Strana 2. Caru Vilimu slobodno je klicati , Ži- vio“; kad se kliče živio komu dru- gom, bio ili ne bio u savezu s mo- narhijom, tad te žaridari tjeraju ba- junetom, parana želudca, sutra će ti politički komesar proparati novčarku s kakvim paragrafom o javnom škandalu. ' I to se zove, da smo svi jednaki pred zakonom. Jesmo! isto kako onaj viši činovnik na bečkom mini- starstvu, koji za to jerbo se oženio jednom ženom zakonito rastavljenom od svoga muža, morao je ostaviti ministarstvo i sad žive negdje u po- krajini i tu uživa svoje ,pravo“. Takih nesuglasja između prakse i zakona ima toliko u našoj monar- hiji, da bi čovjek skoro dao pravo onomu francuzu, koji je kazao, da se u nas čine zakoni, a da se ne vrše, Ali kad dublje zaviriš u ovaj čudau kotao, gdje se iz različna variva kuha hrana, što je brižne bečke ručice daju nama na žlice, a svojim ljudima na tanjure, vidiš i gdje je uzrok tomu jadu. Oko kotla sakupili su se sve ljudi naprasiti, a mi stojimo iz daleka, i čekamo da nam oni dadu; ako ne dadu tad mješte da uzmemo sami, stojimo namrgođeni na svom mjestu. Dogodi se kadgod čak i to da se odalečimo vičući, a u toliko oni drugi još bo- lje prionu uz kotao. Na što ciljamo, razumjet će nas čitaoci, ako upozorimo na ulogu, koju slaveni igraju u bečkom parla- mentu. Ako igdje, tu bi oni mogli ne pustiti se istjerati. Slavenskih za- stupnika ima toliko, da bi ih bilo dosta i polovina, da dokažu, da se bez njih ne može. Ali što se događa! Ima desetak godina da se oni igraju opstrukcije, nu za to ipak svakomu ministarstvu glasovali su ili pustili da drugi glasuju ono, što je htjelo. Opstrukcija bi se obično javila tek u dosta sporednim pošlima, tako da im se ne učini krivo, kad im kažu da su slični ljudima, koji su priredili stol i napunili ga svake božje đa- konije, a onda bježe i puštaju da se drugi goste. To je uzrok s kojega u sve ove »opstrukcije“ ne vjerujemo, te ih smatramo jednom velikom političkom pogrješkom. Ako nemaš drugoga sredstva da se: nametneš, tada se lati i njega, ali ono što se u bečkom parlamentu zgađa, to nije opstruk-- cija, nego igra s opstrukcijom. Da- pače još nešto gore! Jer dok se Šu- šteršić tom opstrukcijom bori i hoće da se pred narodom proslavi kao _ čovjek koji je stavio sebi zadatak, i ako ne otiđeš kući pro-; , CRVENA HRVATSKA“ da hegomoniju Nijemaca uništi, on s Nijemcima intrigira proti drugoj slovenskoj stranci te radi da izbor Hribarov za ljubljanskog načelnika ne bude potvrđen. Kad to vidiš, hajde tada vjeruj u iskrenost one politike, kojoj i neki u Dalmaciji hoće da robuju. Kaže se, da se hoće srušit prijevlast Nije- maca, u tu svrhu se opstruira, a u isto doba radi se proti Hribaru u slučaju, kad bi cijelo slavenstvo u Austriji moralo biti za njime. Jer Slovence su Nijemci napali u Optuju, i slobodno im bilo; Hribara na- protiv vlada ne predlaže na potvrdu samo za to, što je on bio načelnikom u doba, kad je drskost Nijemaca u Optuju izazvala reakciju u Ljubljani. a on to ne zapriječio. Ta bezobzirnost njemačka postala je u zadnje doba zbog svim nama poznatih uzroka tolika, da je ni ne kriju, već nam javno poručuju, da će nam bit i gore. Ali kad vidiš djelovanje jednoga Šušteršića, moraš kazati, da mi to donekle i zaslužu- jemo. Kažemo da se borimo proti tomu, kad tamo sami pomažemo tu rabotu. Domaće vijesti. Proglašenje Crnegore kraljevinom, U nedielju je Crnagora bila svečano proglašena kraljevinom. Narodna skupština podnijela je prijedlog o proglašenju knjazu na odobrenje a ovaj ga je potvrdio i saopćio narodu sli- jedećom objavom: Mome dragome narodu. Narodno predstavništo, kao izraz "Tvojih misli i osjećaja, zaneseno željom, da kruniše dan pedesetgodišnjice Moga vladanja djelom, koje će nagraditi Moj dobri naroh za nje- gove vjekovne borbe, za njegovu hrabrost, požrtvovanje i nadčovječanske napore, a s pogledom na slavnu prošlost naše otadžbine koia je dala srpstvu prvu moćnu i priznatu kraljevinu; donijelo je jednodušno u današ- njoj svojo; sjednici prijedlog, da se obnovi naše staro kraljevstvo i da se na današnji dan Crnagora proglasi kraljevinom, a Ja da primim dostojanstvo kralja. Pošto sam prihvatio taj prijedlog Na- rodnog predstavništva i_Svojim ga potpisom uzakonio, proglasujem u ime Gospoda Boga našu Otadžbinu kraljevinom, a Sebe po mi- losti Božjoj, Nasljednim Kraljem Crnegore. Objavljujući ovo Mojemu dragome na- rodu, prizivam milost Božju na našu zemlju i molim Svevišnjega, da blagoslovi naše djelo, kako bi ono bilo na sreću, slavu i veličinu Crnegore ! Dano u Našoj Prijestolnici Cetinju, na Veliki Gospođin-dan 1910 godine. Nikola I. Zanimiv intermezzo u Baru, Italijanski »Seccolo* donio je ovu vijest, a prenijele su je mal da ne sve novine ali bez ikakvog objašnjenja. Kad je knjaz Crngorski Nikola došao u barsko pristanište, da obiđe talijan- ske vojne lađe, koje su se tamo nalazile . prigodom cetinjskih svečanosti, sve su lađe u znak veselja bile okićene zastavami. Je- Broj 70. dina iznimka bila je jedna austro-ugarska torpiljarka, koja nije bila izvjesila zastavu. To je tako rasrdilo zapovjednika talijanske lađe, da je spočitovo austrijskoj lađi, da smatra njezino postupanje kao oskvrnuće internacijonalne etikete. Ako odmah ne iz- vjesi zastavu, da će ju prisiliti da ostavi pristanište. Torpiljarka je na to otplovila iz pristaništa prama Kotoru. Budimpeštanski , Az Ujsag“ ovoj vijesti ne vjeruje, te kaže, ako ,,Seccolo“ ne laže, onda je s naše strane počinjena budalaština ako pako laže, onda tim pokazuje taj tobož- nji njezin saveznik, kako prema nama osjeća i s kakovim se sredstvima želi proti nama boriti na Balkanu. Konačna sjednica za fuziju stranaka u Hrvatskoj bila je prošle subote, te je prih- vaćen eleborat odbora. Jučer na 30. ov. mj. imala je biti sjednica, na kojoj se je imao pretresati izrađeni program i onda predložiti ga pojedinim strankama na odo- brenje. Prihvaćeno je, da nova stranka stoji na stanovistu slobode savjesti i poštivanja svačijeg vjerskog uvjerenja i vjerskih osje- ćaja i zakonom i običajima posvećenih ure- daba i obreda, priznatih vjerskih organizacija Traži se nadalje uređenje četvrtog vladinog odsjeka, uvedenje vrhovog sudišta itd. Istoga dana obdržavao se je kongres saveza frankovačke srednjoškolske omladine na kojem je zbilo negodovanje protiv fuzije sa furtimašem. : Zastupnik dr. Tresić pred svojim biračima. Zastopnik dr. Tresić-Pavičić polagao je ot- rag nekoliko dana račun o svom zastupnič- kom radu pred biračima u Sučurju na otoku Hvaru. U svom govoru dotakao se je i po- ložaja u parlamentu i držanja dalmatinskih zastupnika. Kazao je, da nije bio uvjeren, da će taktika, koju je Sveza južnih Slavena pop- rimila pod pritiskom slovenske pučke stranke dovesti do povoljna resultata; ali se je podvrgao disciplini kluba, da ne dođe do razdora između Sveze južnih Slavena i slo- venske pučke stranke, te da se time ne oslabi Slavenska sveza. U buduće da će teško biti moguće ići sa klerikalnim sloven- skim zastupnicima, jer: da je ovim glavni cilj raspust parlamenta, a sveučilišno pitanje sporedna stvar, Tresić nadalje veli, da je opstrukcija “vladi vrlo dobro došla i da malo mari za nju, kad se ne vodi proti proračunu. U os- talom da je užasno protuslovlje, da ista stranka započne opstrukciju, pak da zatim iznese prešni prijedlog za onemogućenje svake ozbiljne opstrukcije, a onda da vodi napokon prividnu opstrukciju, tobože proti ustrojenju talijanskog sveučilišta u Trstu i Primorju, gdje ga i sama vlada no bi doz- volila. Nema sumnje, da je opstrukcija u pro- računskom odboru oteščala riješenje o pi- znanju 1eciprociteta nauka na zagrebačkom sveučilištu, a škodila i slovenskom pravnič- kom fakultetu. Pošto veći dio českih zastupnika nije za opstrukciju, a vlada će s Poljacima, kao obično, lako nagoditi, to je moguće, da će u jesen parlamenat moći nastaviti svoj rad. Izbornici su jednoglasno izrazili ovie. renje e ia. 'Tresiću. Prošle NA poj sana katmion brojno posjećena. rog. ra željezni- Aa a eu en s keš žkiiiik DOZA ANI MN OZ SN 1