AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 30. ZA INOZEMSTVO
K 20 I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.
BH EGINE IAL GDE POA 1

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Brzojavne vijesti,

Demisija bana.

BUDIMPEŠTA, 20. — Sutra po-
lazi Khuen u Ischl, da preda kralju
demisiju Tomašićevu. Ova ne će biti
primljena.

Ministar predsjednik Khuen He-
dervary izjavio je novinarima, da se
nada da će kriza biti povoljno ri-
ješena.

 

 

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I |

 

 

 

 

 

Između Srba i Hrvata u Bosni.

SARAJEVO, 20. — Biskup Ša-
rić držao je u saboru govor, u komu
je napao Srbe. Zastupnik Jansekije-
vić istupio je radi toga iz Stadlerove
stranke.

U nestašici ugodnih vijesti odanle, otkle
bi nam imale dvlaziti, pravo je zadovoljstvo
bilježiti vijest o približenju Srba i Hrvata
u Bosni i Hercegovini. Do toga sporazuma
nije došlo pod pritiskom vanjskim, već iz
ubijeđenja, koje je reklo bi se opće u hrvat-
skim i srpskim krugovima u Bosni i Her-
cegovini, da interesi zemlje zahtjevaju, da
se nađu na okupu svi oni, kojima je do
napretka i tako dođe u saboru do one ve-
ćine, koju je umjetno skovani izbovni red
htio zapriječiti,

Tako je sredstvo, koje su u Beču htjeli
upotrijebiti da nas drže razdvojene, pospi-
ješilo slogu Srba i Hrvata. Taj čin je od
velike, historijsko znamnitosti. Njim stupa
Bosna i Hercegovina u spobornike misli
jedinstva naroda hrvatskog i srpskog imena

Cjepidlake začudit će da u sporazumu
nema govora o političkom sporazumu. Ra

zumjeti je zašto Hrvati nijesu htjeli

titi misao aneksije Bosne Hrvatskoj, a to
ne smeta jer keipoobassti jedinstvo naroda
znači također raditi u duhu te misli. Kakav
će taj rad biti, to će samo prilike odrediti.

između Ausirije i Turske.

BEČ, 20. — Ovoga ljeta turski
veliki vezir posjetit će grofa Aehren-
thala u Marienbadu.

Prelom između Pape \ Španjopske.

MADRID, 20.— Ovdje se s vla-
dine strane izjavljuje, da je prelom
između Vatikana i Šp&njolske gotova
stvar.

 

1. Prava Crvena Hrvatska odgo-
vara ua naš članak Hrvatstvo i hr.
vallo“. Kaže da. smo se  nepozvamt

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK :
ANTON |. ŠAPRO.

upleli u raspravu između nje i ,Du-
brovnika“. Na to joj odgovaramo da
gdjegod se radi o hrvatstvu, tu smo
mi pozvani, da rečemo svoju, a na-
dasve onda, kad se 1t ime hrvatstva
hoće da čine djela, koja kako svaki
dan vidimo, hrvatstvu najviše škode.

Mi se ne ćemo upustit opet u
raspravljanje o stvarima, o kojim ci-
jenimo da smo dosta jasno kazali
što mislimo. Jedno ipak moramo ka-
zati: po našem najdubljem uvjerenju,

_kad bi prevladalo među Hrvatima

ono mišljenje, koje ,Prava Crvena
Hrvatska“ zastupa, tim bi časom od-
zvonilo hrvatstvu Dubrovnika. Jer
ono može okupljati oko svoje zastave
većinu dubrovačkog građanstva samo
dok predstavlja onaj program, za
koji su se Klaić, Pucić, Vodopić i
svi oni ostali odlični Dubrovčani bo-
rili, te gradu u amanet ostavili lju-
bav prama narodu. Digneš li nju,
hrvatstvo Dubrovnika ruši se po sebi
i mora ustupiti mjesto drugim stru-
jama; koje budu vjernije toj svetoj
ostavštini naših starih.

To neka drže na pameti i oni
oko ,Prave Crvene Hrvatske“ i još
kogod. Prošla su vremena, kad smo
se prepirali, je li Dubrovnik hrvatski
ili srpski, i kušah to riješiti dozi-
vljuć u pomoć i Porfirogenita i Mi-
klošića, i ,Trublju Slovinsku“ i Gun-
dulićevu Sunčanicu, i staru dubro-
vačku pismohranu i njezinu srpsku
kancelariju. Ko sada dira u jedin-
stvo naroda hrvatskoga i srpskoga
imena, to je ili zločinac ili zreo za
Šibenik, a sva naša prepiranja o hr-
vatskom i srpskom imenu u Đubro-
vniku, ako su imali koji uspjeh, to
je jedino, što su nas malo bolje upo-
znali sa prošlosti Dubrovnika, i što
su nas naučili poznavati ono, što je
po geografskim prilikama i razvitkom
samih događaja za naš grad prvi i
jedini uvjet njegova razvitka.

Bilo je god. 1358. U Dubrovniku
su vladali tada knezovi poslani iz
Mletaka, te repuplici sv. Marka pla-
ćao je tađa naš grad i harač u znak
svoga podaništva, Nego prilike su se
u kratko promijenile. Sretna: vojna

 

i

PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SB UPRAVI, A DOPISI

UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEPRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

Tp

 

 

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

Ljudevita II. oslobodila je cijelu Dal-
maciju mletačkog gospodstva. Onda-
šnji nadbiskup dubrovački Saraka
predviđao je, da će se događaji tako
razviti i još prije vojne sklopio je
Dubrovnik tajni ugovor s Ljudevitom,
koji je kralj kasnije najsvečanije pri-
znao. Tako je Dubrovnik došao pod
pokroviteljstvo ugarsko-hrvatskih kra-
ljeva. Taj je odnošaj trajao skoro
200 godina, a znači za Dubrovnik
najsjajniju njegovu epohu.

Zašto to spominjanje? Da poka-
žemo, kako je već onda Dubrovnik
smatrao svezu s Hrvatskom najbo-
ljom za sebe. Ali u tomu ugovoru
bila je još jedna tačka, jedna tačka,
koja se kao crvena nit provija kroz
sve ugovore, u kojim bi se ustano-
vljivali odnošaji Dubrovnika prama
drugim državama. Dubrovčani su
sklopili ugovor. s Mletcima pod uvje-
tom, da to ne smije dirati u njihove
odnošaje s Balkanom. Ugovor s Lju-
devitom kaže to isto: Dubrovčani su
dobili oblast, da trguju u Srbiji i
onda, kad dođe do rata između Lju-

devita i Dušana Silnoga.
Zašto su Dubrovčani to htjeli?

Za to, što su vidjeli ono, što sad
neki ne će da vide. I kultura i osje-
čaj njih je vukao prama zapadu,
dotično prama Hrvatskoj, ali trebalo
je biti slijep i ne vidjeti da Đubro-
vnik spada Balkanu, da je naš grad
vrata na Balkan. Tamo je naše dje-
dove zvala trgovina, tamo interesi,
tamo budućnost.

Vijekovi na tomu stanju nijesu
ništa promijenili, te svaka politika,
koja to ne uzima u obzir, nema
podloge u faktičnim prilikama. Mi
smo na razmeđu istoka i zapada,
srpetva, hrvatstva i romanstva. 'To

stidišckiti mim ADSNONI PRINS

romanstvom, isto kako srpstvo i ro-
maustvo treba da se prilagodi hr-