, te misle, da iz tebe govori
uvjerenje, a kad tamo riječ ti vabi
samo pusta strast.

Malo dana iza ove znamenite ra-
sprave u klubu, koju su razglasili
urbi et orbi kao veliku pravašku po-
bjedu, imao je u parlamentu doći
na glasovanje proračun i gore spo-
menuta resolucija českog kluba. U
kuloarima parlamenta cijeli se dan
raspravljalo, kako če to glasovanje
ispasti, nije dakle ni moguće zami-
sliti, da gg. Prodan i Dulibić nijesu
znali, što će se dogoditi, ali.....
njih kod glasovanja u parlamentu
nema, otišli su dan dva prije kući,
da učestvuju ,važnim“ sastancima,

u kojim se je «igurno raspravljalo,

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

kako će sada ,hrvatsku stranku“,
kad je na okupu, ,baciti ujedanput
kroz prozor, mješte da bacaju jednoga
po jednoga“.

Njima je dakle strančarstvo bilo
prešnije od njihove dužnosti, da budu
toga časa u parlamentu. I ti ljudi
govore da će spasiti Dalmaciju! I ti
ljudi usuđuju se predbacivati dru-
gomu mlohavost i nedosljednost.

 

Približuju se dani velike narodne sla-

venske manifestacije. Dne 10.-12. bud. srp-
nja obdržavati će se u Sofiji sveslavenski

sokolski slet.

Sa svih strana velikog slavenskog svi-
jeta naći će se toga dama braća, da si pred
spomenikom cara osloboditelja stisnu des-
nice, iskažu svoje boli i nade. Nama Hrva-
tima ovaj slet mora biti posebice drag i mio.
Sa skrajne zapadne granice južnog slaven-
stva idemo u pohode braći sa drugoga kraja.
Prolazimo preko naših zemalja

.Gdje se svuda pjevat čuje
Pjesan Marka Kraljevića“.

Preko junačke Šumadije dolazimo u ze-
mlju na koju svi ponosom gledamo. Na putu

ćemo susretati krasne spomenike, koje nam

pričaju staru slavu, staro junaštvo našega

1oda. Vidit čemo osim naših hrvatskih kra- '

jeva, ravne Slavonije, postojbinu Miloša i
Karađorđa pa ćemo se nagledati čara sa Vi-
toša planine, Naslušat ćemo se i mi, tužni
Hrvati, velebne pjesme, što izvire iz Morave
i Marice. A divna je, krasna je pjesma Mo-
rave i Marice! Ona nam kaže, kako su se negda
po njihovim obalama dizale trule munare i
sjao polumjesec Muhemedov;. kako se po
poljanam i brijegovima njihovim vrzla silna
Turad pješke ina konjih, kao da je ta ze-
mlja bila kolijevka njihova roda, djedovina
njihovih otaca, kako Srbi i Bugari bijahu
obavili  čalmom svoju ponosnu sldvensku

glavu a kalpak kitili kašmirskim šalom i bo-'

jama osmanlijskim! nu slavenska duša tu
nije nikada bila zamrla. I kad je Miloš raz-
vio kod Tahovske crkve svoj barjak a bu-
garski ustaše Panojata, Ilja, Tatjai dr. pozvaše
narod u rat za slobodu, :nijesu se Srbi i
Bugari umirili dogod uz pomoć cara oslo-
boditelja ne protjeraše dušmanina iz svoje
kuće i ne stekoše zlatnu slobodu.

Sokolaši u Bugarsku !

Ovaj će slet usdići u nama narodni ponos,
oduševit će nas, postati ćemo jaki u borbi,
koja nam se svakog dana to težom nameće.
Pošto je ,Ug. Hrvat. P. D.“ dalo popust

. od 60% na parobrodima iz Dalmacije do

 

 

 

Oran ra o Gei 3 i