GOD. XX. XX.

U DUBROVNIKU, 24. septembra 1910.

BROJ 77.

 

- CRVENA HRVATSKA

 

 

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA |

AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO

K 10 i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD ll

MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA |
DOŠASTO POLUGODIŠTE. |

sr x le — = = T

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK :
Dr. MILORAD MEDINI.

 

tS:

ll Bk

| PRETPLATA I OGLASI. ALU SE UPRAVI, A DOPISI |

| UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE

| PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- |

i RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

dO ZOEEM o

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

Rišćansko socijalni program.

»Pravoj Crvenoj Hrvatskoj“ tako
se svidio članak, kojim se , Hrvat-
stvo“ spremalo na oproštaj od svojih
čitalaca, prije nego će blago usnuti u
»Hrvatskom Pravu“, da ga je pre-
nijela. U tom članku se izlaže pro-
gram kršćansko socijalne stranke.

Može se zbiti ga u par riječi:
ponovljenje cijelog javnog života u
kršćanskom duhu i na kršćanskoj
podlozi. A za primjer, kako to ima
biti, navađa se rad slovenačke pučke
stranke, kršćanskih socijalaca u Beču
i t. d. i t, d.

Često puta smo razmišljali, što je
u radu tih stranaka uprav kršćansko, po
čemu bi se one razlikovale od dru-
gih stranaka, ali nijesmo mogli naći
ništa. Istina je, one ističu svoje kr-
šćanstvo, ali u činu toliko su kršćan-
ske, koliko i druge stranke. One se
laskaju oko svećenstva, ali samo u
koliko u njemu nalaze političkog po-
moćnika. Inače se tako malo prepo-
porodile Beč i Ljubljanu u Isukrstu,
koliko su ih liberalci, njihovi preša-
snici, preporodili u vragu. Isti jadi i
nevolje osjećaju se sađa, kako su se
osjećali prije trideset godina i kako
će se osjećati i onda, kad socijalno
demokratska misao prevlada u Eu-
ropi, ako joj to uspije.

Ne ćemo tim da kažemo, da u
svijetu nema promjena, ali one nijesu
djelo stranaka, već naprotiv stranke
posljedica njihova. Ekonomske, soci-
jalne i kulturne prilike čine da do-
zori jedna misao, ona kao iskra stoji
pod pepelom, dok je spretne ruke ne
odgrnu, ne ražežu i vatrom po svi-
jetu ne promašu.

To je genesis svake stranke, i
ako se s toga gledišta promotre us-
pjesi kršćanskih socijalaca u Beču,
tad se stoprva vidi, koliko ga malo
tu ulazi kršćanstvo. Kršćanstvo Lue-
gerovo nije bilo ništa drugo nego
vješto izrabljenje probuđenog čuvstva
arijske rase u bečkom pučanstvu,
koje je zavidnim okom gledalo kako
su se židovi znali okoristiti prilikama

te se obogatili na račun drugih, a

njegov socijalizam bio je samo reak-

cija na prijevlast kapitala, koji je
liberalni sistem vladanja bio malo
po malo nagomilao u ruke pojedi-
naca.

On je veliki čovjek, jer je znao
pod tom lozinkom okupiti oko sebe
jaku stranku te se nametnuti cijeloj
državi, ali zlo, koje se razvilo u po-
vodu pretjeranog liberalizma, opazile
su države i pojedinci još prije njega
i tražili mu lijeka u onome, što sada
kršćanske socijalne stranke prisvajaju
kao svoj izum, a u zbilji je bila
samu potreba prirodnog razvitka : or-
ganizovanom velikom kapitalu, koje
se je nagomilalo u rukama pojedi-
naca, te postalo zazorno cijelom
svijetu, moglo se naime oprijeti samo
organizacijom sitnih kapitala i pri-
štednja. Počelo se tada štedionicama,
poštarskim štedionicama, Raffeiseno-
vim i inim seoskim blagajnama,
udrugama za proizvodnju i kupnju
itd. itd. S imenom nekih ustanova
te vrsti skopčana su usko i imena
nekih svećenika, ali to je zasluga
njih kao osoba, a ne ulazi ga ni u
čem kršćanska misao. Sve je to stvo-
rila samo ekonomska potreba vre-
mena i samoobrana ugroženih i za-
postavljenih.

Dokaz je tomu, što imamo eko-
nomskih organizacija mnogo jačih i
tješnjih od onih, koje nam braniči
kršćanske sociale iznose na ugled, a
u koje ga svećenstvo ništa ne ulazi,
Spominjemo socijalističke organiza-
cije, pa i onu ogromnu organizaciju
prištednja, koje su države provele, a
zove se poštanska štedionica. Duh i
potreba vremena je takova, da se u
tom pogledu natječu i pojedinci i
društva i stranke i pokrajine i dr-
žave.

Organizacija sitnog kapitala skoro
je svud provedena i ona već blago-
tvorno djeluje na ekonomsko stanje
pučanstva. Ali što se dogodilo liberal-
nom pokretu, događa se i ovomu.
On je ekonomski preporodio Europu,
nu pomogao je odviše pojedincima
na račun skupnosti. Skupnost je proti
njemu sada okrenula ono isto oružje,
koje je on upotrebljavao proti njoj,
novac se pobija novcem, ali za po-

bjedu nije dosta oružje, već i voj-
nika. Tih vojnika veliki kapital ima,
a udruženim prištednjama ih fali,
ono pak što bi ih bilo, tjeraju ih po-
litičke mržnje i strasti, koje su se
svom silom bacile na mlade organi-
zacije, da ih podvrgnu svojem uplivu.
Tako smo vidjeli na čelu koruškog
saveza nekog Kaysera i Weissa, koje
tu nije dovela sposobnost, već kleri-
kalne intrige..

Takove intrige — ma s koje
strane dolazile — .ne trpi razvitak
zadruga. Upoznajmo se njim s bli-
žega. Nekoliko ljudi na selu udruži
se, da uzima kredita, pružajuć da-
vaocu novca sada neograničeno sada
ograničeno jamstvo. Razvija li se
posao dobro, uživa li blagajna po-
vjerenja u narodu, rastu pomalo i
ulošci, koii s vremenom dozižu do
toga stupnja, da pokrijn sve potražbe
novaca, Onda zadruga, koja je dotad
primala novac s dvora, počinje ulagati
novac na dvoru. Obično ga daje Sa-
vezima, koji malo po malo dođu do
toga, da mogu raspolagati s velikim
novcem. Koruški savez imao je n. pr.

uložaka sa strane raznih seoskih bla-
gajna preko 3,000.000. $

Kad se to dogodi, tad od savez:
nog posla postane pravi bankarni“>

posao, jer radnja saveza nije ograni-
čena samo na snabdjevanje blagajna
potrebnih novaca, već mora se mi-
sliti i za to, da suvišnim noveem
upravlja tako da barem dobije ka-
mate što ih ima blagajnama plaćati
na uloške. Stavite na čelo takovog sa-
veza čovjeka nesposobna, kojemu fali
sigurnosti u baratanju novcem, koji

se upušta u spekulacije, kojim se ne.

može predvidjeti zamašaja, ili koji
misli da novcem puka: može potpo-
magati poduzeća stvorena u stra-
načke svrhe, i do kraha mora doći.
A da takovi ljudi isplutaju obično
na površinu, tomu su krive baš in-
trige, koje smo gore spomenuli, Ži-
vot svakoga daaa to dokazuje, a u
tom pogledu baš kršćansko-socijalna
stranka najnesretnija je. Ona se može

pozivati na kranjsku organizaciju, -

ali neka ne zaboravi spomenuti ko-
rušku, koja je ovih dana propala baš

AE NANA

 

i i
t ai ota u Pr I
OOO sla

radit ia:

i 4
ža LL OL