GOD. xx.

" U DUBROVNIKU, 24. augusta 1910.

BROJ 68.

 

 

Sisa misna
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : : ZA DUBROVNIK | ZA I
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO |
K 30 I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD

MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.

O g x ONO

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK :
Dr. MILORAD MEDINI.

 
     
       
 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

Brzojnune vijesti.

Iz Hrvatske.

ZAGREB, 24. — Sabor je po
kraljevom reskriptu raspušten.

ZAGREB, 24. — Početkom no-
vembra a moguće i prije bit će ras
pisani novi izbori.

ZAGREB, 24. — Frankovci su
službeno najavili fuziju s furtimašima.

ZAGREB, 24. — Dr. Mile Star-
čević sazvao je konferenciju pouz-
danika na 1 rujna.

ZAGREB, 24. — Koalicija je
otstranila jednoglasno paktaše koji
su htjeli ostati s Tomašićem. Zaklju-
čila je, da ostaje čitava te skupa i
solidarno polazi na izbore sa jedin-
stvenim programom. Tomašić je pro-
tivan ovakovoj stranci.

ZAGREB, 24. — Zast. Tuškan
izjavio je vašem dopisniku, da je
prelom s Tomašićem potpun.

ZAGREB, 24, — Govori se, da
je Tomašić dobio 6 milijuna u izborne
svrhe.

Izbor Hribara ne potvrđen.

LJUBLJANA, 24. — Ovdje vlada
velika uzrujanost među građanstvom
zbog toga jer vlada nije potvrdila

: izbor Hribara za načelnika.

Nazad četiri godine | sada.

Prošle sedmice imala je Hrvatska
Pučka Napredna Stranka u banovini
sastanak, da vijeća o prijedlogu Hr-
vatske Stranke Prava, nek se stranke
koalicije fuzioniraju u jednu stranku.
Referirao je predsjednik Dr. Lorko-
vić. Kazao je među ostalim, kako
naprednu stranku uz ostalo priječi
u akciji njezin program, kako pri-
like traže fuziju stranaka i predložio
da se stranka odazove pozivu i stupi
u pregovore. Prijedlog je bio pri-
mljen, i ako pregovori uspiju, a to
je sasvim vjerojatno, onda će se o
»hrvatskoj pučkoj naprednoj stranci“
u banovini moći kazati da je bila i
bitisala.

To isto vrijedi i za ,Hrvatsku
Stranku Prava“. _

Spominjemo ove dvije stranke za
to, što su one same sebe smatrale
općim hrvatskim strankama. Dr.
Smodlaka, kad je oko sebe okupio

 

nekoliko mladih ljudi te započeo
svoj rad, novu stranku bio je zami-
slio kao dalmatinsku, a tek kasnije
došlo je do fuzije sa naprednjacima
u banovini. Ta fuzija odgovarala je
duhu vremena, u toliko što je cijela
politika onih dana bila zadahnuta
duhom narodne solidarnosti. Išlo se
je da se uspostavi što uža sveza iz-
među banovine i Dalmacije. Riječka
resolucija prvi je vidljivi iskaz te
sveze, nju potpisuju i hrvatski i dal-
matinski zastupnici, uz nju pristaju
stranke i s ove i sone strane Vele-
bita. Kad je pak došla na vladu
koalicijona vlada u Ugarskoj, dal-
matinski zastupnici hrle u Beč, i
njihovim sudveništvom dolazi do na-
rodne vlade i u banovini.

Nije čudo ako su se i stranke
organizirale u duhu ove narodne so-
lidarnosti, te ako je Dr. Smodlaka
tražio u banovini, a Dr, Lorković
sa svoje strane sumišljenika i u Dal-
maciji. Je li to bilo shodno, to pi-
tanje ostavljamo sada na stranu.
Nama je dosta da tu činjenicu ista-
knemo kao vidljiv znak sveza između
Zagreba i Spljeta. Nije kako smo
rekli jedini, ali sada kad iz Zagreba
dolaze glasovi da,, Hrvatska Napredna
Stranka“ možda bez privole pa i bez
znanja svojih dalmatinskih pristaša
kvitira i proglasuje da joj je vlastiti
program ometa, sama prigoda sjeća
te njega. Jer kako je onda fuzija
bila pojava, koju je za sobom donio
zanos za opću narodnu stvar, tako
je zaključak Hrv. Pučke. Napredne
Stranke u banovini sada znak dru-

gih vremena, grubih vremena, u koje
bezglavo hrlimo.

Kažu da su prilike bile jače od
nas, i da se o njihovu silu mnogi
lijepi san, mnoga dobra volja razbila.
To je samo donekle istina. Mi pri-
znajemo da je teško sada štogod
postići, ali one nutarnje promjene,
koje se u banovini zgađaju, znače
zanijekanje m sebe, a kad do
toga dođe, tad zlo nije u prilikama,
već u nama samijem. Zar prilike
mogu biti krive, da se u banovini
puštaju svida za interese njihove

interesi cijeloga naroda ? Jesu li pri-
like krive, da se n. pr. predbacuje
Supilu, što je Dalmatinac, i Dalma-
cija opet ostavlja sama svojem u-
desu.: Govoriti o prilikama nije da-
kle nego prosta izlika, da se pokrije
odreka od svih onih ciljeva, za ko-
jima se u početku ove borbe išle.
Složan istup Dalmacije. i banovino
prikazao nas je bio svijetu kao jedan
narod. Kad ne bi bilo druge teče-
vine da smo barem znali nju saču-
vati! Ni to nije uspjelo i još hoće-
mo, da nas drugi ozbiljno shvate i
s nama računaju.

Pogledi po svijetu.

Javlja se iz Soluna: Vođe bugarskih
komiteta u Macedoniji odlučili su, da ustroje
čete, koje će spriječavati naseljivanje bosan-
skih emigranata, ove bi čete imale organi-
zovati atentate na vlakove. Vlada je međa-
tim saznala za ovaj naum, te je bezodvlačno
poduzela mjere, da osujeti takove atentate,

*

Nieg. Veličanstvo car i kralj Franjo
Josip namijenio je knjazu: Nikoli crnogor-
skom prigodom 50-godišnjice jubileja poklo-
niti dva konja, koji će biti otpremljeni na
Cetinje. Dva su to 6-godišnja punokrvna
vranca iz carske pastuharne, osobite ljepote.

.

Trgovački ugovor između Srbije i Au-
stro-Ugarske već je potpuno izrađen, te će
se već za koji dan potpisati. U isti će se
mah obrazovati sadižaj trgovačkoga ugovora,
koji u ostalom ne donosi nikakivh oso-
bitih iznenađenja. Prema novo utanačenom
ugovoru Srbija imade pravo, da do konca
god. 1917. godimice uvozi u monarhiju za-
klanih 15.000 goveda i 50.000 swinja, te ih
dopremi na 40 konsumnih tržišta Austro-
Ugarske. U drugu ruku pruža Srbija Austro-
Ugarskoj razne pogodnosti, među kojima
minimalni tarif, koji obuhvaća one pogod-
nosti, što su sadržane u ugovorima, što ih
je Srbija sklopila s drugim državama. I
druge su posebne pogodnosti zajamčene
Austro-Ugarskoj. Tako je osiguran uvoz go-

"spodarskih strojeva prost od carine, dok će

se za uvoz električnih strojeva plaćati mnogo
manja carina. 4

Njemečki car Vilim obavijestio je na-
čelnika od Friedberga, da će tečajem mje-
seca rujna stići u dvorac Friedberg, gdje će
se sastati s ruskim carem Nikolom.

te

Is Petrograda se javlja: "Rusko novin-
stvo nagoviješta, da se u Francuskoj sprema