Strana 2.

“CRVENA HRVATSKA,

Broj 64.

RIIRINRHRHHHIHHHHHHHEHEHENENEIE m mmmmmmmČČŠmmmmmmmmmmum=:=mmzmuuuŠuumuusuSmmmmmmmmm

To će pako pokazati tok samih izbora. Samo
tako mogu članovi koalicije steći potpuno
povjerenje u bana, kojega u punoj mjeri
ne bi mogli dobiti bea novih izbora.“

Banov prijedlog glede raspusta sabora
odnio je podban pl. Chavrak u Budimpeštu,
gdje će ga grof Khuen Hedervary, kao
ministar za Hrvatsku predložiti ministarskom
vijeću, a onda će biti prijedlog taj poslan
kralju, koji će ga sigurno usvojiti i hrvatski
će sabor biti za kojih 8—10 dana raspušten.

(Program nove stranke). Čitamo u ,Ob-
goru“; Dok se u Zagrebu uslijed zaključka
stranke prava tek provedeni prvi pregovori
za ujedinjenje svih hrvatskih stranaka u
jednu stranku ,,Pester Lloyd“ u Budimpešti
znade već, dapače i za program t6e nove
stranke. Taj bi program po ,Pester Lloydu“
imao glasiti :

1. Prema Ugarskoj ima da se ostane
u pouzdanom i tajnom odnošaju na osnovi
nagodbe od god. 1868, te se ta nagodba
ima provesti u potpunoj svojoj čistoći.

2. Zemlja ima da se pridigne u gospo-
darskom pogledu i da se pospješe ekonom-
ski interesi, koji su za posljednjih godina
političkoga meteža ostali vrlo zanemareni.

3. Valja da se održi bratski odnošaj sa
srpskom samostalnom strankom i da se
solidarno s njom poradi na zakonskoj podlozi,

4. Dosadašnji stranački listovi imali bi
se obustaviti, a mjesto njih osnovati novi
stranački program,

Supilo pozvan od bana dra. Tomašića.
Prošlog petka poslije podne kako javlja
»R. Novi List“ bio je pozvan od bana
dra. Tomašića kod njega na razgovor nar.
zastupnik Supilo, koji je nakon rekao, da
mu je dr. 'Tomašić izjavio, da ga je pozvao
bez obzira na njegovo opozicijonalno stano-
vište, prema odnošaju, koji je došao nakon
pakta, da mu prikaže situaciju kako je nas-
tala, želeći, da se zna, kako on ne misli
odustati od pravca one politike, koju je on
bio uglavio s koalicijom. Razgovor je bio
skroz informativne naravi, te mu je dr.
Tomašić rekao da će i s drugim političarima
ovako razgovarati o položaju. Iz razgovora
sa drom. Tomašićem dobio je Supilo utisak
da će u najkraćem roku biti raspušten sa-
bor i urečeni novi izbori.

Crna Gora — kraljevina. Izvjestitelj praš-
kih ,Narodni Listy“ bio je nedavno prim-
ljen u audijenciju od crnogorskoga prijesto-
lonasljednika Danila. Na novinarov upit
s kojih će se razloga Crna Gora proglasiti
kraljevinom, uzvratio je prijestolonasljednik :

»Budući da su se sve ostalo balkanske
države proglasile za kraljevine, nije mogla
zaostati jedina Crna Gora, da bude u neku
ruku kneževina Monako na Balkanu. Poznajete
narav Crnogoraca. Najmanji od njih umišlja
sebi, da je u častima ravan svakomu kralju
pa ni uz koju cijenu ne će da zaostane za
drugim narodima. Isto se tako ni gos
Crne Gore ne smije zadovoljiti s posljednjim
mjestom među vladarima, jer bi inače izgu-

vinom ? U ostalom nije od nas potekla ini-
aijativa, nego od prijatelja i zaštitnika među
prvim evropskim vladarima. Crna Gora nije
mogla ni smjela da otkloni ovu počast.“

Prijestolonasljednik završio je riječima
»Da svi dvorovi i vlade simpatički odobra-
vaju proglašenje Crne Gore za kraljevinu,
posvjedočit će njihova izaslanstva, koja će
učestvovati u svečanostima.“

Zasjedanje sahora, carev. vijeća | dele-
gacija. ,,Hrv. Kor.“ javlja: Iz krugova
poljskih zastupnika se doznaje, da će aus-
trijski pokrajinski sabori biti sazvani oko
20 rujna o. god. na dvosedmično zasjedanje.
Istarski će sabor biti sazvan samo u tom
slučaju, ako budu uspješni pregovori između
Hrvata i Talijana glede nekojih narodnosnih
i gospodar. pitanja. Česki će sabor biti
sazvan, ako uspije veleposjednicima dobiti
garancije, da će sabor riješiti barem naj-
nužnije potrebe.

Na 4 listopada sazvat će se u Beč de-
legacije, a između 14 i 18 istog mj. sastati
će se carevinsko vijeće, koje će ostati na
okupu do 3. studenoga, a nakon toga će
opet pokrajinski sabori zasjedati do 20 stu-
denoga. Od 22. studenoga do 21. prosinca
držati će delegacije zaključne sjednice. U
isto vrijeme će proračunski odbor carevia-
skog vijeća pretresati državni proračun od
god 1911. Ako se carevinsko vijeće od po-
četka pokaže nesposobno za rad, onda će
ga vlada raspustiti i u proljeću raspisati
nove izbore.

Pregovori između Poljaka | austrijske
vlade. ,,Neue Freie Presse“ javlja, da će
između 15 i 20 ovoga mjeseca stignuti u
Beč predsjednik poljačkog kluba dr. Glom-
binski, da s ministom-predsjednikom Biener-
thom pregovara o pitanju vodenih puteva,
zbog kojih je nastao spor između Poljaka
i vlade u carev. vijeću. Cini se, da će ovi
pregovori uspjeti pošto je vlada spremna,
da nekim zahtjevima Poljaka udovolji.
Prema informacijama  ,,Presse“ uložit će
barun Bienerth sve sile, da si na jesen pod
svaku cijenu stvori stalnu većinu u care-
vinskom vijeću, te će u tom smislu i voditi

pregovore s Poljacima.

iz Bosne | Hercegovine. (Zaključeno za-
sjedanje bosanskog sabora). Prošlog četvrtka
bosansko - hercegovački sabor zaključio je
svoje prvo zasjedanje, a nakon toga razišli
su se pojedini zastupnici svojim kućama na
praznike, tako da je grad Sarajevo popri-
mio opet svoju običnu fizionomiju. U pred-
zadnjoj sjednici je bila |dovršena specijalna
debata o proračunu, koji je u zadnjoj sje-
dnici većinom glasova us neke ispravke i
prijedloge i u trećem čitanju bio primljen.
Proračun je kod izdataka smanjen samo
45.000 K, a kod primitka uvećan za 64.000
K. U zadnjoj sjednici primljena je također
i osnova za neke promjene u zakonu glede
šumskih šteta. Nakon toga su riješene neke
peticije, a zatim je pročitan dopis zemalj-
skog poglavice, s kojim se prema kraljevom
zaključku sabor odgađa. Predsjednik Šola
zahvalio se zastupnicima i čivilnom dogla.
vniku bar. Benku, te zaključio, kako spo-
tmenusmo zadnju sjednicu ljetnog zasjedanja.

Redolucija glede kontrole šumskoga go-
spodarstva preinačena je ovako:  Pozivlje
se zemaljska vlada, neka omogući saboru,
da delegirani saborski članovi u svrhu in-
formacija zajednički sa stručnim organima

zemaljske vlade prouče eksploataciju šuma,

da uzmognu saboru podastrijeti izvješće.
Dalnje usvojene rezolucije obuhvataju

privedbu mnogobrojnih poboljšanja napose
u Hercegovinu; unapređenje trgovine i
obrta; otvorenje šumarske škole u Sarajevu ;
uvedenje hrvatsko-srpskoga jezika kao služ-
benoga jezika kod željeznica; primanje je-
dino domaćih sinova u željezničku službu itd.

(Naknadni izbori). Kako već u prošlom
broju javismo, obaviti će se naknadni izbori
ga bosanski sabor, dne 3. rujna ov. g. Agi-
tacija je već otpočela, pa je u jednom mje-
stu sarajevskog izbornog kotara došlo i do
nemilih prizora između pristaša Hrvatske
Narodne Zajednice i onih Katoličke Udruge.
Posredovanjem oružništva bi uspostavljen
mir, a da ne, bila bi kažu i krv potekla.
Po svemu, već se unaprijed predviđa, a oni
pak, kojima su tamošnje prilike još bolje
poznate sa sigurnošću tvrde, da će naime
i ovoga puta Udruga, odnosno Štadlerovci
podleći u borbi sa Zajednicom. Jedna od
najvećih pogriješaka nadbisk. Štadlera bila
bi i ta, što on hoće pošto poto, da bosan-
cima nametne politički anktoritet svjetov-
noga klera i njegovih poglavica, dok poti-
skava na stranu u narodu toliko omiljele
franjevce i baš ponajpače radi toga u narodu
ovo posljednje dobra vlada veliko ogorčenje
proti Štadleru i njegovim ulizicama, tako da
od dana na dan sve to više otpada broj
njegovih pristaša.

(Prvi fakultativni otkupi kmetova). Ve-
leposjednik Salih aga Hadži Širbeković u
Tešnju imao je u selima Kolibi i Kričanovu
43 hrvatska kmeta. Nakon što je pomno
proučio osnovu zakona o fakultativnom
otkupu kmetova, koju je vlada iznijela pred
bosansko-hercegovački sabor, te se uvjerio
o njezinim blagodatima kako za kmetove,
tako i za posjednike, Širbeković je odlučio,
da prema ustanovama spomenute osnove
prodade kmetovima svoje zemljište. Kme-
tovi su radosno prihvatili ponudu svojega
gospodara. U nazočnosti oblasnih funkcijo-
nara zemljišta su procijenjena, a dne 2. o.
mj. potpisao je Širbeković ugovor. Prva
zemljišta, što su ih otkupili hrvatski kme-
tovi, obuhvataju površinu od: nekih 1700
dunuma, po prilici 950 četvornih metara,
za koja su se ugovorom obvezala, da će
isplatiti Širbekovića sveukupni iznos od
47.515 K.

Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo.

' Riječki Glasnik“ javlja, kako se po gradu

Rijeci govori, da je ugarsko-hrvatsko paro-
brodarsko društvo prešlo u ruke ugarskog
bankovnog konsorcija, te će se u buduće
zvati madžarsko parobrodarstvo. Upraća no-
voga društva ostala bi još dvije godine u
rukama dosadašnjih gospodara, a onda bi
#e društvo imalo fuzionirati s , Adrijom“.
Ako se ove glasine obistine, bit će to velik
udarac za nas Hrvate, a tomu u prvom redu
bit će krivi sami naši domaći ljudi.
Dalmacija u austrijskoj  proračunskoj
osnovi za god. 1911. Javlja se, da se je u
austrijskoj proračunskoj osnovi za buduću
godinu . mnogo mislilo na Dalmacija, po
čemu se može vidjeti, da vlada kani ozbiljno
nastaviti svoju akciju za podignuće Dalma-
cije. "Jedna je razlika od prijašnih godina u
tome, da se god. 1911 ne će poduzimati
nikakove veće nove gradnje, nego će be
dovršivati one, koje su prije tapočete. (Pi.
tanje je samo m li vjerovati u ta li-