i : 1 Strana 2. Tvrdnja: : Naši su strojevi za godina unaprijed! . Dokaz: G. 1907. rekord na Semmeringu 8:34 1/; postignut od Fliske na kolima tvrtke Laurin & Klement nije kroz god. 1908, 1909. te 1910. još natkriljen, te ovaj rekord Laurin & Klementa stoji 4 godine neoboriv! LAURIN & KLEMENT Mlada Boleslava [Česka]. Skladište kola: Prag I. Josefskć namesti. Beč I. Parkring 20. Budapest IV. Semmelweis- sutca 9. Domaće vijesti. Austrljske vijesti. ,, Deutschnationale Ko- respodenz“ piše: S dobro se obaviještene par- lamentarne strane potvrđuje, da se ne će promijeniti uglavljeni rok glede saziva sa- bori, delegacije carevinskog vijeća. Prema tome će se carevinsko vijeće opet sastati istom u prvoj polovici mj. studenoga. Dotle će se zaključiti sjeditbe sabora, kao i dele- gacije. Vlada ne pomišlja na nov izbor de- legata za ovu godinu; taj će se izbor oba- viti tek za narednu sjeditbu delegacije za godinu 1911, po svoj prilici već u studenom. Glede českoga sabora vlada će pričekati, kako će se svršiti konferencije, što ih mi- nistar-predsjednik barun Bienerth provađa s vođama českih i njemačkih stranaka u Beču. Česki će se sabor sazvati samo orda, ako bude zajamčena njegova radna sposob- nost Proširenje Crnegore. Sa Cetinja javljaju beogradskoj ,,Politici“, da se u tamošnjim dvorskim krugovima govori otvoreno, da će Crnagora u najskorijem vremenu anektirati .CRVENA HRVATSKA“ sebi cio novopazarski sandžak zajedno sa prizrenskom nahijom. Takovi se glasovi šire i van Crnegore, u beranskoj i pećskoj na- hiji. Oni, koji su više upućeni u tu stvar tvrde, da je Turska već pristala na ovu aneksiju intervencijom Rusije, koja u nak“ nadno za to obećala Turskoj naročite kom- penzacije. Isti krugovi uvjeravaju dalje, da je na ovo pristala i Austro-Ugarska, pošto je sklopila sa Crnomgorom tajni ugovor, a tako isto veli se, da je dala svoju privolu i Bugarska, ali pod uslovom, da joj se os- tave slobodne ruke u Macedoniji. Sporazum s Bugarskom svršen je na Cetinju za vrijeme boravka cara Ferdinanda i njegovih mini- stara, izvanjskih posala i vojnog: Uspjeh naknadnih izbora u Bosni. Pro- šle subote obavili su naknadni izbori za bo- sansko-hercegovački sabor, i to za neke mandate hrvatske, srpske i muslimanske. Svi srpski kandidati bili su izabrani jedno- glasno bez protukandidata, dočim se je u hrvatskim kotarima vodila žestoka borba iz- među Zadrugaša (Mandićevci) i Udrugaša (Stadlerovci]. U tri kotara Zajednica je po- bjedila, te su izabrani: dr. Jankiević i dr. Katičić i N. Ćurić, a propadoše Udrugaši I. Trtanj, dr. Dražić i A. Alaupović; u četvrtom kotaru došlo je do užeg izbora između Samogya i dr. Špira Perišića. Do- bili su pojednaki broj glasova i sad ima da između njih dvojice odluči žrijeb. Dakle kako se vidi i ovoga je puta po- bjedila Zajednica, što je dokaz, koliko narod pristaje uz nju. Upravni odbor Hrvatske Stranke imat će sutra u Spljetu sjednicu. Na dnevnom redu : proglašenje kandidata za izbor zastupnika na dalm. saboru iz sreza veleposjednika okružja spljetskog i eventualija. Izbori su u ponedjenik. U koliko se čuje, kane kod ovoga izbora samostalno istupiti Talijani i pravaši sa klerikalima. f Organizacija stranke u Velojluci. Pristaše Hrvatske stranke u Velojluci imali su neki UI SVEM. SRJ TT DEVI v : i viz Broj 75. dan skupštinu na kojoj se je provela orga- nizacija stranke. Bilo sretno i na ugled dru- gim pristaša, da se organizaju. Jubilejski dar, N. P. namjesnik Nardelli 1 metropolita Dalmacije dr. Pulišić primili su od Nj. Veličanstva cesara.i kralja prigo- dom njegovog osamdesetog rođen-dana. pre- krasan dar: plaketu od pozlaćene bronze, na kojoj. je u reliefu vladarev portret. Pla- keta stoji na podnožju od mramora, a na njoj natpis, s jedne strane: ,Operum one- rumque adjutoribus Franciscus Josephus I die XVIII augusti 1910“, a s druge strane: Memnor fidei sibi et publicae saluti praestitie“. Konferencija hrvatske stranke prava. Bivši saborski klub hrvatske stranke prava održao je u utorak posl. podne konferenciju. Prisustvovalo je u svemu dvanaest članova ; dr. Tuškan, dr. Pinterović, dr. Magdić, dr. Šišić, dr. Lukinić, dr. Vinković, dr. Modra- šan, dr. Mažuranić, Juraj Bedeković, dr. Grahovac, dr. Paleček i dr. R. Marković. Četvorica, Erazmo Barčić, dr. V. Kovačević, dr. Bedenić i B. Kukuljević ispričali su se, ali se ujedno izjavili solidarnim sa zaključ- cima konferencije. O konferenciji izdano je slijedeće saopćenje : »Stranka prava prihvatila je na svojoj današnjoj sjednici program predložen po od- boru za fuziju hrv. elemenata koalicije — te će svoj zaključak dojaviti odmah hrv. naprednoj stranci da zajedno izvijeste ple- num hrv. srpske koalicije o učinjenom ko- raku u svrhu daljnjeg zajedničkog rada prema zaklučku koalicije od 22. prošlog mjeseca“. Taj zaključak koalicije od 22. kolovoza glasi : »Hrvatsko - srpska koalicija utvrđuje svoje dosadašnje stanovište, da ostaje cije-. lokupna i nerazdijeljena, pak kao takova ide solidarno u predstojeće izbore tim većim po- uzdanjem, što je dobila na današnjoj sjed- nici uvjerenje, da će zaključci hrvatske stranke prava i napredne stranke prava i M. A, Marinković. (Razbacane bilješke). Pisati o umjetnicima danas je veoma teško. O dalmatinskim, naročito mladim po- najteže. S jedne si strane teroriziran kriti- kom i separatizmom Banovaca, a s druge, a još žalosnije, od starije gospode slikara, Kritika naša sastoji danas u tome: u simpatijama, u prijateljstvu, a što je naj- gore u strančarstvu. Ja ću sada progovoriti o jednom našem mladom, dapače i nepo- znatom umjetniku, ali velikom talentu. To je Komižanin Miho A. Marinković. Dalma- tinska ga je kritika upoznala na I. dalma- tinskoj regionalnoj izložbi, a poslije toga bio bih rekao, da je zaspao. Zastupan je bio sa tri radnje. Ja sam onda u sebi go- vorio, da malo ploda nosi taj čovjek iz Miinchena. Bila mi je onda umjetnička at: mosfera Marinkovićeva mutna i tamna. Ovih sam ga dana posjetio u njegovom atelieru u Visu i onda mi se atmosfera 1asčistila, po- bijelila je . .. Sve mi je onda bilo jasno. u U ubavom Visu na krasnom položaju leži Marinkovićeva villa. Rano jutrom pođoh do njega. Sjeli smo i porazgovorili o — onda nastaloj aferi Milčinovića — o kojoj . se i on izrazio loše. Upitao sam ga kani li sudjelovati izložbi ,Medulića“ u Zagrebu, u o . . vy , “ ZA to pos M . MONA a dai e Nei ču iLi OSI on mi je odgovorio, da će biti zastupan sa 25 slika. Kud cnda mjesta Jakopiću i ,,Srp- skom umjetničkom udruženju“ ? . . . mišljah u sebi. Čudnovato mi je.bilo. U zraku pro- kađenom mirisom limuna i naranača počeo mi je Marinković kazivati svoju biografiju. On mi je rekao: »Rođen sam g. 1883. u Komiži. Pučku sam školu polazio u Komiži i Visu, donju realku u Spljetu. Godinu sam dana probo- ravio na ,,k. k. Graphischen Lehr und Ver- chuchanstalt“ u Beču, a poslije prešao na nakademiju umjetnosti“ u Miinchen. Tu sam bio odmah primljen u školu prof, Carla Rauppa, a nakon jednog semestra prođoh prof. Carlu Marru. Kad sam se već osjećao jakim u nacrtu i kompoziciji, ostavio sam akademiju već nakon šest semestara, da se posvetim samo- stalnom radu ostavši i nadalje u Miinchenu. Tu sam sudjelovao raznim izložbama. Po- slije toga išao sam u Split, sada sam kako vidite na Visu, a do malo vremena kanim ići u Pariz“, Lijepa biografija, kratka, upravo knjiže- vnička. Digli smo se. Kroz dugi hodnik, ušao sam u atelier. U taj čas došao. mi je u pamet pokojni lirik Lacko Vidrić. Činilo mi se, da sam u njegovoj bašti, da sam u njegovoj villi.... Mješte bolesnog Vidrića stajao je preda mnom mladić simpatična po- gleda i karakterna izraza lica. Ja sam ostao zapanjen. Bio sam okružen samo slikama. On je bio nestrpljiv i onako nevino izlane : »Počnite ...“ Ja sam oduže šutio. ,,Što Vam se čini?“ prekine on opet šutnju. A ja sam osokoljen počeo. Prvi, veliki i jaki dojam učinili su na me ,Griješnici“. Ova radnja spada među najbolje. Vidimo patničke duše kako se gube u magli, gdje harmonija boja i izrazi lica odzvanjaju i čine jak dojam na gledaoca. Izraz lica, nacrt i modelacija sve se to stapa u jednu jaku karakterističnu sliku, koja nam odaje Marinkovićev ateizam i njegov jaki talenat. Među boljim radnjama spada svakako »Umišljeni bolesnik“, 'tu vidimo pravog Mo- lierovog tipa, gdje se njegov psihološki izraz lica, te vjerojatnost u bolest, jako plastično prikazuje. Najmanje nijanse na ruci i tijelu upravo su majstorski izrađene, »Bolesnica“, I to je jedna velika rad- nja, gdje prikazuje bolesnu ženu u kre- vetu, gdje vanredno djeluje harmonija i 'do- bar ukus boja, upravo je zrak tu umirući, Ruka se tu ističe. » Bijes“. I u ovoj nam je slici Marin- ković pokazao svoju veliku idealistiku. Vi- dimo čovjeka ateistu, koji se nećka, bi li pristao uz vjeru ili ne bi. On je zato bije- san, te u jednoj ruci imade križ a u dru- ik : "a A : “€ sa vii Sati i Ni OK OST KOSO Soru tee idi aie