Rt ma 3 o m mi E Viča ' zir vremeno mNnČn-jllERrnnaSome = a mE II DE toageannsaa ij. Strana 2. “CRVENA HRVATSKA, Broj 63. Nagrađena dalmatinska ulja. U Aix en Provence na međunarodnoj izložbi maslinc- vih ulja zbirka uljar. otsjeka dalmat. zem. gospod. vijeća bila je nagrađena na šestom mjestu od trinaest nefrancuskih nagrađenih izložitelja i to sa diplomom zlatne kolajne i sa jednom srebrnom kolajnom. Između ustanovljenih sedam raznih odlikovanja od izložbenog odbora, diploma se zlatne kolajne nalazi na drugom, a srebrena kolajna na četvrtom mjestu. Naša se ulja nalaze još u skupu talijanskih nagrađenih proizvoditelja ulja, koji su, kao što je poznato, do sada uz francuske proizvađače stajali na drugom mjestu u pravljenju finih ulja. Ugodno nam je saopćiti ovo odlikovanje sa francuske strane našeg narodnog proizvoda i rada, upravo u najstarijem dijelu Francuske, gdje se prave od pamtivjeka najbolja i najfinija maslinova ulja. O paktu između koalicije i grofa Khuena i bana Tomašića. Uslijed sukoba između koalicije i bana priopćuju listovi taj dugo u tajnosti držan pakt, koji je u Pešti bio utanačen između koalicije i grofa Khuena i bana Tomašića. Taj pakt glasi : = 1. Sadašnja čitava vlada s banom i od- jelnim predstojnicima otstupa. 2. Hrvatsko-srpska koalicija podupirat će vladu koja će 3. uspostaviti ustavne prilike i koja će donijeti 4. prošireno izborno pravo, dok se ne stvori novi izborni red sopćim pravom glasa. 5. ustavne temeljne zakone, jer ih na žalost Hrvatska uopće nema. Mandati, koji su do sada ispražnjeni smrću ili budu raspoloživi, prepuštaju se čla- novima narodne stranke. Budimpešta, 25. siječnja 1910. Uz ove pismeno fiksirane točke još se usmeno ugovorilo : 1. u državopravnim sporovima sa Ugar skom stavlja se vlada na stanovište koalicije, 2. u srpskim pitanjima stavlja se ono stanje prije Rauchova režima, Najnovija radnja Vlaha Bukovca. Naš veliki umjetnik Vlaho Bukovac opet je podario svoj mili Cavtat jednim divnim djelom svog nenatkriljivog kista, Ovaj je put ukrasio crkvu Bl. Gospe od Snijega velikom uljenom slikom na platnu u obliku polovice elipse. Slika je duga 6 m. i 20 cm., a najveća joj je visina 2 m. i 20 cm. Postavljena je pod stropom poviše ulaza u kapelu glavnog oltara. Ta dekora- tivna slika prikaziva Bl. Gospu, koja je sašla s neba okružena anđelima. Na rukama joj je mali Jezus, koji svojom božanstvenom ručicom blagosivlje Cavtat. U pozadini — preko cijele duljine slike — vidi se cijeli Cavtat sa brijegom sv, Roka i Ratom, a iza Cavtata promaljaju župska i konavoska brda. Ovu je sliku izradio umjetnik u sama četiri mjeseca i to preko svojih zvaničnih posala, dok bi drugi slikar bio upotrebio za izradbu iste barem godinu dana. Slika je u najmanjim detaljima potpuno izvedena. Kolorit je slike snažan, jer je Bukovac oso- biti vještak u upotrebljavanju boja, te mu se u tomu teško može naći premca. On 3. vlada će sanirati sve nepravde Rau- chova režima, i 4. ban Tomašić ostaje 3—4 mjeseca na banskoj stolici, a onda će dogovorno s koa- licijom predložiti svoga nasljednika. Ovo je dakle sav taj pakt. Više nema nikakovih tajnih obveza s nijedne strane, — kako veli ,Pokret“, — Kako se vidi prema paktu, trebao je ban Tomašić već odavna otići sa svoga mjesta, a kad tamo, evo ga, gdje drma sa koalicijom po svojoj volji. Zastupnik F. Ivanišević istupio iz ,,Hrvat. Stranke“, , Hrvatska Kruna“ potvrđuje vi- jesti, da je narodni zastupnik don Frane Ivanišević istupio iz Hrvatske Stranke. Ta se je vijest do sada držala još neosnovanom, te istup od strane istog zastupnika nije još formalno u javnosti bio obavjen i motiviran, ali bi već sada bio red pitati, kuda će kre- nuti don Frane Ivanišević? Zar u novu pravaško-klerikalnu stranku? A isto je tako zanimljivo pitanje, kako će se tim u svezi podnijeti spram svojih izbornika, koji su ga birali kao člana ,Hrvatske Stranke“, i kako će se oni ponijeti spram njegova ko- raka. Vidjet ćemo. Što sve nije izdajstvo vjere. Pod ovim ovim naslovom piše sasvim opravdano ,,Slo- boda“. Sada napokon znamo, da je izdajstvo vjere sve ono što nije u prilog Jezuita. Iz- dajstvo vjere, bogumrski čin, bezvjerstvo itd. nije samo framasunstvo, liberalizam, na- prednjaštvo itd. nego i podupiranje bosanskih franjevaca, a oduzimanju potpore bosanskim Jezuitama. Tako veli Stadler, tako piše »Hrv. Dnevnik“, tako izjavljuju 8 članova svite Stadlerove sa potpisima prosvjedujući što u saboru bosanskom Zajedničari sniziše potporu jezuitskoj gimnaziji, a povisiše fra- njevačkim zavodima, Sad napokon znamo, da čovjek ne treba biti tek framasun, da bude bezvjerac i rušitelj vjere, ne, to može biti, to ,mora biti“ i svećenik, i franjevac, a valjda i biskup i papa, ako ne podupire Jezuite. Ovako je u Bosni. U nas pak fra- tr! i neki rimski doktori proglasuju bezvjer- * cima svakoga koji se snjima ne slaže. I i svaku na svoje tačno određeno mjesto, a to je najbitnije u slikarstvu. Tako u njega nema ništa prikrivena, ništa popravljena. Vidi se — a i sam nam umjetnik kaže — da je osobito ovu sliku radio iz srca i čustvom, jer je hotio, da ostavi lijepu i ve- lika uspomenu svom milom gnijezdu — Cavtatu. Ova je slika unicum svoje vrsti glede mjesta, gdje je i kako je Gospa na- slikana, a tim je uklonjen jedan nesmisao, koji se vidi na drugim sličnim slikama. Slikari običavaju u ovim slučajevima nasli- kati Bl. Gospu u oblacima, a pod njom mjesto, kojega učine u cjelini. Ako je BI. Gospa prirodne veličine, onda na slici ne može stati cijelo mjesto pa i najmanje bilo, jer onda nastaju proporcije, koje u prirodi ne mogu opstojati. Jer ako su Bl, Gospa i mjesto pod njom jednako udaljeni od gle daoca, onda i mjesto 1noralo bi biti nasli- kano u prirodnoj veličini, a za to bi se ho- tjela ogromna slika. Ovoj općoj velikoj po- grieški Bukovac se je na ovoj slici potpuno uklonio, jer je naslikao Bl. Gospu na putu od Sustjepana na mjestu udaljenu od Cav- tata skoro 1 km. Cavtat je pak naslikan u onoj veličini, kako ga vidimo, kad ga gle- damo sa te daljine, i baš upravo sa onoga tako ćemo sretno doći do toga, da ubrzo ne će niko biti prost od ove podvale. Bit će napokon to dobro: ne će se bar više niko bojati ove klevete, koja će sama sebe kompromitovati. Naknadni izbori za bosanski sabor. Bo- sansko-hercegovačka vlada raspisala je nak- nadne izbore za subotu 3. rujna 1910 i to za dva mandata katolička I. kurija, gdje bira sva zemlja i to činovnici i oni, koji plaćaju preko 500 K poreza; zatim za jedan mandat II. izborne kurije, okružja banjaluč- kog i bihačkog, gdje biraju svi kotarski gradovi ovih dvaju okružja, gradovi Doboj, Brod, Kostajnica, Kulen, Vakuf i Stari Majdan i jedan mandat IlI. kurije, gdje biraju sva sela okružja sarajevskog. Pravoslavni biraju na novo također dva zastupnika u I. kuriju, a muslimani 1 u mostarsim gradovima, a 1 u gradovima okružja travničkogr Sarajevski Stadlerov ,,Hrvat. Dnevnik“ od srijede na uvodnom mjestu donosi pro- glas na svoje izbornike, koji završuje riječi- ma: Dokažite, svjesni izbornici, da svojim glasom anatemišete političke prevrtljivce igrače narodne volje i narodnih probitaka. Dokažite čistu Vašu hrvatsku i katoličku svijest! (Ovo pišu oni, pa da nijesu Stadle- rovci. Op. Ur.) Za tim slijedi popis imena kandidata za predstojeće izbore, među kojima u prvom redu nailazimo na ime nekadašnjeg suplenta kod mjesne gimnazije, a kašnje za neko vri- jeme urednika ,,Prave Crv. Hrv.“ g. Srećka Špira Perišića, sada književnika i askultanta na kot. sudu u Sarajevu. On je udrugaški kandidat za I kuriju, drugi izborni razred (bira sva zemlja). Vidi se, da je Perišić ostao uvjek vjeran svojim načelima. Kud li je zabaso. Za ,,Hrvatski Dom“ u Zadru. (Poziv za- darskih Hrvata). Zadarski Hrvati odlučiše podignuti u svome gradu ,,Hrvatski Dom“, da bude stjecištem organizovanih narodnih sila, rasadnikom hrvatske misli u glavnome gradu Dalmacije i njegovoj neposrednoj okolici. mjesta na putu od Sustjepana, na kom je slikar postavio Bl. Gospu. Lik Jezusa i BI. Gospe tako je krasno izrađen, da ne zaostaje pimalo za njihovim likovima izrađenim od_ prvih svjetskih slikara. Svaka kuća — pa i najmanja bila — pače svaki kamen, svako stablo na slici se vidi i raspoznava. Slikar je u ovoj slici bi- stro pokazao karakteristiku Cavtata, a to se vidi po lađi punoj pržine, koja smotanim jedrom pluta u tišini usred luke, po raza- strtim mrežama, po lađicama istegnutim na kraj, a drugim opet koje ribaju u luci. Ako se slika gleda dalekozorom iz daljine od de- setak metara, rekao bi, da to i nije slikarija, nego da gledaš iz daljine Cavtat u naravi ; tako je tu sve tačno, potanko i vjerno pri- kazano. Cavtat je naslikan pred večer malo prije zapada sunca, a to se odmah opaža po sjeni, koju baca brijeg sv. Roka prama istoku do jedne trećine mjesta od prilike. Gledajući tu sjenu ne bi rekao, da je to kistom učinjeno, nego da je prava sjena, koju razni predmeti bacaju pri zalazećem suncu. A ona naran- čaata sunčana svjetlost, koja obasjava preo- stali dio Cavtata, tako je realno izrađena, da ti štono riječ oči kopa i bliješti. Osobito