GOD. XX. U DUBROVNIKU, 27. augusta 1910. BROJ 69. ii RI CIJISNA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA | DUBROVŠIK 1 I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K #0. ZA INOZEMSTVO K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST. KAD | MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREOBROJEN “| - DOŠASTO POLUGODIŠTE. im CRVENA H IZLAZI SVAKE SRIJEDE ! SUBOTE. ODGOVORNI UREĐNIE : Dr. MILORAD MEDINI. VATSKA a a PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SB UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- RAN POPUST. NEPRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SB.: POJEDINI BROJ 10 PARA. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Brzojavne vijesti, Sa Cetinja. CETINJE, 26. — Jučer po po- dne prispjeli su na Cetinje veliki knez Petar Nikolajević, veliki voj- voda Batemberški, velike kneginje Milica Nikolajevna i Ana Batemberg. Doček -je bio sjajan. CETINJE, 26. — Cijelo je Ceti- nje iskićeno zelenilom, zastavama i slavolucima a narod sa svih strana nagrnuo. Ima mnogo stranih novi- nara pa čak iz Amerike. Gosti s dvora dosta, pa je odbor za proslavu u velikoj neprilici da im dade ko- naka. KOTOR, 26. — Širi se glas da je ministar pravosuđa u Rodovićevu ministarstvu Mitar Gjurović pušten na slobodu. KOTOR, 26. — Pripovijeda se, da je Gjurović pušten na interven- ciju talijanske kraljice, kad su po- hodili ova s kraljem Viktorijom Ema- nuelom i knezom Nikolom tamnice. Ona je Gjuroviću javila da je slo- bodan, a knez potvrdio. CETINJE, 26. — Ovamo je sti- gla zagrebačka drama. Danas daje kao prvu predstavu ,Ekvinocij“ od Vojnovića. Iz Hrvatske. ZAGREB. 27. — Zastupnici Pin- terović, Badaj i Lorković konačno su sastavili program jedinstvene stranke, Dojduće sedmice sastaje se plenum koalicije, da ga odobri. ZAGREB, 27. — Milinovci stu- paju samostalno na izbore. Pomilovanje osuđenika. . CETINJE, 27. — Veći dio odsu- đenika bombama bit će sutra pomi- lovani, među njima i bivši ministar financija Gjurović. Bugarski car u Budimpešti. BUDAPEST, 27. — Ovamo je došao bugarski car Ferdinand. Zaruke princese Jelene. BEOGRAD, 27. — Pricesa Je- lena zaručila se je sa velikim kne- zom Nikolom sinom velikog kneza Konstatina. Crnaeora kraljevina. U neposrednoj mašoj blizini odi- grava se od ovih dana dogođaj, koji je više. historičke nego aktuelne poli- tičke znamenitosti. Na Cetinje hrle vladari, okupljaju se odaslanstva da čestitaju knjazu Nikoli pedeset godina vladanja, Ovom prilikom narodna skupština proglasit će Grnugoru kra- ljevinom, a knjaz Nikola ovjenčati se kraljevskom krunom. Knjaz Nikola bez sumnje je je- dan od najzanimivijih vladara bal- kanskih, njegovo ime spominjat će se pak na svakoj stranici crnogorske povjesti. Pod njegovom vladom, pro- metnula se sasvim Crnagora od pa- triahalne države u svjetovnu. Nje- govo ime spojeno je sa proširenjem Crnegore, sa uređenjem državnim, uređenjem vojne snage; pod njego- vom vladom nikle su prve škole, prokopali se puti, zgradila željeznica, Njemu dakle duguje mlada kralje- vina ono, što je. To mu priznanje ne može zanijekati niko, pa ni sada, kad sjaj krune ne može da rastjera tminu, koju su natjerali na zemlju najnoviji dogođaji, koji su Nastiće- vim imenom glasoviti centinjski pro- ces spojili sa isto tako žalosno gla- sovitom zagrebačkom srpskom ve- 1 izdajom“. Mi taj čin spominjemo za to jer preko njega ne može se preći ni u ovim svečanim časovima. Žrtve te zlokobne afere s bombama još čame u podgoričkoj kaznioni, ada svijet nije uvjeren o njihovoj krivini. Osuđeni «u na temelju svjedočanstva jednoga Na- stića i njemu sličnih, Ali i kad bi bili pogriješili, pogriješilo sei sdruge strane što im se dala prigoda za grijeh. Pri- goda ta bio je ustav, koji je bio bez ikakve sumnje preširok i preuranjen. Prijelaz iz skrajnjeg apsolutizma u konstitucijonalnu vladavinu bio je prem nagao, pa je trebalo da dovede zemlju u trzavicu, a posljedica toga su nezadovoljstva, koja su gdjegod očitija, a gdjegod prekrivena, ali od toga do kaznive pobune, dalek je put. Nego ako su oni dogođaji škodili glasu, koji je knjaz Nikola uživao u narodu kao narodan čovjek, ako se je k&dgod on dao zavesti na korake;: 'koji su odavali njegovo neprijazno držanje prama kraljevini Srbiji, na čemu mu u Srbiji dužni, veliki napredak Crnegore, koji spomenusmo, ostaje i ostat će djelo isključivo njegovo, |isto kako je nje- gova velika zasluga onaj prama nje- zinoj malenkosti velik ugled, što ga Crnagora uživa u svijetu. To je dr- žava, za koje se prijateljstvo mnogi otimlju, a koja tu zuamenitost du- guje onom sretnom položaju na ja- dranskom moru, koji je jednom Du- brovnik učinio ishodnom tačkom svih aspiracija, i ekonomskih i političkih, sa strane zapadnih vlasti na Balkan. Kad ne bi bilo drugoga, već to je dosta da ime Nikolino bude zlatnim slovima zapisano u crnogorskoj povje- sti. Od početka njegove vladavine nje- govo je oko bilo uprto na more. A što je možda za njegovu politiku najznačajnije, on je svoje ciljeve znao tako sakrivati aspiracijama na zemlje, na koje je bilo mahnitost i promi- šljati, da su se u Beču sjetili, kad im nije preostajalo drugo nego biti darežljivi. Bar je dakle postao crnogorska luka, i preko njega hrli kraljevski zet u pohode svomu tastu. U tomu činu se zrcale uspjesi politike kneza Nikole. Zivlnji dogođaji dokazuju, da to narodna politika nije, kakvu su neki sanjali, ved da je to politika dinastije, ali svakako politika, kojoj Crnagora mnogo duguje. nijesu ostajali