ONO TĐDODOrS nn Snbrm bem RnRnneeanenz pe imenu Stein. su gos: Strana 2. CRVENA HRVATSKA« Broj 56. tamničar zemaljskog sudišta u Lavovu, jer je navodno prenosio korespodenciju između uapšenih rusinskih djaka i njihovih prijate- lja, koji se nalaze na slobodi. x Beogradske novine javljaju, da je vlada konačno odlučila još ove godine izdati 15 milijuna dinara za željezničke gradnje. U ovaj iznos nijesu za sada još unešeni tro- škovi za srpski dio željeznice od Dunava do Jadrana. * Između Rusije i Japana sklopljen je netom ugovor, kojim se uređuju njihovi odnošaji na istoku i osigurava mir. Ovim se ugovorom popunjava konvencija od g. 1907., kojom je očuvan integritet obostranih prava, proizašlih iz ugovora s Kinom. x Tečajem ovoga mjeseca stići će u Beč posebno engleško izaslanstvo, koje će noti- ficirati promjenu na engleškom prijestolju. Misiju vodi Lord Rosebery, U Berlin, Pe- trograd i na Balkan vodi misiju lord Ro- berts. x Iz raznih dijelova Rusije dolaze nepre- stano vijesti o tome, da se je pojavila i da se sve više raširila azijatska kuga. * U rimskim diplomatskim krugovima pogovara se, da osnova o proglašenju Crne- Gore kraljevinom ne potječe od kneza Ni- kole. Velevlasti se ne protive ovom povi- šenju Crne-Gore; one dapače drže, da bi time oštetile kneza Nikolu za njegove druge aspiracije. Glavni pokretač ove osnove jest prijestolonasljednik crnogorski. x Carigradska policija otkrila je tajno društvo, kojemu je bio cilj, da umori sve sadanje ministre i ostale odličnije mlado- turske državnike, da sruši mladoturski re- žim, te da uskrisi u Turskoj opet staru re- akcijonarnu eru, Policija je provela u mno- gim kućama premetačinu, te je našla kom- promitiranih pisama. Više je ljudi uhićeno. Događaj pobuđuje u svim krugovima ve- liku uzrujanost. — * Damaće vijesti, Sveslavenski liječnički kongres u Sofiji. U ponedjenik dne 3. tek. mj. otvoreno je zasjedanje slavenskog liječničkog kongresa u Sofiji. Na kongres je došlo pedeset i dva Srba, petnaest Slovenaca, ' dva Poljaka iz njemačke Poljske i osam Hrvata. Kongres je otvorio predsjednik bugarskog liječničkog saveza dr. Beron. Nakon otvorenja pozdra- vio je gostove u ime grada Sofije gradona- čelnik Kirkov srdačnom dobrodošlicom. U ime Hrvata pozdravio je kongresiste dr. Uačković sa željom, da ovaj rad uspije što bolje, a osobito na polju kultare i nauke. Zatim se je prešlo na dnevni red, te su se čitali pojedini referati, koji su bili štampani i predani svakom učesniku kongresa. Iste večeri bio je priređen sjajan banket. Svi i u;ravo oduševljeni srdačnim i vanredno gostoljubljivim primitkom kolega i građanstva sofijskog. Masaryk o jugoslavenskoj opstrukolji. Kad je neki dan veliki česki naučenjak i nar, zastupnik prof. Masaryk polagao račun o svom zastupničkom djelovanju u svom zbornom kotaru, u govoru kojega je tom prigodom držao spomenuo je među inim i slavensku opstrukciju, koja se je vodila u proračunskom odboru carevinskog vijeća, te je Masaryk izjavio, da je on u toj opstruk- ciji vidio samo izražaj političke uzrujanosti koja je skrivljena nesporazumnošću vladinog sistema u držanju prama Južnim Slavenima. On je uvjeren da Slaveni nijesu opstruirali talijanskom pravnom fakultetu kao takovom, nego proti nepravednom postupku prema njima, dok se Talijanima ispunjavaju njihovi zahtjevi. Ako se vlada ispričava, da je htjela raditi na kulturno-političkom polju, pa da su joj u tom omeli Slovenci, onda je to doista samo puka izlika. Ako ona doista hoće, da se ozbiljno bavi kulturnom politikom, onda to mora činiti u jednakoj mjeri prema svim narodnostima i onda će za taj posao naći u prvom redu kod Slove- naca i Rusina a bogme i kod Čeha dovoljno prilike. On sa svog stanovišta me može tu opstrukciju da odobri, jer se njom dovodi u opasnost sam parlamentarizam. Vijećanje pročelnika njem. nar. saveza sa min. predsjednikom barunom Bienerthom. Pročelnici njemačkog narodnog saveza vije- čali su sa bar. Bienerthom o parlamentarnom položaju. Oni su se u konferenciji uvjerili da će vlada nastojati, da za većinu predobije nove elemente, ali da ne će nikomu obećati političkih ili narodnih koncesija, Vlada ne kani promijeniti sistem, ali se ne će poslu- žiti ni $ 14. Ona ne će ni talijanskog prav- nog fakulteta spomoću $S 14 naredbenim putem oživotvoriti, nego kani na jesen pre- govore ondje nastaviti, gdje su ostali pre- kinuti. Na jesen će se najprije sastati sabori; parlamenat će nastaviti svoj rad u studenom, a kada će delegacije započeti svoju sjeditbu, još nije o tome ništa odlučeno. Svakako će prije saziva českoga sabora, doći do novih pregovora. Odlikovanje Tadije Smičiklasa. Predsjed- nik zagrebačke jugoslavenske akademije zna- nosti i umjetnosti i poznati naš naučenjak Tadija Smičiklas, bio je ovih dana odlikovan po Njeg. Veličanstvu austro-ugarskim po- časnim znakom ,za umjetnost i znanost“, Vrijednom učenjaku naša iskrena čestitanja. Socijalistički zbor u Sarajevu. U subotu započeo je u Sarajevu socijalistički zbor. Na ime socijalista iz Hrvatske došao je urednik ,Slobodne Riječi“ Juraj Demetrović, a na ime socijalista iz Austrije zast. Perner- storfer. Politička situacija u Austriji nakon od- gode parlamenta. Gotovo se čitavo novinstvo austrijske pole monarkije bavi sada sa od- godom carevinskog vijeća. Slavenski listovi u većini slučajeva vide u ovoj odgodi par- lamenta poraz Bienerthove vlade. Nijemci opet napadaju Slavene, koji da i uvjek one mogućuju parlamentarni rad, a socijalisti žaleći odgodu parlamentu, koji da je imao riješiti svu silu prešnih poslova, hoće da ta odgoda ne znači poraz Bignerthove vlade, jer on mjesto da je predao ostavku, poslao je zastupnike svojim kućama. Među stran- kama vlada sada upravo velika uzrujanost. Poljaci rekbi žale sada, što su također sud- jelovali u tome, da se parlamonat odgodi pa vele, da od svojih nekojih zahtjeva nijesu trebali praviti političko pitanje.' Ni Južni Slaveni nijesu zadovoljni s novom situacijom s toga, što je vlada izjavila, da će zakonska osnova o talijanskom pravnom fakultetu na jesen opet biti uzeta odmah wu raspravu. Izjavom je vlade to pitanje samo prividno odgođeno, pa će na jesen borba iz nova buknuti. No ova izjava vladina obradovala je u velike Talijane, jer se nadaju da će u ponovnom zasijedanju carevinskog vijeća, koje će biti sazvano pod konac mjeseca listopada potpuno uspjeti u svojim snovima. Iredentističke demonstracije. Javljaju »Narodnom Listu“ iz Kopra: U povodu posjeta nekih 6000 Talijana poglavito iz Trsta i Dalmacije, došlo je prošle nedjelje dne 3. t, mj. do velikih iredentističkih ma- nifestacija. Svjetina je izviždala torpiljarku, što je ležala na mulu. Prolazeći gradskim ulicama, izletnici su klicali: Živjela Italija! Dolje Austrija! Pred gradskom vijećnicom pjevalo je mnoštvo Garibaldijevu himnu i bučno demonstriralo protiv Austrije. Čuli su se također uvrijedljivi poklici i protiv vladareve osobe, (Po ovomu se vidi, da se talijanska kulturna iredenta znade uvijek pokazati i ponašati baš onako, kako to njo- me najbolje pristoji i kako je priviknuta. Sramota za one, koji pošteno misle i esie- ćaju, a sramotu im nanašaju oni uličari, koji nijesu dostojni imena, kojega si oni priskr- bljuju op. ur. C. H.) Slavenski narodno-gospodarski slet u Ljubljani. ,Slavensko narodno-gospodarsko društvo“ u Beču priređuje skupa sa glavni- jim centralnim industrijalnim organizacijama iz svih slavenskih zemalja monarhije na 14 i 15 kolovoza t. g. u Ljubljani ,slavenski narodn<-gospodarski slet“, prigodom svesla- venskog vatrogasnog sleta u istom mjestu, koji ima biti temeljem za postignuće trajnih veza gospodarskih među slavenskim narodima ove države. Nastoji se marljivo oko toga, da bi na ovom sletu došlo do utemeljenja sveslavenskih ratarskih, industrijalnih, even- tualno i trgovačkih udruženja. Iz svih sla- venskih zemalja dolaze već prijave, koje svjedoče o velikom interesu, što ga je izaz- vala ova namisao s ciljem, da se utemelji i učvrsti slavenska uzajamnost na gospodar- skom polju: Na sve upite i informacije od- govara; ,Slavensko narodno-gospodarsko društvo u Beču“, Rad ,Zadružnog Saveza“ kroz prošlu godinu. Pišu nam: Na 5 t. mj. vijećala je u «Šibeniku pod presjedanjem Dr. Ma- rovića glavna skupština , Zadružnog Saveza“. Iz izvještaja ravnateljstva vadimo slije- deće: 'Tekom godine 1909 pristupilo je u »Savez“ i bilo je primljeno 35 zadruga, a nijedna nije istupila. Bila su uplaćena 163 poslovna udjela, a povraćena 2, te je na svrsi godine 1909 bilo uplaćeno ukupno 506 udjela sa iznosom od 50.000 što prestavlja jamčevnu glavnicu od 2,530.000 K. Kroz godinu 1909 ubrojiv uglavičene kamate pasiv uložaka iznosio je 5,666.108:50 K, a pridignuto je 4,181.51703 K, te je napram tome ostalo ma svrsi godine K 1,484.501-47. Kroz god. 1909 ubrojiv uglavičene ka- mate, aktiv je Savezov iznosio 11,110.117:71. K a od ovoga je povračeno 7,546.276.85 K te je naprama tome ostalo na svrsi godine K 3,563.840:86. Od ovoga bilo je dato ženo kod raznih novčanih zavoda 154,776:26 Promet kroz blagajnu prošle godine bio je K 6,475.675:88, a ukupni promet K 40,275.207-82. Čisti pretičak koncem god, PITI.