Rt ma 3 o m mi E Viča '
zir vremeno

mNnČn-jllERrnnaSome = a

mE II DE

toageannsaa ij.

Strana 2.

“CRVENA HRVATSKA,

Broj 63.

 

Nagrađena dalmatinska ulja. U Aix en
Provence na međunarodnoj izložbi maslinc-

vih ulja zbirka uljar. otsjeka dalmat. zem.
gospod. vijeća bila je nagrađena na šestom
mjestu od trinaest nefrancuskih nagrađenih
izložitelja i to sa diplomom zlatne kolajne
i sa jednom srebrnom kolajnom. Između
ustanovljenih sedam raznih odlikovanja od
izložbenog odbora, diploma se zlatne kolajne
nalazi na drugom, a srebrena kolajna na
četvrtom mjestu. Naša se ulja nalaze još u
skupu talijanskih nagrađenih proizvoditelja
ulja, koji su, kao što je poznato, do sada
uz francuske proizvađače stajali na drugom
mjestu u pravljenju finih ulja. Ugodno nam
je saopćiti ovo odlikovanje sa francuske
strane našeg narodnog proizvoda i rada,
upravo u najstarijem dijelu Francuske, gdje
se prave od pamtivjeka najbolja i najfinija
maslinova ulja.

O paktu između koalicije i grofa Khuena
i bana Tomašića. Uslijed sukoba između
koalicije i bana priopćuju listovi taj dugo
u tajnosti držan pakt, koji je u Pešti bio
utanačen između koalicije i grofa Khuena
i bana Tomašića. Taj pakt glasi :
= 1. Sadašnja čitava vlada s banom i od-
jelnim predstojnicima otstupa.

2. Hrvatsko-srpska koalicija podupirat
će vladu koja će

3. uspostaviti ustavne prilike i koja će
donijeti

4. prošireno izborno pravo, dok se ne
stvori novi izborni red sopćim pravom
glasa.

5. ustavne temeljne zakone, jer ih na
žalost Hrvatska uopće nema.

Mandati, koji su do sada ispražnjeni
smrću ili budu raspoloživi, prepuštaju se čla-
novima narodne stranke.

Budimpešta, 25. siječnja 1910.

Uz ove pismeno fiksirane točke još se
usmeno ugovorilo :

1. u državopravnim sporovima sa Ugar
skom stavlja se vlada na stanovište koalicije,

2. u srpskim pitanjima stavlja se ono
stanje prije Rauchova režima,

Najnovija radnja Vlaha Bukovca.

Naš veliki umjetnik Vlaho Bukovac
opet je podario svoj mili Cavtat jednim
divnim djelom svog  nenatkriljivog kista,
Ovaj je put ukrasio crkvu Bl. Gospe od
Snijega velikom uljenom slikom na platnu
u obliku polovice elipse. Slika je duga 6
m. i 20 cm., a najveća joj je visina 2 m. i
20 cm. Postavljena je pod stropom poviše
ulaza u kapelu glavnog oltara. Ta dekora-
tivna slika prikaziva Bl. Gospu, koja je
sašla s neba okružena anđelima. Na rukama
joj je mali Jezus, koji svojom božanstvenom
ručicom blagosivlje Cavtat. U pozadini —
preko cijele duljine slike — vidi se cijeli
Cavtat sa brijegom sv, Roka i Ratom, a
iza Cavtata promaljaju župska i konavoska
brda.

Ovu je sliku izradio umjetnik u sama
četiri mjeseca i to preko svojih zvaničnih
posala, dok bi drugi slikar bio upotrebio
za izradbu iste barem godinu dana. Slika
je u najmanjim detaljima potpuno izvedena.
Kolorit je slike snažan, jer je Bukovac oso-
biti vještak u upotrebljavanju boja, te mu
se u tomu teško može naći premca. On

 

 

3. vlada će sanirati sve nepravde Rau-
chova režima, i

4. ban Tomašić ostaje 3—4 mjeseca na
banskoj stolici, a onda će dogovorno s koa-
licijom predložiti svoga nasljednika.

Ovo je dakle sav taj pakt. Više nema
nikakovih tajnih obveza s nijedne strane, —
kako veli ,Pokret“, — Kako se vidi prema
paktu, trebao je ban Tomašić već odavna
otići sa svoga mjesta, a kad tamo, evo ga,
gdje drma sa koalicijom po svojoj volji.

Zastupnik F. Ivanišević istupio iz ,,Hrvat.
Stranke“, , Hrvatska Kruna“ potvrđuje vi-

jesti, da je narodni zastupnik don Frane

Ivanišević istupio iz Hrvatske Stranke. Ta
se je vijest do sada držala još neosnovanom,
te istup od strane istog zastupnika nije još
formalno u javnosti bio obavjen i motiviran,
ali bi već sada bio red pitati, kuda će kre-
nuti don Frane Ivanišević? Zar u novu
pravaško-klerikalnu stranku? A isto je tako
zanimljivo pitanje, kako će se tim u svezi
podnijeti spram svojih izbornika, koji su
ga birali kao člana ,Hrvatske Stranke“, i
kako će se oni ponijeti spram njegova ko-
raka. Vidjet ćemo.

Što sve nije izdajstvo vjere. Pod ovim
ovim naslovom piše sasvim opravdano ,,Slo-
boda“. Sada napokon znamo, da je izdajstvo
vjere sve ono što nije u prilog Jezuita. Iz-
dajstvo vjere, bogumrski čin, bezvjerstvo
itd. nije samo framasunstvo, liberalizam, na-
prednjaštvo itd. nego i podupiranje bosanskih
franjevaca, a oduzimanju potpore bosanskim
Jezuitama. Tako veli Stadler, tako piše
»Hrv. Dnevnik“, tako izjavljuju 8 članova
svite Stadlerove sa potpisima prosvjedujući
što u saboru bosanskom Zajedničari sniziše
potporu jezuitskoj gimnaziji, a povisiše fra-
njevačkim zavodima, Sad napokon znamo,
da čovjek ne treba biti tek framasun, da
bude bezvjerac i rušitelj vjere, ne, to može
biti, to ,mora biti“ i svećenik, i franjevac,
a valjda i biskup i papa, ako ne podupire
Jezuite. Ovako je u Bosni. U nas pak fra-

tr! i neki rimski doktori proglasuju bezvjer- *

cima svakoga koji se snjima ne slaže. I

i svaku na svoje tačno određeno mjesto, a
to je najbitnije u slikarstvu. Tako u njega
nema ništa prikrivena, ništa popravljena.
Vidi se — a i sam nam umjetnik kaže
— da je osobito ovu sliku radio iz srca i
čustvom, jer je hotio, da ostavi lijepu i ve-
lika uspomenu svom milom gnijezdu —
Cavtatu. Ova je slika unicum svoje vrsti
glede mjesta, gdje je i kako je Gospa na-
slikana, a tim je uklonjen jedan nesmisao,
koji se vidi na drugim sličnim slikama.
Slikari običavaju u ovim slučajevima nasli-
kati Bl. Gospu u oblacima, a pod njom
mjesto, kojega učine u cjelini. Ako je BI.
Gospa prirodne veličine, onda na slici ne
može stati cijelo mjesto pa i najmanje bilo,
jer onda nastaju proporcije, koje u prirodi
ne mogu opstojati. Jer ako su Bl, Gospa i
mjesto pod njom jednako udaljeni od gle
daoca, onda i mjesto 1noralo bi biti nasli-
kano u prirodnoj veličini, a za to bi se ho-
tjela ogromna slika. Ovoj općoj velikoj po-
grieški Bukovac se je na ovoj slici potpuno
uklonio, jer je naslikao Bl. Gospu na putu
od Sustjepana na mjestu udaljenu od Cav-
tata skoro 1 km. Cavtat je pak naslikan u
onoj veličini, kako ga vidimo, kad ga gle-
damo sa te daljine, i baš upravo sa onoga

tako ćemo sretno doći do toga, da ubrzo
ne će niko biti prost od ove podvale. Bit
će napokon to dobro: ne će se bar više
niko bojati ove klevete, koja će sama sebe
kompromitovati.

Naknadni izbori za bosanski sabor. Bo-
sansko-hercegovačka vlada raspisala je nak-
nadne izbore za subotu 3. rujna 1910 i to
za dva mandata katolička I. kurija, gdje
bira sva zemlja i to činovnici i oni, koji
plaćaju preko 500 K poreza; zatim za jedan
mandat II. izborne kurije, okružja banjaluč-
kog i bihačkog, gdje biraju svi kotarski
gradovi ovih dvaju okružja, gradovi Doboj,
Brod, Kostajnica, Kulen, Vakuf i Stari
Majdan i jedan mandat IlI. kurije, gdje
biraju sva sela okružja sarajevskog.

Pravoslavni biraju na novo također dva
zastupnika u I. kuriju, a muslimani 1 u
mostarsim gradovima, a 1 u gradovima
okružja travničkogr

Sarajevski Stadlerov ,,Hrvat. Dnevnik“
od srijede na uvodnom mjestu donosi pro-
glas na svoje izbornike, koji završuje riječi-
ma: Dokažite, svjesni izbornici, da svojim
glasom anatemišete političke  prevrtljivce
igrače narodne volje i narodnih probitaka.
Dokažite čistu Vašu hrvatsku i katoličku
svijest! (Ovo pišu oni, pa da nijesu Stadle-
rovci. Op. Ur.)

Za tim slijedi popis imena kandidata
za predstojeće izbore, među kojima u prvom
redu nailazimo na ime nekadašnjeg suplenta
kod mjesne gimnazije, a kašnje za neko vri-
jeme urednika ,,Prave Crv. Hrv.“ g. Srećka
Špira Perišića, sada književnika i askultanta
na kot. sudu u Sarajevu. On je udrugaški
kandidat za I kuriju, drugi izborni razred
(bira sva zemlja). Vidi se, da je Perišić
ostao uvjek vjeran svojim načelima. Kud li
je zabaso.

Za ,,Hrvatski Dom“ u Zadru. (Poziv za-
darskih Hrvata). Zadarski Hrvati odlučiše
podignuti u svome gradu ,,Hrvatski Dom“,
da bude stjecištem organizovanih narodnih
sila, rasadnikom hrvatske misli u glavnome
gradu Dalmacije i njegovoj neposrednoj
okolici.

mjesta na putu od Sustjepana, na kom je
slikar postavio Bl. Gospu. Lik Jezusa i BI.
Gospe tako je krasno izrađen, da ne zaostaje
pimalo za njihovim likovima izrađenim od_
prvih svjetskih slikara.

Svaka kuća — pa i najmanja bila —
pače svaki kamen, svako stablo na slici se
vidi i raspoznava. Slikar je u ovoj slici bi-
stro pokazao karakteristiku Cavtata, a to se
vidi po lađi punoj pržine, koja smotanim
jedrom pluta u tišini usred luke, po raza-
strtim mrežama, po lađicama istegnutim na
kraj, a drugim opet koje ribaju u luci. Ako
se slika gleda dalekozorom iz daljine od de-
setak metara, rekao bi, da to i nije slikarija,
nego da gledaš iz daljine Cavtat u naravi ;
tako je tu sve tačno, potanko i vjerno pri-
kazano.

Cavtat je naslikan pred večer malo prije
zapada sunca, a to se odmah opaža po sjeni,
koju baca brijeg sv. Roka prama istoku do
jedne trećine mjesta od prilike. Gledajući tu
sjenu ne bi rekao, da je to kistom učinjeno,
nego da je prava sjena, koju razni predmeti
bacaju pri zalazećem suncu. A ona naran-
čaata sunčana svjetlost, koja obasjava preo-
stali dio Cavtata, tako je realno izrađena,
da ti štono riječ oči kopa i bliješti. Osobito