Strana 2. .CRVENA HRVATSKA“ Broj 66. Vježbe na gruškom polju. U 4 sata zvala je trublja Sokole na nastup, ali su ih neki pretekli na Gruške Polje. Cijelo po podne mogao si vidjeti po- vorku svijeta, koji je išao i vraćao se s vjež- bališta. Koliko je tu bilo ljudi, to je teško kazati. Ali da se ima neki pojam, spomi- njemu da je prostor određen za vježbalište imao u opsegu oko 500 metara. Oko njega su se bili naslagali barem 5 redova ljudi, a guste hrpe naroda motrili su vježbe sa strana, nadasve s puta Gružkoga. U gradu, koji je obično u to doba u nedjelju pun, i na Pilama bilo je sve opustjelo. Obzirom pak na to, što su se čeljad mijenjala, može se bez ikakvog pretjeravanja kazati, da se je cijeli grad toga dana u Gružu izmijenio. Što se tiče vježbanja, ovo je bilo izvr- šeno po programu, tačno i lijepo, nov do- kaz, kako se u našim Sokolima marljivo vježba gimnastika. Ne ćemo učiniti nikomu krivo, ako napose istaknemo — Korčulanski Soko. On je ostavio utisak skiipa vrlo di- scipliniranog, vježbe njegova podmlatka su su bile izvrsne. Sokolu blatskom dogodila se mala neprilika s njegovim odijelima za vježbanje, koje su zaboravili oni, koji su za to bili određeni, iskrcat, pa tako nije mogao učestvovati u ukupnim vježbama što nam je vrlo žao, jer njegove članove pretiče glas dobrih vježbača na -spravama. Vježbama je upravljao brat čeh Ladislav Meštan, vođa českog sokola u Kral. Dvoru, koji se nalazio na dopustu u Dubrovniku, pa se rijetkim žarom zauzeo, da vježbe uredi. Povratak u grad. U osam sati svršile su vježbe, i Sokoli se povrate u grad, predvođeni od svojih fanfara (dubrovačke i korčulanske). Kad je ta duga povorka, koju je obasjavalo fanta- stičko svjetlo bengala, stupila na gradska vrata, dočekala ih je velika masa naroda, koja je bila ispunila u radosnom isčekivanju cijelu dubrovačku placu i pred dvorom, a u isti čas zasja sokolana u svjetlu umjetnih vatara. Krasan prizor, koji je ostavio na prisutne duboki utisak. U toliko je bio po- čeo kon: rpske muzike. Čeljad posjedala za stolove pred ,općinskom kafanom“ i dru- gim kafanama u blizini, da uživaju u sklad- nom udoranju glazbe, i gledaju izgaranje umjetnih vatara. U kasno doba noći razišao se svijet na počinak, Izleti, banket. Ponedjelnik bio je posvećen zabavi. Već u jutro neki su Sokoli išli u Mline i Cavtat, gdje su bili srdačno pričekani od pučanstva. Zokrum nijesu mogli vidjeti, fratri su im zabranili, da se na nj iskrcaju, pa je po podne parobrod obišao otok i krenuo u Rijeku. Ko je ostao u gradu, prošao je jutro ili u muzeju ili na zidinama ili insče pre- gledajuć naš grad. U jedan sat okupili su se učesnici sleta na zajednički banket u So- kolani. Učesnici su posjedali na duge ukusno uređene stolove, u prvom redu staroste društava i izaslanici na izmjenu sa zauzetnim članicama gospojinskog odbora, a ostalu su veliku dvoranu ispunili drugi članovi i oni, koji su se htjeli ovoj sokolskoj slavi pri- družiti. Na šampanjcu prvu je zdravicu rekao podstarosta žape Dr. Arneri, pozdravljajuć sve prisutne, sahvaljujuć pak napose učitelju bratu čehu L. Meštanu i gospojinskom od- boru. Njegove riječi, nadasve pak, kad je govorio o dužnostima Sokola prama narodu i slavenstvu prisutni su pozdravili zanosnim dugim odobravanjem. On je upozorio na milijune Slavena, koje je nesloga upropastila i iznenarodila, pa ih sada vidimo gdje odlu- čuju proti nama. Ali ako je sloga potrebna između svih Slavena potrebna je u prvom redu u vlastitoj kući, s najbližom braćom... Poslije njega nazdravio je brat Onysz- kiewicz bratu L. Meštanu, vođi českog So- kola, i českom Sokola uopće; Dr. Luku Dražiću, Robertu Odaku, starješini i pod- starješini dubrovačkog Sokola, prisutnim na- rodnim zastupnicima Lupisu i Medini. Brat čeh odgovorio je s nekoliko zah- valnih riječi ističuć vidljiv napredak sokol- stva u Dalmaciji; brat Dražić zahvaljujuć u ime Sokola Dubrovačkog svim nazočnim ; brat Lupis zahvaljujuć odaslanstvima dru- gik Župa i Sokola, što su na slet došli. Go- vorio je na posljetku zastupnik Trebinj- skog Sokola radujuć se na napretku Župe. U toliko je bilo već vrljeme poodmaklo a zvižduk parobroda zvao je na izlet. ... Zabava na Gracu. + U 7 sati bila je zabava na Gracu. Ula- znica za tu zabavu bilo je prodato do 1000, Sokola bilo je 300, a koliko ih se proveralo kroz šikarje, i preko zida, o tomu naša kronika muči. Zabavljalo se dobro, vrlo dobro, a do- kaz su tomu utršci vrlo izdašni te bogate otkupnine iz ,tamnice“. Još u 11 sati, kad je zabava prestala, bilo je na Gracu neko- liko stotina ljudi. Cijeli je park bio lijepo rasvijetljen, a po glavnoj aleji redali su se kućarci gdje su vrijedne prodavačice gospojinskog odbora zvale svojom ljubaznosti prolaznike sada na ukusan zalogaj, sad na čašu ,piva, sad n kupicu i slatkiš, a sad i u .... tamnicu Čeljad zasjela na stoce, i za stolove, ali evo zaptija — gospođica. Ko će im odoljeti U zatvor dakle, dok se ne nađe koja milo- sna duša te ti se smiluje. A čeljad stoji pred ,rešetkom“, zure da vide ko je u njoj i hoće li doći onaj, koga oni hoće da ot- kupe .... Malo dalje uspela svoje stoce »Dubrovačka Građanska Glazba“, te pod upravom svog vrlog kapelnika, okuplja oko gebe, ko će da čuje dobre glazbe . . . Penji se gore, a vidiš čeljad, gdje su posjedala ispod bora. Pred tobom je pukao divan vi- dik. Tamo na Dančama pale bengale, a more se pod njihovim šarenilom prelijeva u hiljade boja. Malo kasnije ispeo se mjesec, a more bljeska, kao da si ga prelio srebrom. Ispod tebe pak vreva ljudi, čuješ sada ve- selo hihotanje mladosti, sada kao da će ti noge zaigrati na glas valcera iz baruna Trenka .... A kad si se najbolje zadubao u misli, kad ti se počelo da prelijeva sve, što vidiš i čuješ u jednu, skladnu sliku, neko iza tebe: ,U ime zakona“... Odlazak Sokola. Sokoli su krenuli iz Dubrovnika jučer u jatro u 8 sati. Veći dio parobrodom Lo- vrijencem, a drugi željeznicom. Rastanak je bio osobito srčan, kao da je čuvstvo dugo pridržano najednom provalilo. Sa parobroda i sa kraja orili se burni pozdravi, koji su se svi sricali u jedno veliko: ,,Do vidova !“ Domaće vijesti. O sjednici ,,stranke prava“ u Spljetu javlja ,Hrv. Kruna“; » Uprava stranke prava vijećala je pro- šlog četvrka u Spljetu o svim tim novijim pojavama i stvorila zaključke u najpovolj- nijem skladu na osnovi dosadašnjih načela i tradicija stranke prava. Neprijatelji naši širili su kojekakove glasine i kombinacije samo da unesu u narod smutnju i razdor. Prerano im veselje. Vijećanja u Spljetu tekla su u najljepšem skladu, kao među mu- ževima koji su prožeti jedinom nesebičnom mišlju, da koriste narodu i domovini,a uvje- reni smo da će i skupština stranke, koja će se držati u Šibeniku na 5, rujna, jednakim skladom i oduševljenjem sankcionirati za- ključke upravnog odboran. Na osnovu dosadašnjih načela i tradićija »Stranke prava“... . Ta blažena načela! Te tradicije! O njima se toliko govori, a da bi se barem znalo o čem. Jer njih spominje i Mile Starčević, i Tuškan, i Prodan, i Frank, i Stadler Svi ti rađe u ime načela i tradicija. One bi morale bit jedne, po to- mu i jedna stranka prava, a kad tamo ima ih pet, šest... . Bog sam zna koliko, To vam je nešto isto, kako povjest o Starčeviću. Svaka ga stranka zove svojim a kad im se kaže i dokaže, da onaj Starče- vić, kojega oni ispovijedaju, nije onaj, koji je zbilja živio, tad to znači ,izvrgavati ruglu, sprdnji ime muža, koji bi radi svoje nauke morao biti iznad dnevnih zadjevica i stran- čarskih borba“. I bio bi! kad ga oni ne bi povlačili, obrazložeć svaku ludost njegovim auktoritetom ! Sokolski slet župe Vojvoda Hrvoje“ u Spljetu. Za ovaj slet čine se velike pripre- me. Do sada se je prijavilo 11 društava sa preko 800 Sokolaša 50 Sokolašica 200 pod- mladka. Računa se, da će ukupni broj So- kolaša iznašat 2000 jer prijave stižu svaki čas. Svečanost će uzveličavat 7 glazba u ukupnom broju od 200 glazbara. Grad će biti iskićen zastavama te. mnogobrojnim ra- znim paviljovima. Vježbalište će biti ure- đeno prostranim tribunama sa preko 1500 sjedaćih mjesta i sa velikim brojem stajaćih. Po svim pripremama sudeć ovaj bi slet imdo bit najsjajniji od svih dosadašnjih u Dalmaciji. Sveopća amnestija za političke krivce. »Hrvatskoj Riječi“ javljaju iz Beča: Prigo- dom svog 80. rođendana,. kralj će pomilo- vati sve političke krivce. U prvom redu biti će pomilovani oni politički krivci, koji su odsuđeni radi uvrede Veličanstva (S 63. k. z.) U drugom redu bit će u pomilovanju uzeti u obzir svi oni, koji su bili suđeni radi veleizdaje (S 88. k. z.) Najveći broj pomilovanih biti će među onima, koji su suđeni na $ 65 k. z., t. j. oni, koji su radi bunjenja javnog mira i poredka,. te radi ši- renja buntovnih spisa bili osuđeni, da svoju kaznu izvrše u državnim tamnicama. Ko- načno biti će pomilovani _i oni politički krivci, koji su suđeni radi odpora vlastima ili pojedinim vladinim organima ($ 300 k. z.) te oni, koji su suđeni radi podstrekava- nja na neprijateljstva proti drugoj narodno- sti. Skupni politički krivci, koji su svoju kaznu izvršili, biti će isti dan svečanosti pušteni. Za one krivce, koji su se prizvali proti osudi, proces će biti aboliran. Za one