m RNIE kin — m mom EVE SRS NSO dr aSeOeReRxSeSna—>-sm oo b Senn Dnnn INI RI Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 54. EE EEZLIIILLLELNE ISSE SSS S E EEE EEE" ———m—<——— ——m—m—mua<—— z==—————m—.———————— kakav predlog, neka to učini u njemačkom jeziku, a pošto je unatoč tomu Gostinčar nastavio svoj govor u slovenskom jeziku, predsjednik mu je oduzeo riječ i tada od- jednom nastane velika buka kod Slovenaca, dok naprotiv kod Nijemaca veliko odobra- vanje. Članovi slavenske jednote prosvjedo- vaše proti presjednikova postupka, na što je opet nastala velika buka. Malo zatim iza- đoše iz dvorane zastupnici slavenske jednote a prihvatio je riječ ministar za nastavu grof Stiirgkh. Pošto je proračunski odbor jedan naj- važniji parlamentarni odbor, to je vlada u silnoj neprilici, tim više što se je spor sa Poljacima vrlo zaoštrio. Po svemu se od dana na dan vidi, da austrijska vlada ide od poraza do poraza, pa joj ne preostaje drugo, ako ovoko dalje potraje, nego da padne ili da odgodi care- vinsko vijeće za jesenas. Članovi proračunskog odbora, koji spa- daju vladinoj i socijalno-demokratskoj stranci imali su s ministrom predsjednikom Biener- thom i ministrom nastave Stiirgkhom kon ferenciju, na kojoj su se dogovarali, kako će skršiti slovenačku opstrukciju. Zaključil su, da će 8 t. mj. držati4eprekidnu sjednicu proračunskog odbora, e bi se Slovenci umo- rili. Buduća sjednica je urečena za preksu- tra. Vladinovci i socijališti misle, da će im do toga dana uspjeti da skrše opstrukciju ali se u tom misljenju rekbi varaju. Pri koncu doznajemo, da je Bienerthu ipak uspjelo pomiriti se s Poljacima. Obećao im je da će nekoje- važnije njihove zahtjeve o vodogradnjama u Galiciji podnijeti u je- senskom zasjedanju pred carevinsko vijeće. Time se je situacija znatno promijenila. Slovenačka opstrukcija izdajom Poljaka znatno je oslabljena. Iz naroda. Upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku. U smislu $ 19 tiskovnog zakona pozi- vljem tu Upravu da u narednom broju dade tiskati ovaj ispravak. Nije istina da je jedan kancelarijski ofi- cijant ovog poglavarstva. bio otpušten iz službe bez ikakvog valjanog razloga, kako je rečeno u članku ,,Iz naroda“ u br, 52. tog lista, nego je istina da je pomenuti ofi- cijant bio otpušten radi temeljitog razloga, koji se ovdje iz pieteta prama dotičnoj osobi ne iznaša, ali je dobro poznat svakoj osobi u Korčuli pa i samomu dopisniku članka »1z naroda“. Nije istina da je pomenuti oficijant bio otpušten bez da ga se je na to spravilo i bez da mu se je udijelio dopust, nego je istina da ga se je već od nazad 8 mjeseca češće svjetovalo da nađe koju drugu zaslu- šbu i da je bio otpušten iz službe ali nije još umirovljen bio. 3 Korčula 4. jula 1910, O, K. Kotarski Poglavar Bersa. Domaće. vijesti. Poštanske vijesti. Kod c. k. poštanskog brsojavnog ureda u Tivtu bila je produžena srpnja 1910. brzojavna služba koja će ti od 1 travnja do svršetka rujna od 7 sati jutra do 9 sati u večer a od 1 listo pada do svršetka ožujka od 8 sati jutra do 9 sati u večer. Ko će biti predsjednik bos. sabora? Smrću bivšeg predsjednika :bosansko-herce- govačkog sabora Alibega-Firdusa, ispražnje- no je dakle mjesto predsjednika. Kako doz- najemo Srbi hoće, da se sada ispuni njihov zahtjev, pa da predsjednikom bude jedan Srbin. No Muslimani ne će niti da čuju o tome, pa je vjerojatno da će se sigurno oko predsjedništva razviti žestoka borba. Nu pošto kralj imenuje predsjedništvo. to konačna odluka njemu pripada. Za gradnju hotela i liječilišta u Dalma- ciji. Na 29 pr. mj. registriralo se je u Lon- donu akcijono društvo za gradnju hotela liječilišta u Dalmaciji sa osnovnom glavni- . com od 6 milijuna K. Dalmacija učestvuje u ovom _ pothvatu sa skoro pol milijuna kruna većim dijelom iz Spljeta. Iz bosansko-hercegovačkog sabora. ( Ižas- prava o predlogu za dozvolu i uvađanje analfabetskih tečajeva). U bosanskom-herce- govačkom saboru otrag nekoliko dana vo- dila se vrlo zanimiva rasprava o predlogu zast. dr. Luja Šimića i dr. za dozvolu i uvađanje analfabetskih tečajeva. Dr. Šimić najoštrije je osudio postupak uprave na po- lju školstva, te je među inim rekao: , Vlada je vrlo malo radila na širenju pismenosti. Analfabetizam je kriv, da je naš narod sli- jep kod očiju. A tomu je ponajpače vlada kriva, jer nije posvetila pažnje osnivanju osnovnih škola. Na 52.000 km? naše domovine ima samo 250 škola. Jedna škola dolazi na 208 km., a udaljenost djece do škole je poprijeko 10—15 kilometara. I ove godine je za analfabete određeno samo 15 hiljada kruna, a to je samo 1 hl. za svakoga nepismenoga. Uprava ne samo da je malo učinila, nego i one privatne škole, koje su htjele pomoći prosvjeti, za- tvarala i zabranjivala, a učitelja progonila i otpuštala. Nije dakle nikakvo čudo, da da- nas ima 92% nepismenih“. Zanimivo je još ktomu, ono, što je kazao zast. Grgjić, koji reće, da je vlada bila i proti osnovnim školama, proti pjeva- čkim društvima, proti antialkoholičnim dru- štvima, proti zemljoradničkim zadrugama . . Kako se vidi nadodaje ,Novi List“, ilustracija bečko-peštanske politike u Bosni ne može biti bolja od ove. Uništavalo se sve i zabranjivalo sve, što je imalo i što ima značaj emancipacije naroda, oslobođenja naroda iz neznanja i gospodarske nevolje. Prešni put u Bosnu dobila je jedino mad- žarska agrarna banka za ,otkup“ kmetova. Za otkup kmetova u Bosni. Javlja se iz Sarajeva, da je osnova zakona o otkupu kmetova dobila već odobrenje koli od ugar- ske toli od austrijske vlade. Osnova će se još u ovoj sjeditbi podastrijeti saboru, a osniva se na načelu fakultativnoga otkupa kmetova na zemaljski trošak. Podjedno se vlada ovlašćuje, da izvede nužne financijalne operacije. Sabor će osnovu uzeti u pretres istom u jesenskom zasijedanju. Financijalne operacije d.ra Ive Elegovića. (Kaznena prijava radi zločina prevare). Pod tim naslovom donosi ,Pokret“ od prošle subote slijedeće: Prošle godine zatražio je Dr. Ivo Elegović, odvjetnik i kr. javni bi- lježnik u Brodu te nar. zastupnik, od Hr- vatske gospodarske vieresijske udruge, u Sibinju kao člana zemaljske središnje vje- resijske udruge zajam od 800 K, te potpi- sao kao dužnik odnosnu zadužnicu. Njegov solicitator Ljudevit Vidaković primio je na račun tog zatraženog zajma K 312, koju je svotu, kako je iziavio, poslao svome šefu D.ru Elegoviću, koji je onda izbivao u Beču odakle je brzojavno požurio, da mu se šalje novac iz tog zajma. Dotični brzojav poka- zao je Ljudevit Vidaković upravitelju udruge Stjepku Damiću i drugima. Ljudevit Vidaković požurio je realizo- vanje cijelog tog zajma pismom dotirano Brod 27-X-1909, upravljenim na Stjepka Damića, kao upravitelja iste udruge, isti- čući da Dr. Elegović nužno treba novac. Međutim je Ljudevit Vidaković, prije nego li je ovaj zajam bio realizovan, u ime svog šefa predložio udruzi drugu obveznicu datiranu Sibinj 16-V-1909. na K 780, navo- dno izdanu i potpisanu po supruzima Pavlu i Katarini Brezak iz Broda, pa se je uz po- vratak prve obveznice i uz obračun na istu izdanog predujma K 312 imao da realizira zajam temeljem ove godine. Kad su potpisani supruzi Pavao i Ka- tarina Brezak bili pozvani iz Broda, da podmire obročni odplatak, ustanovilo se, da Pavao i Katarina Brezak u opće i ne po- stoje, nego da su potpisi fingirani. Kao svjedoci na zadužnice stavljena su dva člana sibinjske udruge i to Damić, upravitelj te udruge i Stjepan Vunčević. Obojice su sada morali podmiriti svotu od 780 K sa pripadajućim kamatima, a proti D.ru Elegoviću i Ljudevitu Vidakoviću za- tražen je: progon kod državnog odvjetništva u Požegi. Ustoličenje novoimenovanog djakovačkog biskupa Krapca. Na Petrovo obavljeno je najsvečanijim načinom uz izvanredno učešće općinstva ustoličenje novo-imenovanog dja- kovačkog biskupa Dr. Ivana Krapca. Rekbi da je Krapčevo imenovanje primljeno s pot- punim zadovoljstvom i pouzdanjem u narodu, koji dakako opravdano očekuje, da će Dr. Ivan Krapac na stolici djakovačkih biskupa znati da izvrše sve svoje dužnosti, kojega očekuju i prama crkvi i prama narodu. Upiti zast. Biankinia i družine u carev. vijeću. U sjednici od dneva 1. tek. mj. upitaše zast. Biankini i dr: a) ministra za zemaljsku obranu, hoće li odmah narediti, da se ukine nepristojna i odvrna naredba zapovjedništva domobranstva u Gružu, ko- jom se zahtjeva: od udovice Zmijarević u Plini, da plati nadgrobni križ i lijes za sina Krunoslava, poginulog uslijed napornog truda pri vojničkim vježbama, i da joj se doznači mjesečna potpora; b) ministra trgo- vine: što je učinio ili misli učiniti, da već svrše neprilike i štete koje nastaju za op- ćinstvo, s nesvraćanja brzog Lloydovog pa- robroda u Koičulu; c) ministra za bogoštov- lje i nastavu o gradnji župske kuće u Velojluci i u opće o zanemarenim bogoštov- nim građevinama u Dalmaciji. Izložba obrtničke škole u Spljetu. Qxo ie treći put da spljeska obrtnička škola pri- ređuje izložbu učeničkih radova iz skoro sviju brojnih vještina, što se u njoj goje. Svake je godine ova izložba to potpunija i ljepša, kako se škola bolje razvija i ako je u razvitku priječe nedostatne prostorije, koje ne dopuštaju da se uvede sve ono što je