CRVENA HRVATSKA“ Strana 2. Potledi po svijetu. Jedan turski krstaš dospio je sa van rednim turskim poslanstvom u Bar. Poslan- stvo se otputilo u automobilu na Cetinje, da čestita knezu pedesetgodišnjicu vladanja. Vodi ga Hilmi-paša. sasma privatnoj formi, Grof Aehrenthal pu- tuje sutra zbogom. Stigao je tamo i turski ministar finan- cija Džavidbeg, koji je došao amo iz Ber- lina, gdje je pregovarao glede sklopljenja turskog zajma. Dalje je stigao tamo i turski ! poslanik u Berlinu Nisami paša. Oni se na- * ravno susreću sa velikim vezirom, a mini- star financija će posjetiti i grofa Aehren- thala. Boravak ovih ličnosti u jednom te istom mjestu povećava političko značenje njihovih susreta. Osim toga se sa službene strane javlja. da će Haki paša posjetiti u Beču grofa Aeh- Time bi se izbjeglo teškim posljedicama, renthala, prije nego se povrati u Carigrad. koje bi mogle nastati za Grčku. Ujedno su Sadašnje konference u Marijinim Laznima ministru saopćili, da će zaštitne vlasti do- bile bi predteče ovog susreta u mjesecu šastih dana poduzeti službenim putem ko. rujnu. koji će biti od glavne političke va- rake u tom smislu u Ateni i u Caneji. žnosti. Ministar je odgovorio, da se ta stvar njega ne tiče, ali da će usprkos toga saop- ćiti kandidatima stanovište zaštitnih vlasti. g pruseljskoj svjetskoj izložbi strahovit po- Iste korake poduzeli su poslanici 1 kod zar, koji je nanio golemu štetu. kretske vlade. U koliko se je dosle moglo ustanoviti, MeV či nije nitko od ljudi zaglavio. Čim je buknuo g »Journal“ pru u Rima: U političkim požar, nadzorni su činovnici u zid, što okru- i vatikanskim krugovima sa stalnošću 8% zuje izložbeni prostor, probili velike prodore, tvrdi, da će u kratkom roku Merry del Val na koje su žene i djeca bezodvlačno mogli otstupiti sa svoga mjesta, a na njegovo mje“ izići i spasiti se. Tako su se spasili mno- sto da 8a: do&i kardinal Rampolla. Papa da gobrojni ljudi. U času, kad je buknuo po- se je teškim srcem odlučio na ovaj korak. žar, nalazilo se je u izložbi oko 50.000 osoba. Y Glavna je facada izložbe posve izgorjela. Poplava u Tokiu i bližnjim gradovima Qgromna zgrada s kubom, što je sazidana jedna je od najvećih katastrofa, koje su od cementa, posve se je srušila. Strše samo snašle Japan. Računa se, da je u sjevernom još željezni stupovi ovdje ondje, no i oni okružju četrdeset tisuća kuća pod vodom, su se uslijed žege savili. U dvorani france- uslijed čega je sto ;i pedeset tisuća osoba ske izložbe bili su izloženi briljanti, vrije- ostalo bez krova. Prema službenoj statistici dni 17.000.000 franaka. Čuvari ovih drago- broj od poplave poginulih ljudi iznosi 1112, cjenosti odvažili su se, da prodru u živi a potpuno je srušenih kuća 3950. plamen, te ondje potraže i spase, što se je , još dalo spasiti Ovih dana sretoše se austro-ugarski mi- U času najveće pogibelji pustolovi su nistar vanjskih posala grof Aehrenthal i opću stravu htjeli izrabiti za razbojstva i tarski veliki vezir Hakipaša u Marijinim pljačkanje. Redarstvo je uapsilo više lupeža, Laznima. koje je zateklo kod pljačkanja, te ih u oko- Službeno se javlja, da konference ovih via izručilo sudu. Jedan je lupež pobjegao dvaju državnika nemaju političke svrhe, nu svojim plijenom. Veli se, da je imao ruke i jedva da se ovoj izjavi može povjerovati. džepove pune puncate dragoga kamenja. Što Haki-paša je zamijenio fes sa evropskim še- se je moglo spasiti od dragocjenosti, poba- irom i hoće da sprovede ovdje 14 dana u calo se je u svakojake posude. Najskupo- Engleški, francuski, roski i talijanski po- slanici posjetili su grčkog ministra izvanjskih posala, te su mu u prijateljskoj formi priop- ćili savjet svojih vlada, da se povuku kan- didature Venizelosa i drugih kretskih poli- tičkih ljudi, zbog uzbuđenosti u Turskoj. x * U subotu 13. ov. mj. u noći buknuo je - Broj 67. cjenije drago kamenje prenijelo se je u vrt, oko kojega je vojništvo napravilo kordon. Vojnik je stajao do vojnika oštro nabitom puškom. Vojnici su imali nalog, da smjesta ustrijele svakoga, koji bi pokušao, da krade ili pljačka. Nesreća je neočekivano zadesila izložbu. Izložbeni odbor nije se ni u kojem pogledu pobrinuo, da uzmogne odoljeti eventualnom požaru. Broj vatrogasaca na izložbenom pro- storu bio je posve nedostatan već u prvom času, kad je buknuo požar. Momčad izlgrada stigla je gotovo cijeli sat prekasno u izlo- žbu, jer su vatrogasci trebali punih 45 ča- sova vožnje, dok su prispjeli na mjesto ne- sreće. Činovnici njemačkoga strojarskoga odjela prvi su zamijetili pogibelj. Odmah su dali signal, tako, da se je općinstvo, koje je brojilo oko 50.000 osoba, još na vrijeme upozorilo na pogibelj. Tek u 6 sati u jutro bio je požar lo- kaliziran. Neoštećeni su paviljoni: austro- ugarski, ruski, danski, norveški, japanski, američki, turski i švicarski. Talijanski pavi- ljon kao i paviljon grada Pariza pusto su garište. Ingleski, francuski i belgijski dio izložbe, silno su oštećeni. Izložbeni je odbor zaključio, da ne će zatvoriti izložbe niti ža čas, nego će ju odmah s nova sagraditi. LO nn OO oo — Domaće vijesti. Pravaši | svećenstvo. Pod tim naslovom javlja ,Sloboda“ : Izgleda kao da nešto za- pinje s tom pravaško-klerikalnom fuzijom. Dolaze na javu neki čudni glasovi: da neki pravaši ipak ne mogu da pristanu na kleri- kalni zahtjev, da se stranka zauzme proti zakonskoj jednakopravnosti raznih vjeroispo- vjesti, da s druge strane mnogi svećenici sve otvorenije ustaju proti tome da svećen- stvo ,en bloc“ pređe u pravaše i da ne prihvaća formulu, da cijelo svećenstvo ima ući u onu stranku koja bude najviše pogo- dovala klerikalizmu, bez obzira na njen po- litički program; mapokon, da je spljetski biskup, povrativ se s puta pozvao k sebi voditelje sve ove akcije i izrazio im svoje nezadovoljstvo, jer da to ne ide da govore za sve svećenstvo i da ga organizuje za širom i kole de sproveo omije M6 dome | E Dia i osuđujemo Ivku la Lande, Mariju de Start, Vilku la Guarce itd. itd. po njihovom pri- znanju javne žene, da imadu dati i platiti svaka od niih, uvijek i od sad unaprijed, svako petnaest dana g. Petru Robertu, kr- vniku vojvode Orleanskoga, četiri dinara za koja rečeni krvnik uzme «d yo Valcarenghi: Meglemeniti zabat. (Svršetak). Kada je sin Ljadevita Velikoga umro oboren s konja, kojemu se među noge bila podmetnula svinja, bje zabranjeno pu- štati slobodnu ovu životinju iz kuća, ali neka prava, vjernici sv. Antuna dobiše dopust ne zatva- javnih žena“). rati svoje svinje, a morahu ih obilježiti na Zatim bijaše još jedno pravo tog ha- uhu sa osobitim znakom. Potom sve svinje vaga, koje mu dopuštaše da zahtjeva jednu koje bez toga znaka latahu po putevima, daću na sočivo i žito, što je svaki trgovac krvnik ih hvataše i kidaše im glave ili zah- nosio na prodaju. Za žito bila je određena tjevaše mjesto toga pet pariških novčića. množina jednaka onoj koliko on mogaše dr- Krvnik pobiraše i taksu na žene zla žati u rukama, i svaki put kad bi se koji života, kako to dokazuje ovaj izvadak iz trgovac udaljio od njega krvnikov sluga arhiva grada Orleans: učinio bi mu na leđima kredom jedan znak. ,Nous avons oujourd' hui condannć et Na početku XVI. vijeka ' uslijed = mnogih condannous Jehannette la Lande, Marie de tužaba trgovaca, bio je ukinut taj običaj, ale. za uzdržavanje smrtonosnog stroja, a k tomu : ima i dva pomoćnika od kojih jedan pobire Mgr. le duc d' Orićans, uatres deniers pour 1200; a drugi 1000 franaka godišnje. Za doba kraljevanja Ljudevita Filipa j j 222 izvršitelja smrtne kitzne, ali danas taj je broj znatno uma- njen. I ako se taj individuv, što je u ostalom sasvim prirodno, držao i izvan onoga što se svijetom zove, ipak pristup u crkve, ka- zališta, šetnje, javne skupštine prestojaše mu biti zabranjen (uskraćen), kako to bijaše i prije revolucije. Neobični broj natjecatelja, koji se pri- kazuju svaki put kad se isprazni jedno mje- sto, dokazuje promjene ideja u tom pogledu, tako da se još i danas krvnik zove »Signore di Parigi“, & ako hoće da aspirira na taj zanat, mora prije podastrijeti stalni broj svjedočaba, dok & dragim vremenima i kra- jevima, kako rekosmo, to zanimanje bijaše nasljedno i ostajaše u istoj obitelji, & ona Samsonova dala je od g. 1688.—1847. ništa manje nego 7 generacija krvnika. Francuski kraljevi ne dopuštahu krvnike besposlene, a Ljudevit XI. bijaše se na oso- biti način zaljubio u krvnika 'Tustana, ko- jega nazivaše svojim kumom ; u ostalom čo- vjek neobično valjan, podajmo mu to pri- znanje, koji je takovom odvažnošću obarao glave, da je navukao na se i prvrženost