GOD. XX. U DUBROVNIKU, 21. septembra 1910. BROJ 76. RVENA HRVATSKA ul === === =>=—=== == i | CIJENA sa LISTU UNAPRIJED: ZA DUBROVNIK 1 ZA | AUS ARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO | | K101! POŠTARSKI IRošeovi KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETP! MINE, RA SE PREDBROJEN ZA | | DOŠASTO "POLUGODIŠTE | po === IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. ll || PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI | UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE || PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- E RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE POJEDINI BROJ 10 PARA. Brzojavne vijesti. Dr. Šišić se povlači s politike. ZAGREB, 20. — Sveučil. prof. Dr, Ferdo Šišić povlači se s politi- čkog polja. Između Čeha i Nijemaca. PRAG, 20. — Maršal Lobković u prisutnosti namjesnika Codenhove-a otvorio je jučer konferencu českih i i njemačkih stranaka o sposobnosti sabora. Prisutni su bili izaslanici svih stranaka. Raspoloženje je pomirljivo. Za prve dvije sjednice sabora uta- načen je sporazum. Govori se, da će se sabor otvoriti još ovog mjeseca. Otvor sabora. GRAZ, 20. — Koruški i Štajer- ski sabori jučer su otvoreni. Kolera u Beču. BEČ, 20. — Ovdje su se poja- vila tri nova slučaja kolere. Jedan ,,pravaški“ 9000r. »Slabašna moja prsa, od dugog rada izmorena, ne dozvoljuju mi, da na dugo govorim“. Nama se čini, da kad je zast. Prodan rekao u svom govoru, sve ono što je rekao, prsa nijesu to- liko slaba. Slabiji će od prsa bit po- litički razbor, da ne govorimo o po- litičkom taktu, kojega govor ne po- kazuje ni zere. Jer da je sve ono rekao kogod od onih, koji će ti najvećom ozbilj- nosti tumačiti, da je zahvaliti pra- vaštvu, sve što je dobro, pa ne ra- zumiju šalu ni onda kad im rečeš, da je zasluga pravaštva, što se sunce okreće okolo zemlje, mogli bismo to protumačiti razom, u komu su se rasprave na skupštini vodile. Ali da.se predsjednik stranke prava u Dalmaciji ne može ni do toga uzdići, da prilike u zemlji promatra s višeg, pot gledišta, već da mu ,sla- na prsa“ nadahnuje samo strana- čka mržnja, to je ipak malo odviše. “Istina je, takovi govori vode. samo vodu na naš mlin, jer OEM OR OAO Za kae iL ATA IZDAJE RRŠRER DEGIULLI 1 DR. bolje ono što mi uvijek gudimo, biva da je pravaštvo fraza bez ikakvog sadržaja, u mnogom pogledu humbug kako ga je u jednoj prigodi nazvao naš suradnik, Ali kad se nalazi ipak naroda, kojemu je dosta ta fraza, da misli da je ispunio svoje dužnosti prama narodu, kojemu riječi zast, Prodana mame s usta samo poklike: »Dolje Smodlaka“, ,I brani lopo- NO? tad treba požaliti nisku razinu, na koju je naša politička borba pala, bez obzira komu ovi po- javi koriste. Zast. Prodan posvetio je skoro cijeli svoj život jednoj misli. To mu poreći ne ćemo, ali dosta puta dođe ti na pamet, ne bi li on bio i za sebe i za narod bolje učinio, da je ostao u svojoj parociji te se ne izla- gao borbi, u kojoj je bez sumnje do- sta gorka iskusio, alitu kojoj je i nehotice dosta zla posijao. ,Ako je on junak, kako hoće da se prikaže, neka stupi otvoreno proti vladi, kao ija — pop“ doviknuo je on Dr. Smodlaci. Pustimo nesmislicu toga apela gdje se hoće ishitrenim patosom druge obilježiti vladinovcima. Mi tim: putem ne ćemo ići i priznajemo, da je zast. Prodan iskreno bio uvijek proti vladi, ali to ne isključuje, da nije ova nje- gova borba vladi dobro došla, To zast. Prodan nije nigda znao zapri- ječiti, ne može ni sada, i u tomu se očituje prokletstvo, koje leži na pra- vaštvu, da je u odlučnim časovima : bilo uvijek izrabljeno. i u narodu i prama gore: prama gore kao plašilo, prama dolje kao sredstvo razdora. A to sve za to, što cijela prava- ška misao počiva samo na jednoj fikciji. Narod je nešto što postoji i onda kad ga drugi niječu; država, koja je jednom postojala, ma kako bila živa uspomena na nju, nije drugo nego jedna fikcija, iz koje politička borba ne može da crpe one snage, koja je potrebna za pothvat, kao što bi Prodan htio. Ne čemo tim da ka- žemo, da je ta fikcija po sebi pogi- beljna. Kogod došao na narodnu ra- botu, dobro je došao, dovela ga tamo narodna ili državna _ misao. za to troba_ da rad bodo složan; da. o al g raki Kot A ii KA - , tx AI aa : jedna misao crpi snagu iz druge. Narodna misao treba da dade drža- vnoj sadržaja, pravaštvo pak za to ne će da zna, ono leti po zraku za zrač- nim kulama hrvatskog kraljevstva, koje u toliko oku sve više izmiču, a gubi s vida narod. Tek kasnije se sjete, što se međutim dogodilo i na- riču za onim, što se ne može više vratiti, isto kako zast. Prodan va- pije sada za Bosnom i Hercegovinom, pošto je i sa svoje strane doprinio što je mogao, da se sve ono dogodi. Našim dobrom, našom sudbinom ravnaju razne vlade As * Mi smo ' i kada bismo iz svih pokrajina slo- žni i jedni bili, slabiji od drugih vla- dajućih naroda u monarhiji .... U Bosni i Hercegovini dijele se naša braća po vjeri, a od triju vjera, ko- jih tamo ima, ni jedna ne gospoduje, tako da je vlada uvijek ona, koja nad narodom vlada..... Ovako zast. Prodan u svom govoru. I tako zbilja jest. Nu kad zast. Prodan vidi da je tako, kako može tada u Dalmaciji voditi onu politiku, koja ide za tim, da Dalmaciju, neka je po vjeri i narodnosti skoro jedna, pozavadi i dovede do stanja, da »vlada bude ona, koja nad narodom vlada“? Ako su u Bosni podijeljeni onako, kako Prodan govori, prva bi zadaća svih poštenih Hrvata bila, da to stanje prestane, a kad tamo stranka prava pod vodstvom Prodanovim inaugurira u Dalmaciji klerikalni tečaj, koji može samo sokoliti Stadlera u njegovoj grobarskoj radnji. Srbi se i Hrvati u Bosni glođu; što je nara- vnije nego da Prodan svjetuje bosan- ske Hrvate, da kao manjina gledaju nači sa Srbima modus vivendi, te da > tako prestane ono izigravanje sa strane trećih, koje i Prodan vidi? Ne, on to ne čini, već-svjetuje Srbima, da se sjete Tomislava. Njih ti morala vezati zahvalnost prama Hrvatima za =. (i ono, što je Tomislav učinio nazad 1000 godina, ali se zast. Prodan ne => sječa, da kađ bi se zahvalnost u ze E SI 4 Hano aa