Strana 2.

.CRVENA HRVATSKA“

Broj 66.

 

Vježbe na gruškom polju.

U 4 sata zvala je trublja Sokole na
nastup, ali su ih neki pretekli na Gruške
Polje. Cijelo po podne mogao si vidjeti po-
vorku svijeta, koji je išao i vraćao se s vjež-
bališta. Koliko je tu bilo ljudi, to je teško
kazati. Ali da se ima neki pojam, spomi-
njemu da je prostor određen za vježbalište
imao u opsegu oko 500 metara. Oko njega
su se bili naslagali barem 5 redova ljudi, a
guste hrpe naroda motrili su vježbe sa
strana, nadasve s puta Gružkoga. U gradu,
koji je obično u to doba u nedjelju pun, i
na Pilama bilo je sve opustjelo. Obzirom
pak na to, što su se čeljad mijenjala, može
se bez ikakvog pretjeravanja kazati, da se
je cijeli grad toga dana u Gružu izmijenio.

Što se tiče vježbanja, ovo je bilo izvr-
šeno po programu, tačno i lijepo, nov do-
kaz, kako se u našim Sokolima marljivo
vježba gimnastika. Ne ćemo učiniti nikomu
krivo, ako napose istaknemo — Korčulanski
Soko. On je ostavio utisak skiipa vrlo di-
scipliniranog, vježbe njegova podmlatka su
su bile izvrsne. Sokolu blatskom dogodila
se mala neprilika s njegovim odijelima za
vježbanje, koje su zaboravili oni, koji
su za to bili određeni, iskrcat, pa tako
nije mogao učestvovati u ukupnim vježbama
što nam je vrlo žao, jer njegove članove

 pretiče glas dobrih vježbača na -spravama.

Vježbama je upravljao brat čeh Ladislav
Meštan, vođa českog sokola u Kral. Dvoru,
koji se nalazio na dopustu u Dubrovniku,
pa se rijetkim žarom zauzeo, da vježbe
uredi.

Povratak u grad.

U osam sati svršile su vježbe, i Sokoli
se povrate u grad, predvođeni od svojih
fanfara (dubrovačke i korčulanske). Kad je
ta duga povorka, koju je obasjavalo fanta-
stičko svjetlo bengala, stupila na gradska
vrata, dočekala ih je velika masa naroda,
koja je bila ispunila u radosnom isčekivanju
cijelu dubrovačku placu i pred dvorom, a
u isti čas zasja sokolana u svjetlu umjetnih
vatara. Krasan prizor, koji je ostavio na
prisutne duboki utisak. U toliko je bio po-
čeo kon: rpske muzike. Čeljad posjedala
za stolove pred ,općinskom kafanom“ i dru-
gim kafanama u blizini, da uživaju u sklad-

nom  udoranju glazbe, i gledaju izgaranje

umjetnih vatara. U kasno doba noći razišao
se svijet na počinak,

Izleti, banket.

Ponedjelnik bio je posvećen zabavi.
Već u jutro neki su Sokoli išli u Mline i
Cavtat, gdje su bili srdačno pričekani od
pučanstva. Zokrum nijesu mogli vidjeti, fratri
su im zabranili, da se na nj iskrcaju, pa je
po podne parobrod obišao otok i krenuo u
Rijeku. Ko je ostao u gradu, prošao je jutro
ili u muzeju ili na zidinama ili insče pre-
gledajuć naš grad. U jedan sat okupili su
se učesnici sleta na zajednički banket u So-
kolani. Učesnici su posjedali na duge ukusno
uređene stolove, u prvom redu  staroste
društava i izaslanici na izmjenu sa zauzetnim
članicama gospojinskog odbora, a ostalu su
veliku dvoranu ispunili drugi članovi i oni,
koji su se htjeli ovoj sokolskoj slavi pri-
družiti.

Na šampanjcu prvu je zdravicu rekao
podstarosta žape Dr. Arneri, pozdravljajuć
sve prisutne, sahvaljujuć pak napose učitelju

bratu čehu L. Meštanu i gospojinskom od-
boru. Njegove riječi, nadasve pak, kad je
govorio o dužnostima Sokola prama narodu
i slavenstvu prisutni su pozdravili zanosnim
dugim odobravanjem. On je upozorio na
milijune Slavena, koje je nesloga upropastila
i iznenarodila, pa ih sada vidimo gdje odlu-
čuju proti nama. Ali ako je sloga potrebna
između svih Slavena potrebna je u prvom
redu u vlastitoj kući, s najbližom braćom...

Poslije njega nazdravio je brat Onysz-
kiewicz bratu L. Meštanu, vođi českog So-
kola, i českom Sokola uopće; Dr. Luku
Dražiću, Robertu Odaku, starješini i pod-
starješini dubrovačkog Sokola, prisutnim na-
rodnim zastupnicima Lupisu i Medini.

Brat čeh odgovorio je s nekoliko zah-
valnih riječi ističuć vidljiv napredak sokol-
stva u Dalmaciji; brat Dražić zahvaljujuć u
ime Sokola Dubrovačkog svim nazočnim ;
brat Lupis zahvaljujuć odaslanstvima dru-
gik Župa i Sokola, što su na slet došli. Go-
vorio je na posljetku zastupnik Trebinj-
skog Sokola radujuć se na napretku Župe.

U toliko je bilo već vrljeme poodmaklo
a zvižduk parobroda zvao je na izlet. ...

Zabava na Gracu.

+ U 7 sati bila je zabava na Gracu. Ula-
znica za tu zabavu bilo je prodato do 1000,
Sokola bilo je 300, a koliko ih se proveralo
kroz šikarje, i preko zida, o tomu naša
kronika muči.

Zabavljalo se dobro, vrlo dobro, a do-
kaz su tomu utršci vrlo izdašni te bogate
otkupnine iz ,tamnice“. Još u 11 sati, kad
je zabava prestala, bilo je na Gracu neko-
liko stotina ljudi.

Cijeli je park bio lijepo rasvijetljen, a
po glavnoj aleji redali su se kućarci gdje
su vrijedne prodavačice gospojinskog odbora
zvale svojom ljubaznosti prolaznike sada na
ukusan zalogaj, sad na čašu ,piva, sad n
kupicu i slatkiš, a sad i u .... tamnicu
Čeljad zasjela na stoce, i za stolove, ali
evo zaptija — gospođica. Ko će im odoljeti
U zatvor dakle, dok se ne nađe koja milo-
sna duša te ti se smiluje. A čeljad stoji
pred ,rešetkom“, zure da vide ko je u njoj
i hoće li doći onaj, koga oni hoće da ot-
kupe .... Malo dalje uspela svoje stoce
»Dubrovačka Građanska Glazba“, te pod
upravom svog vrlog kapelnika, okuplja oko
gebe, ko će da čuje dobre glazbe . . . Penji
se gore, a vidiš čeljad, gdje su posjedala
ispod bora. Pred tobom je pukao divan vi-
dik. Tamo na Dančama pale bengale, a
more se pod njihovim šarenilom prelijeva u
hiljade boja. Malo kasnije ispeo se mjesec,
a more bljeska, kao da si ga prelio srebrom.
Ispod tebe pak vreva ljudi, čuješ sada ve-
selo hihotanje mladosti, sada kao da će ti
noge zaigrati na glas valcera iz baruna
Trenka .... A kad si se najbolje zadubao
u misli, kad ti se počelo da prelijeva sve,
što vidiš i čuješ u jednu, skladnu sliku,
neko iza tebe: ,U ime zakona“...

Odlazak Sokola.

Sokoli su krenuli iz Dubrovnika jučer
u jatro u 8 sati. Veći dio parobrodom Lo-
vrijencem, a drugi željeznicom. Rastanak je
bio osobito srčan, kao da je čuvstvo dugo
pridržano najednom provalilo. Sa parobroda
i sa kraja orili se burni pozdravi, koji su
se svi sricali u jedno veliko: ,,Do vidova !“

Domaće vijesti.

O sjednici ,,stranke prava“ u Spljetu
javlja ,Hrv. Kruna“;

» Uprava stranke prava vijećala je pro-
šlog četvrka u Spljetu o svim tim novijim
pojavama i stvorila zaključke u najpovolj-
nijem skladu na osnovi dosadašnjih načela
i tradicija stranke prava. Neprijatelji naši
širili su kojekakove glasine i kombinacije
samo da unesu u narod smutnju i razdor.
Prerano im veselje. Vijećanja u Spljetu
tekla su u najljepšem skladu, kao među mu-
ževima koji su prožeti jedinom nesebičnom
mišlju, da koriste narodu i domovini,a uvje-
reni smo da će i skupština stranke, koja će
se držati u Šibeniku na 5, rujna, jednakim
skladom i oduševljenjem sankcionirati za-
ključke upravnog odboran.

Na osnovu dosadašnjih načela i tradićija
»Stranke prava“... . Ta blažena načela!
Te tradicije! O njima se toliko govori, a da
bi se barem znalo o čem. Jer njih spominje
i Mile Starčević, i Tuškan, i Prodan, i
Frank, i Stadler Svi ti rađe u ime načela
i tradicija. One bi morale bit jedne, po to-
mu i jedna stranka prava, a kad tamo ima
ih pet, šest... . Bog sam zna koliko,

To vam je nešto isto, kako povjest o
Starčeviću. Svaka ga stranka zove svojim
a kad im se kaže i dokaže, da onaj Starče-
vić, kojega oni ispovijedaju, nije onaj, koji
je zbilja živio, tad to znači ,izvrgavati ruglu,
sprdnji ime muža, koji bi radi svoje nauke
morao biti iznad dnevnih zadjevica i stran-
čarskih borba“. I bio bi! kad ga oni ne bi
povlačili, obrazložeć svaku ludost njegovim
auktoritetom !

Sokolski slet župe Vojvoda Hrvoje“ u
Spljetu. Za ovaj slet čine se velike pripre-
me. Do sada se je prijavilo 11 društava sa
preko 800 Sokolaša 50 Sokolašica 200 pod-
mladka. Računa se, da će ukupni broj So-
kolaša iznašat 2000 jer prijave stižu svaki
čas. Svečanost će uzveličavat 7 glazba u
ukupnom broju od 200 glazbara. Grad će
biti iskićen zastavama te. mnogobrojnim ra-
znim paviljovima. Vježbalište će biti ure-
đeno prostranim tribunama sa preko 1500
sjedaćih mjesta i sa velikim brojem stajaćih.
Po svim pripremama sudeć ovaj bi slet
imdo bit najsjajniji od svih dosadašnjih u
Dalmaciji.

Sveopća amnestija za političke krivce.
»Hrvatskoj Riječi“ javljaju iz Beča: Prigo-
dom svog 80. rođendana,. kralj će pomilo-
vati sve političke krivce. U prvom redu
biti će pomilovani oni politički krivci, koji
su odsuđeni radi uvrede Veličanstva (S 63.
k. z.) U drugom redu bit će u pomilovanju
uzeti u obzir svi oni, koji su bili suđeni
radi veleizdaje (S 88. k. z.) Najveći broj
pomilovanih biti će među onima, koji su
suđeni na $ 65 k. z., t. j. oni, koji su radi
bunjenja javnog mira i poredka,. te radi ši-
renja buntovnih spisa bili osuđeni, da svoju
kaznu izvrše u državnim tamnicama. Ko-
načno biti će pomilovani _i oni politički
krivci, koji su suđeni radi odpora vlastima
ili pojedinim vladinim organima ($ 300 k.
z.) te oni, koji su suđeni radi podstrekava-
nja na neprijateljstva proti drugoj narodno-
sti. Skupni politički krivci, koji su svoju
kaznu izvršili, biti će isti dan svečanosti
pušteni. Za one krivce, koji su se prizvali
proti osudi, proces će biti aboliran. Za one