GOD. XX. XX. U DUBROVNIKU, 24. septembra 1910. BROJ 77. - CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA | AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO K 10 i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD ll MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA | DOŠASTO POLUGODIŠTE. | sr x le — = = T IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. tS: ll Bk | PRETPLATA I OGLASI. ALU SE UPRAVI, A DOPISI | | UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE | PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- | i RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. dO ZOEEM o POJEDINI BROJ 10 PARA. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Rišćansko socijalni program. »Pravoj Crvenoj Hrvatskoj“ tako se svidio članak, kojim se , Hrvat- stvo“ spremalo na oproštaj od svojih čitalaca, prije nego će blago usnuti u »Hrvatskom Pravu“, da ga je pre- nijela. U tom članku se izlaže pro- gram kršćansko socijalne stranke. Može se zbiti ga u par riječi: ponovljenje cijelog javnog života u kršćanskom duhu i na kršćanskoj podlozi. A za primjer, kako to ima biti, navađa se rad slovenačke pučke stranke, kršćanskih socijalaca u Beču i t. d. i t, d. Često puta smo razmišljali, što je u radu tih stranaka uprav kršćansko, po čemu bi se one razlikovale od dru- gih stranaka, ali nijesmo mogli naći ništa. Istina je, one ističu svoje kr- šćanstvo, ali u činu toliko su kršćan- ske, koliko i druge stranke. One se laskaju oko svećenstva, ali samo u koliko u njemu nalaze političkog po- moćnika. Inače se tako malo prepo- porodile Beč i Ljubljanu u Isukrstu, koliko su ih liberalci, njihovi preša- snici, preporodili u vragu. Isti jadi i nevolje osjećaju se sađa, kako su se osjećali prije trideset godina i kako će se osjećati i onda, kad socijalno demokratska misao prevlada u Eu- ropi, ako joj to uspije. Ne ćemo tim da kažemo, da u svijetu nema promjena, ali one nijesu djelo stranaka, već naprotiv stranke posljedica njihova. Ekonomske, soci- jalne i kulturne prilike čine da do- zori jedna misao, ona kao iskra stoji pod pepelom, dok je spretne ruke ne odgrnu, ne ražežu i vatrom po svi- jetu ne promašu. To je genesis svake stranke, i ako se s toga gledišta promotre us- pjesi kršćanskih socijalaca u Beču, tad se stoprva vidi, koliko ga malo tu ulazi kršćanstvo. Kršćanstvo Lue- gerovo nije bilo ništa drugo nego vješto izrabljenje probuđenog čuvstva arijske rase u bečkom pučanstvu, koje je zavidnim okom gledalo kako su se židovi znali okoristiti prilikama te se obogatili na račun drugih, a njegov socijalizam bio je samo reak- cija na prijevlast kapitala, koji je liberalni sistem vladanja bio malo po malo nagomilao u ruke pojedi- naca. On je veliki čovjek, jer je znao pod tom lozinkom okupiti oko sebe jaku stranku te se nametnuti cijeloj državi, ali zlo, koje se razvilo u po- vodu pretjeranog liberalizma, opazile su države i pojedinci još prije njega i tražili mu lijeka u onome, što sada kršćanske socijalne stranke prisvajaju kao svoj izum, a u zbilji je bila samu potreba prirodnog razvitka : or- ganizovanom velikom kapitalu, koje se je nagomilalo u rukama pojedi- naca, te postalo zazorno cijelom svijetu, moglo se naime oprijeti samo organizacijom sitnih kapitala i pri- štednja. Počelo se tada štedionicama, poštarskim štedionicama, Raffeiseno- vim i inim seoskim blagajnama, udrugama za proizvodnju i kupnju itd. itd. S imenom nekih ustanova te vrsti skopčana su usko i imena nekih svećenika, ali to je zasluga njih kao osoba, a ne ulazi ga ni u čem kršćanska misao. Sve je to stvo- rila samo ekonomska potreba vre- mena i samoobrana ugroženih i za- postavljenih. Dokaz je tomu, što imamo eko- nomskih organizacija mnogo jačih i tješnjih od onih, koje nam braniči kršćanske sociale iznose na ugled, a u koje ga svećenstvo ništa ne ulazi, Spominjemo socijalističke organiza- cije, pa i onu ogromnu organizaciju prištednja, koje su države provele, a zove se poštanska štedionica. Duh i potreba vremena je takova, da se u tom pogledu natječu i pojedinci i društva i stranke i pokrajine i dr- žave. Organizacija sitnog kapitala skoro je svud provedena i ona već blago- tvorno djeluje na ekonomsko stanje pučanstva. Ali što se dogodilo liberal- nom pokretu, događa se i ovomu. On je ekonomski preporodio Europu, nu pomogao je odviše pojedincima na račun skupnosti. Skupnost je proti njemu sada okrenula ono isto oružje, koje je on upotrebljavao proti njoj, novac se pobija novcem, ali za po- bjedu nije dosta oružje, već i voj- nika. Tih vojnika veliki kapital ima, a udruženim prištednjama ih fali, ono pak što bi ih bilo, tjeraju ih po- litičke mržnje i strasti, koje su se svom silom bacile na mlade organi- zacije, da ih podvrgnu svojem uplivu. Tako smo vidjeli na čelu koruškog saveza nekog Kaysera i Weissa, koje tu nije dovela sposobnost, već kleri- kalne intrige.. Takove intrige — ma s koje strane dolazile — .ne trpi razvitak zadruga. Upoznajmo se njim s bli- žega. Nekoliko ljudi na selu udruži se, da uzima kredita, pružajuć da- vaocu novca sada neograničeno sada ograničeno jamstvo. Razvija li se posao dobro, uživa li blagajna po- vjerenja u narodu, rastu pomalo i ulošci, koii s vremenom dozižu do toga stupnja, da pokrijn sve potražbe novaca, Onda zadruga, koja je dotad primala novac s dvora, počinje ulagati novac na dvoru. Obično ga daje Sa- vezima, koji malo po malo dođu do toga, da mogu raspolagati s velikim novcem. Koruški savez imao je n. pr. uložaka sa strane raznih seoskih bla- gajna preko 3,000.000. $ Kad se to dogodi, tad od savez: nog posla postane pravi bankarni“> posao, jer radnja saveza nije ograni- čena samo na snabdjevanje blagajna potrebnih novaca, već mora se mi- sliti i za to, da suvišnim noveem upravlja tako da barem dobije ka- mate što ih ima blagajnama plaćati na uloške. Stavite na čelo takovog sa- veza čovjeka nesposobna, kojemu fali sigurnosti u baratanju novcem, koji se upušta u spekulacije, kojim se ne. može predvidjeti zamašaja, ili koji misli da novcem puka: može potpo- magati poduzeća stvorena u stra- načke svrhe, i do kraha mora doći. A da takovi ljudi isplutaju obično na površinu, tomu su krive baš in- trige, koje smo gore spomenuli, Ži- vot svakoga daaa to dokazuje, a u tom pogledu baš kršćansko-socijalna stranka najnesretnija je. Ona se može pozivati na kranjsku organizaciju, - ali neka ne zaboravi spomenuti ko- rušku, koja je ovih dana propala baš AE NANA i i t ai ota u Pr I OOO sla radit ia: i 4 ža LL OL