Strana 2.

 

Caru Vilimu slobodno je klicati , Ži-
vio“; kad se kliče živio komu dru-
gom, bio ili ne bio u savezu s mo-
narhijom, tad te žaridari tjeraju ba-
junetom,
parana želudca, sutra će ti politički
komesar proparati novčarku s kakvim
paragrafom o javnom škandalu.  '

I to se zove, da smo svi jednaki
pred zakonom. Jesmo! isto kako
onaj viši činovnik na bečkom mini-
starstvu, koji za to jerbo se oženio
jednom ženom zakonito rastavljenom
od svoga muža, morao je ostaviti
ministarstvo i sad žive negdje u po-
krajini i tu uživa svoje ,pravo“.

Takih nesuglasja između prakse
i zakona ima toliko u našoj monar-
hiji, da bi čovjek skoro dao pravo
onomu francuzu, koji je kazao, da
se u nas čine zakoni, a da se ne
vrše, Ali kad dublje zaviriš u ovaj
čudau kotao, gdje se iz različna
variva kuha hrana, što je brižne
bečke ručice daju nama na žlice, a
svojim ljudima na tanjure, vidiš i
gdje je uzrok tomu jadu. Oko kotla
sakupili su se sve ljudi naprasiti, a
mi stojimo iz daleka, i čekamo da
nam oni dadu; ako ne dadu tad
mješte da uzmemo sami, stojimo
namrgođeni na svom mjestu. Dogodi
se kadgod čak i to da se odalečimo
vičući, a u toliko oni drugi još bo-
lje prionu uz kotao.

Na što ciljamo, razumjet će nas
čitaoci, ako upozorimo na ulogu,
koju slaveni igraju u bečkom parla-
mentu. Ako igdje, tu bi oni mogli
ne pustiti se istjerati. Slavenskih za-
stupnika ima toliko, da bi ih bilo
dosta i polovina, da dokažu, da se
bez njih ne može. Ali što se događa!
Ima desetak godina da se oni igraju
opstrukcije, nu za to ipak svakomu
ministarstvu glasovali su ili pustili
da drugi glasuju ono, što je htjelo.
Opstrukcija bi se obično javila tek
u dosta sporednim pošlima, tako da
im se ne učini krivo, kad im kažu
da su slični ljudima, koji su priredili
stol i napunili ga svake božje đa-
konije, a onda bježe i puštaju da se
drugi goste.

To je uzrok s kojega u sve ove
»opstrukcije“ ne vjerujemo, te ih
smatramo jednom velikom političkom
pogrješkom. Ako nemaš drugoga
sredstva da se: nametneš, tada se
lati i njega, ali ono što se u bečkom

parlamentu zgađa, to nije opstruk--

cija, nego igra s opstrukcijom. Da-
pače još nešto gore! Jer dok se Šu-
šteršić tom opstrukcijom bori i hoće

da se pred narodom proslavi kao

_ čovjek koji je stavio sebi zadatak,

i ako ne otiđeš kući pro-;

, CRVENA HRVATSKA“

 

da hegomoniju Nijemaca uništi, on
s Nijemcima intrigira proti drugoj
slovenskoj stranci te radi da izbor
Hribarov za ljubljanskog načelnika
ne bude potvrđen.

Kad to vidiš, hajde tada vjeruj
u iskrenost one politike, kojoj i neki
u Dalmaciji hoće da robuju. Kaže
se, da se hoće srušit prijevlast Nije-
maca, u tu svrhu se opstruira, a u
isto doba radi se proti Hribaru u
slučaju, kad bi cijelo slavenstvo u
Austriji moralo biti za njime. Jer
Slovence su Nijemci napali u Optuju,
i slobodno im bilo; Hribara na-
protiv vlada ne predlaže na potvrdu
samo za to, što je on bio načelnikom
u doba, kad je drskost Nijemaca u
Optuju izazvala reakciju u Ljubljani.
a on to ne zapriječio.

Ta bezobzirnost njemačka postala
je u zadnje doba zbog svim nama
poznatih uzroka tolika, da je ni ne
kriju, već nam javno poručuju, da
će nam bit i gore. Ali kad vidiš
djelovanje jednoga Šušteršića, moraš
kazati, da mi to donekle i zaslužu-
jemo. Kažemo da se borimo proti
tomu, kad tamo sami pomažemo tu
rabotu.

Domaće vijesti.

Proglašenje Crnegore kraljevinom, U
nedielju je Crnagora bila svečano proglašena
kraljevinom. Narodna skupština podnijela je
prijedlog o proglašenju knjazu na odobrenje
a ovaj ga je potvrdio i saopćio narodu sli-
jedećom objavom: Mome dragome narodu.
Narodno predstavništo, kao izraz "Tvojih
misli i osjećaja, zaneseno željom, da kruniše
dan pedesetgodišnjice Moga vladanja djelom,
koje će nagraditi Moj dobri naroh za nje-
gove vjekovne borbe, za njegovu hrabrost,
požrtvovanje i nadčovječanske napore, a s
pogledom na slavnu prošlost naše otadžbine
koia je dala srpstvu prvu moćnu i priznatu
kraljevinu; donijelo je jednodušno u današ-
njoj svojo; sjednici prijedlog, da se obnovi
naše staro kraljevstvo i da se na današnji
dan Crnagora proglasi kraljevinom, a Ja da
primim dostojanstvo kralja.

Pošto sam prihvatio taj prijedlog Na-
rodnog predstavništva i_Svojim ga potpisom
uzakonio, proglasujem u ime Gospoda Boga
našu Otadžbinu kraljevinom, a Sebe po mi-
losti Božjoj, Nasljednim Kraljem Crnegore.

Objavljujući ovo Mojemu dragome na-
rodu, prizivam milost Božju na našu zemlju
i molim Svevišnjega, da blagoslovi naše
djelo, kako bi ono bilo na sreću, slavu i
veličinu Crnegore !

Dano u Našoj Prijestolnici Cetinju, na
Veliki Gospođin-dan 1910 godine. Nikola I.

Zanimiv intermezzo u Baru, Italijanski
»Seccolo* donio je ovu vijest, a prenijele
su je mal da ne sve novine ali bez ikakvog
objašnjenja. Kad je knjaz Crngorski Nikola
došao u barsko pristanište, da obiđe talijan-

 

ske vojne lađe, koje su se tamo nalazile .

prigodom cetinjskih svečanosti, sve su lađe
u znak veselja bile okićene zastavami. Je-

Broj 70.

 

dina iznimka bila je jedna austro-ugarska
torpiljarka, koja nije bila izvjesila zastavu.
To je tako rasrdilo zapovjednika talijanske
lađe, da je spočitovo austrijskoj lađi, da
smatra njezino postupanje kao oskvrnuće
internacijonalne etikete. Ako odmah ne iz-
vjesi zastavu, da će ju prisiliti da ostavi
pristanište. Torpiljarka je na to otplovila iz
pristaništa prama Kotoru.

Budimpeštanski , Az Ujsag“ ovoj vijesti
ne vjeruje, te kaže, ako ,,Seccolo“ ne laže,
onda je s naše strane počinjena budalaština
ako pako laže, onda tim pokazuje taj tobož-
nji njezin saveznik, kako prema nama osjeća
i s kakovim se sredstvima želi proti nama
boriti na Balkanu.

Konačna sjednica za fuziju stranaka u
Hrvatskoj bila je prošle subote, te je prih-
vaćen eleborat odbora. Jučer na 30. ov.
mj. imala je biti sjednica, na kojoj se je
imao pretresati izrađeni program i onda
predložiti ga pojedinim strankama na odo-
brenje. Prihvaćeno je, da nova stranka stoji
na stanovistu slobode savjesti i poštivanja
svačijeg vjerskog uvjerenja i vjerskih osje-
ćaja i zakonom i običajima posvećenih ure-
daba i obreda, priznatih vjerskih organizacija
Traži se nadalje uređenje četvrtog vladinog
odsjeka, uvedenje vrhovog sudišta itd.

Istoga dana obdržavao se je kongres
saveza frankovačke srednjoškolske omladine
na kojem je zbilo negodovanje protiv fuzije
sa furtimašem. :

Zastupnik dr. Tresić pred svojim biračima.
Zastopnik dr. Tresić-Pavičić polagao je ot-
rag nekoliko dana račun o svom zastupnič-
kom radu pred biračima u Sučurju na otoku
Hvaru. U svom govoru dotakao se je i po-
ložaja u parlamentu i držanja dalmatinskih
zastupnika.

Kazao je, da nije bio uvjeren, da će
taktika, koju je Sveza južnih Slavena pop-
rimila pod pritiskom slovenske pučke stranke
dovesti do povoljna resultata; ali se je
podvrgao disciplini kluba, da ne dođe do
razdora između Sveze južnih Slavena i slo-
venske pučke stranke, te da se time ne
oslabi Slavenska sveza. U buduće da će
teško biti moguće ići sa klerikalnim sloven-
skim zastupnicima, jer: da je ovim glavni
cilj raspust parlamenta, a sveučilišno pitanje
sporedna stvar,

Tresić nadalje veli, da je opstrukcija

“vladi vrlo dobro došla i da malo mari za

nju, kad se ne vodi proti proračunu. U os-
talom da je užasno protuslovlje, da ista
stranka započne opstrukciju, pak da zatim
iznese prešni prijedlog za onemogućenje
svake ozbiljne opstrukcije, a onda da vodi
napokon prividnu opstrukciju, tobože proti
ustrojenju talijanskog sveučilišta u Trstu i
Primorju, gdje ga i sama vlada no bi doz-
volila.

Nema sumnje, da je opstrukcija u pro-
računskom odboru oteščala riješenje o pi-
znanju 1eciprociteta nauka na zagrebačkom
sveučilištu, a škodila i slovenskom pravnič-
kom fakultetu.

Pošto veći dio českih zastupnika nije
za opstrukciju, a vlada će s Poljacima, kao
obično, lako nagoditi, to je moguće, da će
u jesen parlamenat moći nastaviti svoj rad.

Izbornici su jednoglasno izrazili ovie.
renje e ia. 'Tresiću.

Prošle NA poj sana katmion
brojno posjećena. rog. ra željezni-

Aa a eu en s keš žkiiiik

DOZA ANI MN OZ SN 1