Strana 2. “CRVENA HRVATSKA, Broj 64. RIIRINRHRHHHIHHHHHHHEHEHENENEIE m mmmmmmmČČŠmmmmmmmmmmum=:=mmzmuuuŠuumuusuSmmmmmmmmm To će pako pokazati tok samih izbora. Samo tako mogu članovi koalicije steći potpuno povjerenje u bana, kojega u punoj mjeri ne bi mogli dobiti bea novih izbora.“ Banov prijedlog glede raspusta sabora odnio je podban pl. Chavrak u Budimpeštu, gdje će ga grof Khuen Hedervary, kao ministar za Hrvatsku predložiti ministarskom vijeću, a onda će biti prijedlog taj poslan kralju, koji će ga sigurno usvojiti i hrvatski će sabor biti za kojih 8—10 dana raspušten. (Program nove stranke). Čitamo u ,Ob- goru“; Dok se u Zagrebu uslijed zaključka stranke prava tek provedeni prvi pregovori za ujedinjenje svih hrvatskih stranaka u jednu stranku ,,Pester Lloyd“ u Budimpešti znade već, dapače i za program t6e nove stranke. Taj bi program po ,Pester Lloydu“ imao glasiti : 1. Prema Ugarskoj ima da se ostane u pouzdanom i tajnom odnošaju na osnovi nagodbe od god. 1868, te se ta nagodba ima provesti u potpunoj svojoj čistoći. 2. Zemlja ima da se pridigne u gospo- darskom pogledu i da se pospješe ekonom- ski interesi, koji su za posljednjih godina političkoga meteža ostali vrlo zanemareni. 3. Valja da se održi bratski odnošaj sa srpskom samostalnom strankom i da se solidarno s njom poradi na zakonskoj podlozi, 4. Dosadašnji stranački listovi imali bi se obustaviti, a mjesto njih osnovati novi stranački program, Supilo pozvan od bana dra. Tomašića. Prošlog petka poslije podne kako javlja »R. Novi List“ bio je pozvan od bana dra. Tomašića kod njega na razgovor nar. zastupnik Supilo, koji je nakon rekao, da mu je dr. 'Tomašić izjavio, da ga je pozvao bez obzira na njegovo opozicijonalno stano- vište, prema odnošaju, koji je došao nakon pakta, da mu prikaže situaciju kako je nas- tala, želeći, da se zna, kako on ne misli odustati od pravca one politike, koju je on bio uglavio s koalicijom. Razgovor je bio skroz informativne naravi, te mu je dr. Tomašić rekao da će i s drugim političarima ovako razgovarati o položaju. Iz razgovora sa drom. Tomašićem dobio je Supilo utisak da će u najkraćem roku biti raspušten sa- bor i urečeni novi izbori. Crna Gora — kraljevina. Izvjestitelj praš- kih ,Narodni Listy“ bio je nedavno prim- ljen u audijenciju od crnogorskoga prijesto- lonasljednika Danila. Na novinarov upit s kojih će se razloga Crna Gora proglasiti kraljevinom, uzvratio je prijestolonasljednik : »Budući da su se sve ostalo balkanske države proglasile za kraljevine, nije mogla zaostati jedina Crna Gora, da bude u neku ruku kneževina Monako na Balkanu. Poznajete narav Crnogoraca. Najmanji od njih umišlja sebi, da je u častima ravan svakomu kralju pa ni uz koju cijenu ne će da zaostane za drugim narodima. Isto se tako ni gos Crne Gore ne smije zadovoljiti s posljednjim mjestom među vladarima, jer bi inače izgu- vinom ? U ostalom nije od nas potekla ini- aijativa, nego od prijatelja i zaštitnika među prvim evropskim vladarima. Crna Gora nije mogla ni smjela da otkloni ovu počast.“ Prijestolonasljednik završio je riječima »Da svi dvorovi i vlade simpatički odobra- vaju proglašenje Crne Gore za kraljevinu, posvjedočit će njihova izaslanstva, koja će učestvovati u svečanostima.“ Zasjedanje sahora, carev. vijeća | dele- gacija. ,,Hrv. Kor.“ javlja: Iz krugova poljskih zastupnika se doznaje, da će aus- trijski pokrajinski sabori biti sazvani oko 20 rujna o. god. na dvosedmično zasjedanje. Istarski će sabor biti sazvan samo u tom slučaju, ako budu uspješni pregovori između Hrvata i Talijana glede nekojih narodnosnih i gospodar. pitanja. Česki će sabor biti sazvan, ako uspije veleposjednicima dobiti garancije, da će sabor riješiti barem naj- nužnije potrebe. Na 4 listopada sazvat će se u Beč de- legacije, a između 14 i 18 istog mj. sastati će se carevinsko vijeće, koje će ostati na okupu do 3. studenoga, a nakon toga će opet pokrajinski sabori zasjedati do 20 stu- denoga. Od 22. studenoga do 21. prosinca držati će delegacije zaključne sjednice. U isto vrijeme će proračunski odbor carevia- skog vijeća pretresati državni proračun od god 1911. Ako se carevinsko vijeće od po- četka pokaže nesposobno za rad, onda će ga vlada raspustiti i u proljeću raspisati nove izbore. Pregovori između Poljaka | austrijske vlade. ,,Neue Freie Presse“ javlja, da će između 15 i 20 ovoga mjeseca stignuti u Beč predsjednik poljačkog kluba dr. Glom- binski, da s ministom-predsjednikom Biener- thom pregovara o pitanju vodenih puteva, zbog kojih je nastao spor između Poljaka i vlade u carev. vijeću. Cini se, da će ovi pregovori uspjeti pošto je vlada spremna, da nekim zahtjevima Poljaka udovolji. Prema informacijama ,,Presse“ uložit će barun Bienerth sve sile, da si na jesen pod svaku cijenu stvori stalnu većinu u care- vinskom vijeću, te će u tom smislu i voditi pregovore s Poljacima. iz Bosne | Hercegovine. (Zaključeno za- sjedanje bosanskog sabora). Prošlog četvrtka bosansko - hercegovački sabor zaključio je svoje prvo zasjedanje, a nakon toga razišli su se pojedini zastupnici svojim kućama na praznike, tako da je grad Sarajevo popri- mio opet svoju običnu fizionomiju. U pred- zadnjoj sjednici je bila |dovršena specijalna debata o proračunu, koji je u zadnjoj sje- dnici većinom glasova us neke ispravke i prijedloge i u trećem čitanju bio primljen. Proračun je kod izdataka smanjen samo 45.000 K, a kod primitka uvećan za 64.000 K. U zadnjoj sjednici primljena je također i osnova za neke promjene u zakonu glede šumskih šteta. Nakon toga su riješene neke peticije, a zatim je pročitan dopis zemalj- skog poglavice, s kojim se prema kraljevom zaključku sabor odgađa. Predsjednik Šola zahvalio se zastupnicima i čivilnom dogla. vniku bar. Benku, te zaključio, kako spo- tmenusmo zadnju sjednicu ljetnog zasjedanja. Redolucija glede kontrole šumskoga go- spodarstva preinačena je ovako: Pozivlje se zemaljska vlada, neka omogući saboru, da delegirani saborski članovi u svrhu in- formacija zajednički sa stručnim organima zemaljske vlade prouče eksploataciju šuma, da uzmognu saboru podastrijeti izvješće. Dalnje usvojene rezolucije obuhvataju privedbu mnogobrojnih poboljšanja napose u Hercegovinu; unapređenje trgovine i obrta; otvorenje šumarske škole u Sarajevu ; uvedenje hrvatsko-srpskoga jezika kao služ- benoga jezika kod željeznica; primanje je- dino domaćih sinova u željezničku službu itd. (Naknadni izbori). Kako već u prošlom broju javismo, obaviti će se naknadni izbori ga bosanski sabor, dne 3. rujna ov. g. Agi- tacija je već otpočela, pa je u jednom mje- stu sarajevskog izbornog kotara došlo i do nemilih prizora između pristaša Hrvatske Narodne Zajednice i onih Katoličke Udruge. Posredovanjem oružništva bi uspostavljen mir, a da ne, bila bi kažu i krv potekla. Po svemu, već se unaprijed predviđa, a oni pak, kojima su tamošnje prilike još bolje poznate sa sigurnošću tvrde, da će naime i ovoga puta Udruga, odnosno Štadlerovci podleći u borbi sa Zajednicom. Jedna od najvećih pogriješaka nadbisk. Štadlera bila bi i ta, što on hoće pošto poto, da bosan- cima nametne politički anktoritet svjetov- noga klera i njegovih poglavica, dok poti- skava na stranu u narodu toliko omiljele franjevce i baš ponajpače radi toga u narodu ovo posljednje dobra vlada veliko ogorčenje proti Štadleru i njegovim ulizicama, tako da od dana na dan sve to više otpada broj njegovih pristaša. (Prvi fakultativni otkupi kmetova). Ve- leposjednik Salih aga Hadži Širbeković u Tešnju imao je u selima Kolibi i Kričanovu 43 hrvatska kmeta. Nakon što je pomno proučio osnovu zakona o fakultativnom otkupu kmetova, koju je vlada iznijela pred bosansko-hercegovački sabor, te se uvjerio o njezinim blagodatima kako za kmetove, tako i za posjednike, Širbeković je odlučio, da prema ustanovama spomenute osnove prodade kmetovima svoje zemljište. Kme- tovi su radosno prihvatili ponudu svojega gospodara. U nazočnosti oblasnih funkcijo- nara zemljišta su procijenjena, a dne 2. o. mj. potpisao je Širbeković ugovor. Prva zemljišta, što su ih otkupili hrvatski kme- tovi, obuhvataju površinu od: nekih 1700 dunuma, po prilici 950 četvornih metara, za koja su se ugovorom obvezala, da će isplatiti Širbekovića sveukupni iznos od 47.515 K. Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo. ' Riječki Glasnik“ javlja, kako se po gradu Rijeci govori, da je ugarsko-hrvatsko paro- brodarsko društvo prešlo u ruke ugarskog bankovnog konsorcija, te će se u buduće zvati madžarsko parobrodarstvo. Upraća no- voga društva ostala bi još dvije godine u rukama dosadašnjih gospodara, a onda bi #e društvo imalo fuzionirati s , Adrijom“. Ako se ove glasine obistine, bit će to velik udarac za nas Hrvate, a tomu u prvom redu bit će krivi sami naši domaći ljudi. Dalmacija u austrijskoj proračunskoj osnovi za god. 1911. Javlja se, da se je u austrijskoj proračunskoj osnovi za buduću godinu . mnogo mislilo na Dalmacija, po čemu se može vidjeti, da vlada kani ozbiljno nastaviti svoju akciju za podignuće Dalma- cije. "Jedna je razlika od prijašnih godina u tome, da se god. 1911 ne će poduzimati nikakove veće nove gradnje, nego će be dovršivati one, koje su prije tapočete. (Pi. tanje je samo m li vjerovati u ta li-