GOD. XX. U DUBROVNIKU, 21. septembra 1910. BROJ 76.

 

RVENA HRVATSKA

 

 

ul === === =>=—=== == i
| CIJENA sa LISTU UNAPRIJED: ZA DUBROVNIK 1 ZA |
AUS ARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO |
| K101! POŠTARSKI IRošeovi KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETP! MINE, RA SE PREDBROJEN ZA | |
DOŠASTO "POLUGODIŠTE |
po ===

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

 

ODGOVORNI UREDNIK :
Dr. MILORAD MEDINI.

ll

|| PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
| UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
|| PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
E RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Brzojavne vijesti.
Dr. Šišić se povlači s politike.
ZAGREB, 20. — Sveučil. prof.
Dr, Ferdo Šišić povlači se s politi-
čkog polja.
Između Čeha i Nijemaca.

PRAG, 20. — Maršal Lobković
u prisutnosti namjesnika Codenhove-a
otvorio je jučer konferencu českih i
i njemačkih stranaka o sposobnosti
sabora. Prisutni su bili izaslanici svih
stranaka. Raspoloženje je pomirljivo.
Za prve dvije sjednice sabora uta-
načen je sporazum. Govori se, da će
se sabor otvoriti još ovog mjeseca.

Otvor sabora.
GRAZ, 20. — Koruški i Štajer-
ski sabori jučer su otvoreni.

Kolera u Beču.

BEČ, 20. — Ovdje su se poja-
vila tri nova slučaja kolere.

 

Jedan ,,pravaški“ 9000r.

»Slabašna moja prsa, od dugog
rada izmorena, ne dozvoljuju mi, da na
dugo govorim“. Nama se čini, da kad
je zast. Prodan rekao u svom govoru,
sve ono što je rekao, prsa nijesu to-
liko slaba. Slabiji će od prsa bit po-
litički razbor, da ne govorimo o po-
litičkom taktu, kojega govor ne po-
kazuje ni zere.

Jer da je sve ono rekao kogod
od onih, koji će ti najvećom ozbilj-
nosti tumačiti, da je zahvaliti pra-
vaštvu, sve što je dobro, pa ne ra-
zumiju šalu ni onda kad im rečeš, da
je zasluga pravaštva, što se sunce
okreće okolo zemlje, mogli bismo to
protumačiti razom, u komu su se
rasprave na skupštini vodile. Ali
da.se predsjednik stranke prava u
Dalmaciji ne može ni do toga uzdići,
da prilike u zemlji promatra s višeg,
pot gledišta, već da mu ,sla-

na prsa“ nadahnuje samo strana-
čka mržnja, to je ipak malo odviše.

“Istina je, takovi govori vode. samo

vodu na naš mlin, jer OEM

 

OR OAO Za kae iL ATA

IZDAJE RRŠRER DEGIULLI 1 DR.

bolje ono što mi uvijek gudimo, biva
da je pravaštvo fraza bez ikakvog
sadržaja, u mnogom pogledu humbug
kako ga je u jednoj prigodi nazvao
naš suradnik, Ali kad se nalazi ipak
naroda, kojemu je dosta ta fraza,
da misli da je ispunio svoje dužnosti
prama narodu, kojemu riječi zast,
Prodana mame s usta samo poklike:
»Dolje Smodlaka“, ,I brani lopo-
NO? tad treba požaliti nisku
razinu, na koju je naša politička
borba pala, bez obzira komu ovi po-
javi koriste.

Zast. Prodan posvetio je skoro
cijeli svoj život jednoj misli. To mu
poreći ne ćemo, ali dosta puta dođe
ti na pamet, ne bi li on bio i za
sebe i za narod bolje učinio, da je
ostao u svojoj parociji te se ne izla-
gao borbi, u kojoj je bez sumnje do-
sta gorka iskusio, alitu kojoj je i
nehotice dosta zla posijao. ,Ako je
on junak, kako hoće da se prikaže,
neka stupi otvoreno proti vladi, kao ija
— pop“ doviknuo je on Dr. Smodlaci.
Pustimo nesmislicu toga apela gdje
se hoće ishitrenim patosom druge
obilježiti vladinovcima. Mi tim: putem
ne ćemo ići i priznajemo, da je zast.
Prodan iskreno bio uvijek proti vladi,
ali to ne isključuje, da nije ova nje-
gova borba vladi dobro došla, To
zast. Prodan nije nigda znao zapri-
ječiti, ne može ni sada, i u tomu se
očituje prokletstvo, koje leži na pra-
vaštvu, da je u odlučnim časovima

: bilo uvijek izrabljeno. i u narodu i

prama gore: prama gore kao plašilo,
prama dolje kao sredstvo razdora.
A to sve za to, što cijela prava-
ška misao počiva samo na jednoj
fikciji. Narod je nešto što postoji i
onda kad ga drugi niječu; država,
koja je jednom postojala, ma kako
bila živa uspomena na nju, nije drugo
nego jedna fikcija, iz koje politička
borba ne može da crpe one snage,
koja je potrebna za pothvat, kao što
bi Prodan htio. Ne čemo tim da ka-
žemo, da je ta fikcija po sebi pogi-
beljna. Kogod došao na narodnu ra-
botu, dobro je došao, dovela ga tamo
narodna ili državna _ misao.
za to troba_ da rad bodo složan; da.

o al

g
raki Kot

A ii KA
- , tx AI
aa :

jedna misao crpi snagu iz druge.
Narodna misao treba da dade drža-
vnoj sadržaja, pravaštvo pak za to ne
će da zna, ono leti po zraku za zrač-
nim kulama hrvatskog kraljevstva,
koje u toliko oku sve više izmiču, a
gubi s vida narod. Tek kasnije se
sjete, što se međutim dogodilo i na-
riču za onim, što se ne može više
vratiti, isto kako zast. Prodan va-
pije sada za Bosnom i Hercegovinom,
pošto je i sa svoje strane doprinio
što je mogao, da se sve ono dogodi.
Našim dobrom, našom sudbinom
ravnaju razne vlade As * Mi smo '
i kada bismo iz svih pokrajina slo-
žni i jedni bili, slabiji od drugih vla-
dajućih naroda u monarhiji .... U
Bosni i Hercegovini dijele se naša
braća po vjeri, a od triju vjera, ko-
jih tamo ima, ni jedna ne gospoduje,
tako da je vlada uvijek ona, koja
nad narodom vlada..... Ovako
zast. Prodan u svom govoru. I tako
zbilja jest. Nu kad zast. Prodan vidi
da je tako, kako može tada u
Dalmaciji voditi onu politiku, koja
ide za tim, da Dalmaciju, neka je
po vjeri i narodnosti skoro jedna,
pozavadi i dovede do stanja, da
»vlada bude ona, koja nad narodom
vlada“? Ako su u Bosni podijeljeni
onako, kako Prodan govori, prva bi
zadaća svih poštenih Hrvata bila, da
to stanje prestane, a kad tamo stranka

prava pod vodstvom  Prodanovim

inaugurira u Dalmaciji klerikalni tečaj,
koji može samo sokoliti Stadlera u
njegovoj grobarskoj radnji. Srbi se
i Hrvati u Bosni glođu; što je nara-
vnije nego da Prodan svjetuje bosan-
ske Hrvate, da kao manjina gledaju
nači sa Srbima modus vivendi, te da >
tako prestane ono izigravanje sa
strane trećih, koje i Prodan vidi? Ne,
on to ne čini, već-svjetuje Srbima, da
se sjete Tomislava. Njih ti morala

vezati zahvalnost prama Hrvatima za =.

(i

ono, što je Tomislav učinio nazad
1000 godina, ali se zast. Prodan ne =>
sječa, da kađ bi se zahvalnost u ze E

  
  
 
 
 
  
 

SI
4

Hano aa