zara sg KENA Plat matitnne CaEzEmSmEIEZ=I RJE PNNSNSE mz H Strana 2. “CRVENA HRVATSKA, Broj 59. s SGS tičntutiiainiiaasiiaanaiaintteaišaniniiteianivmatnAtheitituteitmaammmninammmmnumamtsieENNENNINNENNA to više koalicija nije. Već se računa tim, da će ako kralj ne primi demisiju Tomašićevu, mnogi članovi otpasti od koalicije te se or- ganizovati kao nova stranka pod vodstvom Tomašićevim po uzora ,radne stranke“ Khuenove u ugarskom parlamentu. Toj stranci novi izborni red isto tako će dobro doći, kako i koaliciji, jer joj je za masu sta- nje u koaliciji dalo izvrsnu izbornu riječ. Tomašić se njome već igra. Izborna reforma, koliko je dakle u sebi znamenita, za ovaj čas ne može nadoknaditi ono, što fali koaliciji, i što joj je u borbi s Rauchom davalo snagu, a što je izgubila s paktom s Tomašićem. Što se sad događa to je jedan neuspjeh. A željeli bi da se ne osveti, već da koalicija opet u misli zajed- ničkoj svima nađe onu snagu, koju u časo- vima kušnje treba imati. Odluka njezina, da prekine sa svim onim neizvjesnostima, koje su od neko doba mučile narod, daje naslućivati da će ona te snage opet naći. Pogledi po svijetu. Odnosno na našu brzojavnu vijest, pri- općenu u zadnjem broju, da će ovoga ljeta turski veliki vezir posjetiti grofa Aehren- thala u Marienbadu, prima spljetska ,,Slo- boda“ iz Beča vijest, u kojoj se oficijozno priopćuje, da će se doista obojica sastati, ali da je vijest o prislonu Turske bar preu- ranjena. Vjerojatno je, da će se govoriti o Kreti, o novom položaju, koji je nastao time što je Rusija ugovorom sa Japanom dobila u Evropi slobodne ruke. Govorit će se možda o pogiblima, koje od tuda niču za integritet Turske, a i kako da se taj osigura. Pogovara se, da će pregovoru pristupiti i jedan predstavnik Njemačke. Čudan će biti položaj Italije, koja pripada kretskim zaštit- nim vlastima i koja radi Tripolisa nema in- teresa da čuva integritet Turske. * Kada se je otrag malo dana kralj špa- njolski Alfons vozio u Segoviu, da prisu- stvuje otkriću nekog spomenika, dva su španjolska arnahista pokušala atentat na kralja. Kralj je ostao neozleđen. Jedan je atentator namah bio uhvaćen, doćim za dru- goga se još ni danas ne znade.-Konserva- tivni listovi upotrebivši ovu prigodu ističu, da se je za sadašnjega režima arnahistička propaganda u Španjolskoj opet živo raz- mahala. * U Budimpešti dogodila se je grozna i nečuvena obiteljska tragedija. Poštanski po- služnik Josip Molnar zaklao je sa britvom u otsutnosti supruge svoje petero djece. Nastarijemu djetetu bilo je 8 godina, a naj- mlađemu 8 mjeseca. Za tim je legao među dvoje mrtve djece, te je sebi također britvom prerezao vrat. U pismu, što ga ie Molnar ostavio navodi, da ga je na nesretni čin nagnala okolnost, što sa 60 K mjesečno nije bio u stanju da toliku obitelj uzdržava. * » Hamburger Nachrichten“ javljaju : Prva divizija austrijskih Dreadnoughta, sastojeća se iz četiri ogromne ratne lađe, bit će go- tova do g. 1913., dvije še već grade u Trstu, a dvije će se doskora započeti gra- diti u Puli. Dreadnoughti zvati će se: ,Te- gethoff“ i ,,Kaiser Franz Josef“. Druga de- vizija austrijskih Dreadnoughta bit če go- tova do g. 1917., a treća do 1920., tako da ćemo u 10 godina imati 12 Dreandnoughta, koji će poreznike austro-ugarske zapasti 600 milijuna K. — Zaista radosne vijesti za na- rode u monarhiji, a za nas Hrvate napose ! I to su vam plodovi Aehrenthalove njemačke politike. * U parizu se svaki čas isčekuje, da će buknuti sveopći željeznički štrajk. Željeznički sindikat drži strogom tajnom rok, kad će zepočeti štrajk. U ugovorenom trenutku obu- stavit će se željeznički saobraćaj u cijeloj zemlji. Vlakovi će stati sred prug4. A 4 Javlja se iz Beča, da je akademički se- nat bečkoga sveučilišta religirao tri talijan- ska djaka, koji su učestvovali u demonstra- cijama u mjesecu studenom lanjske godine. Ostalim je sveučilištarcima podijeljen strogi ukor. * . Polovinom mjeseca rujna ove godine, upriličit će se u Milanu velika međunarodna avijatička utakmica, koja će biti tim zani- mljiva, što se u programu nalazi lijet preko Alpa uz nagradu od 100.000 lira. *t Miloslav Balik. Bolno se dojmila mnogih Hrvata i Srba vijest, da je kako već javismo, u petak dne 8. tek. mj. umro u Hodoninu u Moravskoj Miloslav Balik. U najljepšim mladenačkim godinama, kad se oslobodio nauka, kročio u život i počeo da zamjernom energijom ra- zvija svoju djelatnost na korist svoga na- roda i zbliženja Jugoslavena i Čeha, poruši , mu smione planove, zanosne snove nagla, neočekivana smrt. Ne možemo da vjerujemo toj vijesti! Pred pet godina bio je Balik u našoj sredini. Malo je mladih radinih ljudi u Dubrovniku, koji ne upoznaše simpatič- nog Čeha — onda dobrovoljca farmaceuta. U ,Sokolu“, u ,Čitaonici“, u ,Stionici“, »Radničkom Društvu“ ili u bilo kojem na- šem naprednijem društvu, jer svuda je zala- zio da upozna nas Srbe-Hrvate, da nauči naš jezik, da propaguje kao apoštol slogu Slavena, zbliženje slavenskog juga sa sla- venskim sjeverom. Mi, ondašnji abiturjenti dubrovačkog gimnazija, bili smo mu naj- bliži prijatelji. On je prvi među nama po- taknuo misao da slavenski djaci ove pole- monarhije ostave njemačka sveučilišta i krenu u Prag na česko. On nam je u Pragu pri- premio teren. I bili smo zadovoljni, što smo se odazvali njegovom patriotskom i prija- teljskom pozivu. Dok je nas poticao da kre- ćemo u Česku, još većom je energijom radio među Česima, da ostave njemačka kupališta i da na ljetovanje pohađaju Jadran, braću Slavene. Predavao je u Pragu, po čitavoj Českoj, po Moravskoj, u Beču i svagdje, gdje je bilo Čeha, o našem moru, o Dubro- vniku i njegovoj prošlosti i neprestano po- ticao slušatelje da posjete Dalmaciju. Pisao mm———————m—m—m———m—m—m—mummmm———m_m—m——mu_x——m——murm==————————m————mm mnm === m Jeftina besmrtnost. U svojoj rijetkoj čednosti, sjetio se g. Dr. Branko Drechsler moga govora prigodom proslave stogodišnjice Gajeve u Dubrovniku. On u ,Zvonu“ od 16. srpnja 1910. iznaša ovo: »Meni se desilo ovo. Čitao sam dubro- vačku ,Crvenu Hrvatsku“, što je izdaje i uređuje dr. Milorad Medini, od 1. januara 1910. Tu je priopćio urednik lijep svoj čla- nak ,Gaj i ilirizam“, kao svoje predavanje prigodom Gajeve proslave u Dubrovniku. Mene je zapravo jedan prijatelj upozorio na ovo predavanje, rekavši mi, da sam plagi- ran. Uistinu bijah i sam u početku pod ovim dojmom. Predavač je doista na više mjesta upotrijebio građu iz moje studije o Stanku Vrazu, što je upravo izašla, a nigdje me ne citira. Što više, pisac je iz moje knjige uzeo jedan Vrazov epigram, što sam ga ja našao i prvi priopćio, pa dodaje: taj epigram nije bio priopćen . ..“, i svatko će misliti, da ga govornik prvi put spominje.*) Ja sam u doba mojih studija u Pragu našao u me- moarima češkoga revolucionarca Friča, koji je bio u Zagrebu, njegove veoma značajne i važne bilješke za Gaja i Vraza i čitava našeg javnog života poslije neuspjeha go- dine 1848. Prof. Medini prihvatio je sve to doslovce iz moje knjige, upotrijebio je moj prijevod iz češkoga, a nigdje nije spomenuo, odakle mu čitava dva stupca iz njegova go- vora. Da sam tjesnogradan i da sam se htio naužiti slave, da me ,plagira“ vrstan naš književni historik, i da sam imao kakvu animogznost ili osobnu tendenciju, bio bih to iznio kao plagijat, ali jer je sve to bilo daleko od mene, nisam ovo predavanje shva- tio kao plagijat, jer ono u istinu i nije pla- gijat. Prigodni govori ne idu u naučnu li- teraturu, ili bar veoma rijetko, a: bilo bi cjepidlačarenje i smućivalo bi svečani ton, da govornik navodi literaturu, gdje je što uzeo. Prof. Medini član je dopisnik Jugo- slavenske akademije, ali bilo bi smiješno, da Pao je il dottore d' ogni bella arće Pao ka aš Boagasta koji član dopisnik Akademije radi ovoga, plagijata“ položi svoju čast . ..“ Ovakovo pisanje shvaćam ja, a kako vidim po nekim novinama shvatili su i * drugi, da me Dr. Drechsler, tobože braneći, hoće da obijedi s plagijatstva. Ja sam tobože njega plagirao, što sam u momu govoru: 1. citirao jedan Vrazov epigram, koji je prvi g. Drechsler iznio, a da nijesam nje- govo časno ime spomenuo ; 2, upotrebio u govoru neke bilješke če- škoga revolucijonarca Friča, koje je on prvi iznio, a da nijesam njegovo časno imo spo- menuo. Imao sam dakle govoriti — a pri- hvatimo li stanovište g. Dr. Drechslera, mo- rat će odsad unaprijed govoriti svak, koji bude Vrazov epigram citirati ili spominjati Priča — ovako: ,Za taj neuspjeh krivili su Gaja, a Vraz mu je, kako iznosi slavljeni literarni historičar g. Branko Drechsler, tom prigodom ispjevao sstiru“ iliti ,Vraz je še- tao — priča Frič — (ovu znamenitu vijest dugujemo požrtvovnom i umnom mladom literarnom historičaru g. Branku Drechsleru) — muče, jedva odgovarajuć . .. .. 4. Zaista jeftina besmrtnost! Samo na ta- kovu besmrtnost, da ti se spominje ime uz M vk i i O AŠERA i