i
:
1

 

Strana 2.

 

 

Tvrdnja: :
Naši su strojevi za godina unaprijed! .
Dokaz:

G. 1907. rekord na Semmeringu 8:34 1/;
postignut od Fliske na kolima tvrtke

Laurin & Klement nije kroz god. 1908,
1909. te 1910. još natkriljen, te ovaj

rekord Laurin & Klementa

stoji 4 godine neoboriv!

LAURIN & KLEMENT

Mlada Boleslava [Česka].

Skladište kola: Prag I. Josefskć namesti.
Beč I. Parkring 20.
Budapest IV. Semmelweis-
sutca 9.

Domaće vijesti.

Austrljske vijesti. ,, Deutschnationale Ko-
respodenz“ piše: S dobro se obaviještene par-
lamentarne strane potvrđuje, da se ne će
promijeniti uglavljeni rok glede saziva sa-
bori, delegacije carevinskog vijeća. Prema
tome će se carevinsko vijeće opet sastati
istom u prvoj polovici mj. studenoga. Dotle
će se zaključiti sjeditbe sabora, kao i dele-
gacije. Vlada ne pomišlja na nov izbor de-
legata za ovu godinu; taj će se izbor oba-
viti tek za narednu sjeditbu delegacije za
godinu 1911, po svoj prilici već u studenom.
Glede českoga sabora vlada će pričekati,
kako će se svršiti konferencije, što ih mi-
nistar-predsjednik barun Bienerth provađa
s vođama českih i njemačkih stranaka u
Beču. Česki će se sabor sazvati samo orda,
ako bude zajamčena njegova radna sposob-
nost

Proširenje Crnegore. Sa Cetinja javljaju
beogradskoj ,,Politici“, da se u tamošnjim
dvorskim krugovima govori otvoreno, da će
Crnagora u najskorijem vremenu anektirati

 

.CRVENA HRVATSKA“

sebi cio novopazarski sandžak zajedno sa
prizrenskom nahijom. Takovi se glasovi šire
i van Crnegore, u beranskoj i pećskoj na-
hiji. Oni, koji su više upućeni u tu stvar
tvrde, da je Turska već pristala na ovu
aneksiju intervencijom Rusije, koja u nak“
nadno za to obećala Turskoj naročite kom-
penzacije. Isti krugovi uvjeravaju dalje, da
je na ovo pristala i Austro-Ugarska, pošto
je sklopila sa Crnomgorom tajni ugovor, a
tako isto veli se, da je dala svoju privolu
i Bugarska, ali pod uslovom, da joj se os-
tave slobodne ruke u Macedoniji. Sporazum
s Bugarskom svršen je na Cetinju za vrijeme
boravka cara Ferdinanda i njegovih mini-
stara, izvanjskih posala i vojnog:

Uspjeh naknadnih izbora u Bosni. Pro-
šle subote obavili su naknadni izbori za bo-
sansko-hercegovački sabor, i to za neke
mandate hrvatske, srpske i muslimanske.
Svi srpski kandidati bili su izabrani jedno-
glasno bez protukandidata, dočim se je u
hrvatskim kotarima vodila žestoka borba iz-
među Zadrugaša (Mandićevci) i Udrugaša
(Stadlerovci]. U tri kotara Zajednica je po-
bjedila, te su izabrani: dr. Jankiević i dr.
Katičić i N. Ćurić, a propadoše Udrugaši
I. Trtanj, dr. Dražić i A. Alaupović; u
četvrtom kotaru došlo je do užeg izbora
između Samogya i dr. Špira Perišića. Do-
bili su pojednaki broj glasova i sad ima da
između njih dvojice odluči žrijeb.

Dakle kako se vidi i ovoga je puta po-
bjedila Zajednica, što je dokaz, koliko narod
pristaje uz nju.

Upravni odbor Hrvatske Stranke imat će
sutra u Spljetu sjednicu. Na dnevnom redu :
proglašenje kandidata za izbor zastupnika
na dalm. saboru iz sreza veleposjednika
okružja spljetskog i eventualija. Izbori su
u ponedjenik. U koliko se čuje, kane kod
ovoga izbora samostalno istupiti Talijani i
pravaši sa klerikalima. f

Organizacija stranke u Velojluci. Pristaše
Hrvatske stranke u Velojluci imali su neki

UI SVEM. SRJ TT DEVI
v : i viz

Broj 75.

 

dan skupštinu na kojoj se je provela orga-
nizacija stranke. Bilo sretno i na ugled dru-
gim pristaša, da se organizaju.

Jubilejski dar, N. P. namjesnik Nardelli
1 metropolita Dalmacije dr. Pulišić primili
su od Nj. Veličanstva cesara.i kralja prigo-
dom njegovog osamdesetog rođen-dana. pre-
krasan dar: plaketu od pozlaćene bronze,
na kojoj. je u reliefu vladarev portret. Pla-
keta stoji na podnožju od mramora, a na
njoj natpis, s jedne strane: ,Operum  one-
rumque adjutoribus Franciscus Josephus I
die XVIII augusti 1910“, a s druge strane:
Memnor fidei sibi et publicae saluti praestitie“.

Konferencija hrvatske stranke prava.
Bivši saborski klub hrvatske stranke prava

održao je u utorak posl. podne konferenciju.
Prisustvovalo je u svemu dvanaest članova ;
dr. Tuškan, dr. Pinterović, dr. Magdić, dr.
Šišić, dr. Lukinić, dr. Vinković, dr. Modra-
šan, dr. Mažuranić, Juraj Bedeković, dr.
Grahovac, dr. Paleček i dr. R. Marković.
Četvorica, Erazmo Barčić, dr. V. Kovačević,
dr. Bedenić i B. Kukuljević ispričali su se,
ali se ujedno izjavili solidarnim sa zaključ-
cima konferencije. O konferenciji izdano je
slijedeće saopćenje :

»Stranka prava prihvatila je na svojoj
današnjoj sjednici program predložen po od-
boru za fuziju hrv. elemenata koalicije —
te će svoj zaključak dojaviti odmah hrv.
naprednoj stranci da zajedno izvijeste ple-
num hrv. srpske koalicije o učinjenom ko-
raku u svrhu daljnjeg zajedničkog rada
prema zaklučku koalicije od 22. prošlog
mjeseca“.

Taj zaključak koalicije od 22. kolovoza
glasi :

»Hrvatsko - srpska koalicija utvrđuje
svoje dosadašnje stanovište, da ostaje cije-.
lokupna i nerazdijeljena, pak kao takova ide
solidarno u predstojeće izbore tim većim po-
uzdanjem, što je dobila na današnjoj sjed-
nici uvjerenje, da će zaključci hrvatske
stranke prava i napredne stranke prava i

 

 

M. A, Marinković.

(Razbacane bilješke).

Pisati o umjetnicima danas je veoma
teško. O dalmatinskim, naročito mladim po-
najteže. S jedne si strane teroriziran kriti-
kom i separatizmom Banovaca, a s druge,
a još žalosnije, od starije gospode slikara,

Kritika naša sastoji danas u tome: u
simpatijama, u prijateljstvu, a što je naj-
gore u strančarstvu. Ja ću sada progovoriti
o jednom našem mladom, dapače i nepo-
znatom umjetniku, ali velikom talentu. To
je Komižanin Miho A. Marinković. Dalma-
tinska ga je kritika upoznala na I. dalma-
tinskoj regionalnoj izložbi, a poslije toga
bio bih rekao, da je zaspao. Zastupan je
bio sa tri radnje. Ja sam onda u sebi go-
vorio, da malo ploda nosi taj čovjek iz
Miinchena. Bila mi je onda umjetnička at:
mosfera Marinkovićeva mutna i tamna. Ovih
sam ga dana posjetio u njegovom atelieru u
Visu i onda mi se atmosfera 1asčistila, po-
bijelila je . .. Sve mi je onda bilo jasno.

u

U ubavom Visu na krasnom položaju
leži Marinkovićeva villa. Rano jutrom pođoh
do njega. Sjeli smo i porazgovorili o —
onda nastaloj aferi Milčinovića — o kojoj

. se i on izrazio loše. Upitao sam ga kani li

sudjelovati izložbi ,Medulića“ u Zagrebu,

u o . .

vy , “

ZA to pos M .
MONA a dai e Nei ču iLi OSI

on mi je odgovorio, da će biti zastupan sa
25 slika. Kud cnda mjesta Jakopiću i ,,Srp-
skom umjetničkom udruženju“ ? . . . mišljah
u sebi. Čudnovato mi je.bilo. U zraku pro-
kađenom mirisom limuna i naranača počeo
mi je Marinković kazivati svoju biografiju.
On mi je rekao:

»Rođen sam g. 1883. u Komiži. Pučku
sam školu polazio u Komiži i Visu, donju
realku u Spljetu. Godinu sam dana probo-
ravio na ,,k. k. Graphischen Lehr und Ver-
chuchanstalt“ u Beču, a poslije prešao na
nakademiju umjetnosti“ u Miinchen. Tu sam
bio odmah primljen u školu prof, Carla
Rauppa, a nakon jednog semestra prođoh
prof. Carlu Marru.

Kad sam se već osjećao jakim u nacrtu
i kompoziciji, ostavio sam akademiju već
nakon šest semestara, da se posvetim samo-
stalnom radu ostavši i nadalje u Miinchenu.
Tu sam sudjelovao raznim izložbama. Po-
slije toga išao sam u Split, sada sam kako
vidite na Visu, a do malo vremena kanim
ići u Pariz“,

Lijepa biografija, kratka, upravo knjiže-
vnička. Digli smo se. Kroz dugi hodnik,
ušao sam u atelier. U taj čas došao. mi je
u pamet pokojni lirik Lacko Vidrić. Činilo
mi se, da sam u njegovoj bašti, da sam u
njegovoj villi.... Mješte bolesnog Vidrića
stajao je preda mnom mladić simpatična po-

gleda i karakterna izraza lica. Ja sam ostao
zapanjen. Bio sam okružen samo slikama.
On je bio nestrpljiv i onako nevino izlane :
»Počnite ...“ Ja sam oduže šutio. ,,Što
Vam se čini?“ prekine on opet šutnju. A
ja sam osokoljen počeo.

Prvi, veliki i jaki dojam učinili su na
me ,Griješnici“. Ova radnja spada među
najbolje. Vidimo patničke duše kako se gube
u magli, gdje harmonija boja i izrazi lica
odzvanjaju i čine jak dojam na gledaoca.
Izraz lica, nacrt i modelacija sve se to stapa
u jednu jaku karakterističnu sliku, koja nam
odaje Marinkovićev ateizam i njegov jaki
talenat.

Među boljim radnjama spada svakako
»Umišljeni bolesnik“, 'tu vidimo pravog Mo-
lierovog tipa, gdje se njegov psihološki izraz
lica, te vjerojatnost u bolest, jako plastično
prikazuje. Najmanje nijanse na ruci i tijelu
upravo su majstorski izrađene,

»Bolesnica“, I to je jedna velika rad-
nja, gdje prikazuje bolesnu ženu u kre-
vetu, gdje vanredno djeluje harmonija i 'do-
bar ukus boja, upravo je zrak tu umirući,
Ruka se tu ističe.

» Bijes“. I u ovoj nam je slici Marin-
ković pokazao svoju veliku idealistiku. Vi-
dimo čovjeka ateistu, koji se nećka, bi li
pristao uz vjeru ili ne bi. On je zato bije-
san, te u jednoj ruci imade križ a u dru-

 

ik : "a
A : “€ sa vii Sati
i Ni OK OST KOSO Soru tee idi aie