Strana 2.

.CRVENA HRVATSKA“

 

ložbu. Prvu svoju izložbu bilo je priredilo
društvo u Spljetu, — sa velikim uspjehom.
Drugu u Ljubljani zaslugom slikara Jako-
pića, a evo sada priređuje već treću u Za-
grebu.

Spljetski umjetnici rade i marljivi se

pripremaju za ovu izložbu, da budu sa svo-
jim radovima što bolje i dostojanstvenije za-
stupani. Imao sam prigode posjetiti ateliere
naših umjetnika, pak sam uvjeren, da će
u Zagrebu polučiti lijepi uspjeh.
E Emanuel Vidović bit će zastupan sa
deset novih slika. Osobito se ističu nad dru-
gima njegove slike ,Spljet u jesenskom su-
mraku“ i ,Spljet u zori“ u kojima nam Vi-
dović otkriva svoju sanjarsku i pjesničku
umjetnost, te bujnu fantaziju. Osobito se
dopada Vidovićeva slika ,,Vrata boli“. vrata
bolnice u noći, rasvijetljena sa jednim f»-
njorom, koji odbaciva crveno svijetlo —
godi oku. Karikaturista Uvodić već je oda-
slao svoje radnje: tri pajsaža i 20 karika-
tura iz političkog i socijalnog života.

I drugi naši umjetnici bit će zastupani
ua izložbi: M..A. Marinković sa 90 slika,
veći broj kojih je bio već izložen na drugim
izložbama. Katunarić i Meneghello šalju
skoro sve nove radnje. Na ovoj će izložbi
biti po prvi put zastupana nekolicina mlađih.

Prva zadaća austrijskog parlamenta. —
Predsjednik zastupničke kuće, dr, Pattai iz-

javio je uredniku ,,Polnisehe Korrespondenz* :
Prema mojemu shvaćanju bit će prva za-
daća parlamenta, da se odmah, čim se kuća
sastane, uzme u pretres produljenje provi-
zornoga poslovnika, koji je na snazi samo
do 31. prosinca ove godine. Ova se pogibelj
mora odstraniti, jer ako bi kuća s kojega
nepredvidljivog razloga morala prekinuti
svoju djelatnost, postala bi iza 1. siječnja
nesposobnom za daljnje vijećanje. Budući

da će se kuća u studenom sastati na redo- :

vitu sjeditbu svoju, i onako nam još preo-
staju jedva dva mjeseca za riješavanje na-
ših zadataka. S toga smatramo za svoju
prvu dužnost, da ponajprije produljimo rok,
o kojem ovisi životna sposobnost našega
parlamenta. Ja sam glede toga stupio u do-
dir sa zastupnicima različitih stranaka i po-
svuda naišao na odobravanje“.

Proslava stogodišnjice nezavisnosti
republike Argentine.

Sa velikom svečanošću, sa velikim sja-
jem što ga zaslužuje onaj ,veliki dan“, sla-
vila je republika Argentina prvu stogodišnjicu
usklika ,,Slobode“, koji se urnebesom orio
na obalama velike rijeke de la Plata 25
maja 1910.

Uspomena na prošlost i na samoprijegor
patriot& buenos-ayreških podavaše svečano-
sti argentinskoj veliku znamenitost; veličina
i bogatstvo du koje se je ona, narodnost da-
nas domogla, sjajan uspjeh koje njezino tlo
pruža čovječanstvu, sviaćaju pažnju cijelog
svijeta na onaj ,veliki dogođaj“, koji ga u
zvijezde kuje i podaje joj neizmjerne počasti

 

kao kulturnoj i naprednoj zemlji, koja se je .

znala pokazati veoma ljubezna kulturi, na-
pretku, industriji i radu, s šao sviju
narodnosti,

Triumf republike . ogra. kojega ci-
; jeli svijet štuje i slavi, mora razveseliti srce

sviju narodnosti američkih; jer njezina polja
su ona ista kao i naša, po kojima je krv curila,

 

“dr. Pacher.

O plenarnoj konferenciji njemačkih za-
stupnika českoga sabora, koja se je dbdrža-
vala u Pragu izdan je ovaj komunike :

, Na plenarnoj skupštini njemačkih za-
stupnika českoga sabora, kojoj je predsjedao
Pretresalo se je izvješće o do-
sadašnjem toku rasprava glede osposobljenja
českog sabora za rad.

Svi su govornici suglasni u tome, da
je dosadašnji postupak njemačkih zastupnika
bio posve ispravan, no kod daljnjih se pre-
govora, napose o narodno-političkim pita-
njima, preporučuje najveća opreznost. —
Skvepština je s odobravanjem primila na
znanje izvješće, te izrazila zahvalu zastup-
nicima, koji su poradili oko sporazumka. Na
prijedlog zastupnika dr. Urbana zaključeno
je, da se sat prije otvorenja prve saborske
sjednice savez sastane na sjednicu, u kojoj
će se sastaviti listina kandidata za narodno-
politički i porezni odbor.

U Lavovu se je također održala ple-
narna skupština poljačkih saborskih i care-
vinskih zastupnika, u kojoj je ., profesor
Glombinski izvijestio o političkom položaju.
S priznanjem je naglasio česko-njemački
sporazumak, što se je postigao u Pragu, te
izveo, da s> to može držati povoljnim pred-
znakom za jesensku sjeditbu zastupničke
kuće.

 

Tvrdnja:
Naši su strojevi za godina unaprijed!
Dokaz:

G. 1907. rekord na Semmeringu 8:34 1/5
postignut od Eliske na kolima tvrtke
Laurin & Klement nije kroz god. 1908,
1909. te 1910. još natkriljen, te ovaj

rekord Laurin & Klementa

stoji 4 godine neoboriv!

LAURIN & KLEMENT
Mlada Boleslava [Česka].
Skladište kola:

<

Prag II. Josefskć namesti.

Beč I. Parkring 20.

Budapest IV. Semmelweis-
sutca 9.

 

je. priredila ,,Općinska Kafana“.

Gradska kronika.

Dolazak zapovjedništva vojnog
zbora u Dubrovnik. Jučer na 10 ura u
jutro dovezao se na jahtu c. k. mornarice
Dalmat zapovjednik XVI. vojnog zbora
FML. Fanta u pratnji štaba u Gruž, a da-
nas započimje uredovanje u, novom sijelu
zbora, u Dubrovniku.

U Gružu bio je dočekan od oficira
mjesne posade, a na dno mula bila je poredana
počasna satnija. - Na pričeku su bili zastup-
nici svih mjesnih vlasti i ureda, odaslanstva
kaptola nekih društava, Dubrovačka Gra-
đanska Glazba, i mnoštvo naroda  Dobro-
došlicu u ime grada dao je načelnik kojemu
se zapovjednik zbora srdačno zahvalio na
pričeku.

Neugodna upadića. Prigodom dočeka
zapovjedništva vojnog zbora : pozdravio je
g. zapovjednika zbornog FML. Fantu gosp.
Matej Šarić u ime društva za promicanje
interesa Dubrovnika. Pozdravio ga je "ijemački

To postupanje neugodno se dojmilo
nazočnog građanstva. Po našemu mišljenju,
gdje pristupa načelnik grada, da pozdravi,
nije umjesno da se drugi oglasuje u ime
pinteresa Dubrovnika“. Ali kad je već g.
Matei Šarić mislio, da treba da se i on čuje
u ime društva za promicanje interesa Dub-
rovnika on je smio govoriti samo hrvatski.
Poštujmo najprije sami ako hočemo
da nas drugi poštuju.

U večer bia je šjajan koncerat što ga
Obe su

glazbe udarale, a kafana je bila električki

sebe,

rasvijetljena.

Dva izleta mjesnog ,Hrvatskog
Sokola“. U susjestvu Dubrovnika, sijelu
sokolske župe, koja se ponosi slavnim ime-
nom velikana Gundulića, ovo zadnjih dana
raskriliše svoja krila dva mlada Sokola, po-
hrliše junačkim srcem i čeličnom voljom u
svijet, da povećaju četu narodne hrvatske
vojske, da pomnože broj hrabrih Sokola. 'fo
su bratska društva u Trebinju i Potomju.
Koli mjesna sokolska župa, toli mjesni Soko
ne mogahu i nijesu smjeli, da propuste ove
dvije zgode, a da svojim prisustvom ne uz-
veličaju slavu i veselje mladih društava.
Stoga eto ih gdje 8. pr. mj. četa od preko

Hmmm aim nn
m————

njezini sinovi su istog obličja kao i mi; oni
su naša braća koji su jučer vojevali pod
istim bariakom i za istu uzvišenu zadaći.
Danas cijeli svijet im se divi, i on hrli u
njihov glavni grad, — drugi grad latinski
cijelog svijeta — dje nalazi umjetnike i
veoma znamenite eksponente intelektualnosti
i kulture universalne,

I u istinu: veoma krasna je bila epo-
peja koja je počela u Buenos-Ayresu 25
maja 1810 i svršila u Limi 28 julija 1821.

Pogriješke u administraciji, neznanje u
politici držahu podkraljestvo Buenos.Ayresa
za dugo doba imperializma španjoljskog u
veoma kukavnom stanju, koje nije bilo
dostojno njegovih elemenata ni njegovog
bogatstva. Trebalo je da ustanu geniji, kao
što ja Liniers i Moreno, za da dadu pravu
vrijednost sili i bogastvu ogromnog rear
argentinskog.

Borbe napoleonske prinudiše Engleze
u njihovim bitkama protiv ,velikom vođi
XIX vijeka“, da pođu do istočnih obala

»Novog Kontinenta“, Engleška na taj način
učini na žao Španjolskoj, moćnoj i vjernoj

saveznici Napoleonovoj u toj borbi. Beresford
vodi svoje čete na obale rijeke dela Plata;
niti se obazreše na Montevideo, nego p+os-
lijediše do Buenos-Ayresa, kojega i uzeše;
podkralj ,markiz od Sobremonte“ u strahu
ostavi ga i pobjegne. Leprša u glavnom
gradu  podkraljestva zastava  engleš ka,
španjolci i argentinci protestiraju protiv toga
jarma. Sobromonte međutim u strahu ostane
u Cordobi u defensiyi; ali vatreno srce mla-
dosti buenos-ayreške počne piriti i Jakov
Linier na 10 kolovoza 1806 vodi ih, i oni
u ideji za slobodu svoje domovine ne gle-
daju ni muke ni žrtve nego potuču Engleze
i prinude ih da ostave grad.

Pučki ustanak uslijed triumfa skine sa
uprave Sobromonte-a i predade vlast pokro-
viteljstva Liniersu, Glavni vođa opet morade
braniti grad od navale Engleza pod vodstvom
Whiteločhe-a u juniju 1807, i pomoću pa-
triota postavi vlast moćnu i liberalnji.
Liniersa naslijedi podkralj Hidalgo de Cis-
neros, došavši iz injolske, koji nađe sve
političke prilike sasvim promjenute,

Prođe sasvim malo vremena, kad uvi-