Strana 2. .CRVENA HRVATSKA“ ložbu. Prvu svoju izložbu bilo je priredilo društvo u Spljetu, — sa velikim uspjehom. Drugu u Ljubljani zaslugom slikara Jako- pića, a evo sada priređuje već treću u Za- grebu. Spljetski umjetnici rade i marljivi se pripremaju za ovu izložbu, da budu sa svo- jim radovima što bolje i dostojanstvenije za- stupani. Imao sam prigode posjetiti ateliere naših umjetnika, pak sam uvjeren, da će u Zagrebu polučiti lijepi uspjeh. E Emanuel Vidović bit će zastupan sa deset novih slika. Osobito se ističu nad dru- gima njegove slike ,Spljet u jesenskom su- mraku“ i ,Spljet u zori“ u kojima nam Vi- dović otkriva svoju sanjarsku i pjesničku umjetnost, te bujnu fantaziju. Osobito se dopada Vidovićeva slika ,,Vrata boli“. vrata bolnice u noći, rasvijetljena sa jednim f»- njorom, koji odbaciva crveno svijetlo — godi oku. Karikaturista Uvodić već je oda- slao svoje radnje: tri pajsaža i 20 karika- tura iz političkog i socijalnog života. I drugi naši umjetnici bit će zastupani ua izložbi: M..A. Marinković sa 90 slika, veći broj kojih je bio već izložen na drugim izložbama. Katunarić i Meneghello šalju skoro sve nove radnje. Na ovoj će izložbi biti po prvi put zastupana nekolicina mlađih. Prva zadaća austrijskog parlamenta. — Predsjednik zastupničke kuće, dr, Pattai iz- javio je uredniku ,,Polnisehe Korrespondenz* : Prema mojemu shvaćanju bit će prva za- daća parlamenta, da se odmah, čim se kuća sastane, uzme u pretres produljenje provi- zornoga poslovnika, koji je na snazi samo do 31. prosinca ove godine. Ova se pogibelj mora odstraniti, jer ako bi kuća s kojega nepredvidljivog razloga morala prekinuti svoju djelatnost, postala bi iza 1. siječnja nesposobnom za daljnje vijećanje. Budući da će se kuća u studenom sastati na redo- : vitu sjeditbu svoju, i onako nam još preo- staju jedva dva mjeseca za riješavanje na- ših zadataka. S toga smatramo za svoju prvu dužnost, da ponajprije produljimo rok, o kojem ovisi životna sposobnost našega parlamenta. Ja sam glede toga stupio u do- dir sa zastupnicima različitih stranaka i po- svuda naišao na odobravanje“. Proslava stogodišnjice nezavisnosti republike Argentine. Sa velikom svečanošću, sa velikim sja- jem što ga zaslužuje onaj ,veliki dan“, sla- vila je republika Argentina prvu stogodišnjicu usklika ,,Slobode“, koji se urnebesom orio na obalama velike rijeke de la Plata 25 maja 1910. Uspomena na prošlost i na samoprijegor patriot& buenos-ayreških podavaše svečano- sti argentinskoj veliku znamenitost; veličina i bogatstvo du koje se je ona, narodnost da- nas domogla, sjajan uspjeh koje njezino tlo pruža čovječanstvu, sviaćaju pažnju cijelog svijeta na onaj ,veliki dogođaj“, koji ga u zvijezde kuje i podaje joj neizmjerne počasti kao kulturnoj i naprednoj zemlji, koja se je . znala pokazati veoma ljubezna kulturi, na- pretku, industriji i radu, s šao sviju narodnosti, Triumf republike . ogra. kojega ci- ; jeli svijet štuje i slavi, mora razveseliti srce sviju narodnosti američkih; jer njezina polja su ona ista kao i naša, po kojima je krv curila, “dr. Pacher. O plenarnoj konferenciji njemačkih za- stupnika českoga sabora, koja se je dbdrža- vala u Pragu izdan je ovaj komunike : , Na plenarnoj skupštini njemačkih za- stupnika českoga sabora, kojoj je predsjedao Pretresalo se je izvješće o do- sadašnjem toku rasprava glede osposobljenja českog sabora za rad. Svi su govornici suglasni u tome, da je dosadašnji postupak njemačkih zastupnika bio posve ispravan, no kod daljnjih se pre- govora, napose o narodno-političkim pita- njima, preporučuje najveća opreznost. — Skvepština je s odobravanjem primila na znanje izvješće, te izrazila zahvalu zastup- nicima, koji su poradili oko sporazumka. Na prijedlog zastupnika dr. Urbana zaključeno je, da se sat prije otvorenja prve saborske sjednice savez sastane na sjednicu, u kojoj će se sastaviti listina kandidata za narodno- politički i porezni odbor. U Lavovu se je također održala ple- narna skupština poljačkih saborskih i care- vinskih zastupnika, u kojoj je ., profesor Glombinski izvijestio o političkom položaju. S priznanjem je naglasio česko-njemački sporazumak, što se je postigao u Pragu, te izveo, da s> to može držati povoljnim pred- znakom za jesensku sjeditbu zastupničke kuće. Tvrdnja: Naši su strojevi za godina unaprijed! Dokaz: G. 1907. rekord na Semmeringu 8:34 1/5 postignut od Eliske na kolima tvrtke Laurin & Klement nije kroz god. 1908, 1909. te 1910. još natkriljen, te ovaj rekord Laurin & Klementa stoji 4 godine neoboriv! LAURIN & KLEMENT Mlada Boleslava [Česka]. Skladište kola: < Prag II. Josefskć namesti. Beč I. Parkring 20. Budapest IV. Semmelweis- sutca 9. je. priredila ,,Općinska Kafana“. Gradska kronika. Dolazak zapovjedništva vojnog zbora u Dubrovnik. Jučer na 10 ura u jutro dovezao se na jahtu c. k. mornarice Dalmat zapovjednik XVI. vojnog zbora FML. Fanta u pratnji štaba u Gruž, a da- nas započimje uredovanje u, novom sijelu zbora, u Dubrovniku. U Gružu bio je dočekan od oficira mjesne posade, a na dno mula bila je poredana počasna satnija. - Na pričeku su bili zastup- nici svih mjesnih vlasti i ureda, odaslanstva kaptola nekih društava, Dubrovačka Gra- đanska Glazba, i mnoštvo naroda Dobro- došlicu u ime grada dao je načelnik kojemu se zapovjednik zbora srdačno zahvalio na pričeku. Neugodna upadića. Prigodom dočeka zapovjedništva vojnog zbora : pozdravio je g. zapovjednika zbornog FML. Fantu gosp. Matej Šarić u ime društva za promicanje interesa Dubrovnika. Pozdravio ga je "ijemački To postupanje neugodno se dojmilo nazočnog građanstva. Po našemu mišljenju, gdje pristupa načelnik grada, da pozdravi, nije umjesno da se drugi oglasuje u ime pinteresa Dubrovnika“. Ali kad je već g. Matei Šarić mislio, da treba da se i on čuje u ime društva za promicanje interesa Dub- rovnika on je smio govoriti samo hrvatski. Poštujmo najprije sami ako hočemo da nas drugi poštuju. U večer bia je šjajan koncerat što ga Obe su glazbe udarale, a kafana je bila električki sebe, rasvijetljena. Dva izleta mjesnog ,Hrvatskog Sokola“. U susjestvu Dubrovnika, sijelu sokolske župe, koja se ponosi slavnim ime- nom velikana Gundulića, ovo zadnjih dana raskriliše svoja krila dva mlada Sokola, po- hrliše junačkim srcem i čeličnom voljom u svijet, da povećaju četu narodne hrvatske vojske, da pomnože broj hrabrih Sokola. 'fo su bratska društva u Trebinju i Potomju. Koli mjesna sokolska župa, toli mjesni Soko ne mogahu i nijesu smjeli, da propuste ove dvije zgode, a da svojim prisustvom ne uz- veličaju slavu i veselje mladih društava. Stoga eto ih gdje 8. pr. mj. četa od preko Hmmm aim nn m———— njezini sinovi su istog obličja kao i mi; oni su naša braća koji su jučer vojevali pod istim bariakom i za istu uzvišenu zadaći. Danas cijeli svijet im se divi, i on hrli u njihov glavni grad, — drugi grad latinski cijelog svijeta — dje nalazi umjetnike i veoma znamenite eksponente intelektualnosti i kulture universalne, I u istinu: veoma krasna je bila epo- peja koja je počela u Buenos-Ayresu 25 maja 1810 i svršila u Limi 28 julija 1821. Pogriješke u administraciji, neznanje u politici držahu podkraljestvo Buenos.Ayresa za dugo doba imperializma španjoljskog u veoma kukavnom stanju, koje nije bilo dostojno njegovih elemenata ni njegovog bogatstva. Trebalo je da ustanu geniji, kao što ja Liniers i Moreno, za da dadu pravu vrijednost sili i bogastvu ogromnog rear argentinskog. Borbe napoleonske prinudiše Engleze u njihovim bitkama protiv ,velikom vođi XIX vijeka“, da pođu do istočnih obala »Novog Kontinenta“, Engleška na taj način učini na žao Španjolskoj, moćnoj i vjernoj saveznici Napoleonovoj u toj borbi. Beresford vodi svoje čete na obale rijeke dela Plata; niti se obazreše na Montevideo, nego p+os- lijediše do Buenos-Ayresa, kojega i uzeše; podkralj ,markiz od Sobremonte“ u strahu ostavi ga i pobjegne. Leprša u glavnom gradu podkraljestva zastava engleš ka, španjolci i argentinci protestiraju protiv toga jarma. Sobromonte međutim u strahu ostane u Cordobi u defensiyi; ali vatreno srce mla- dosti buenos-ayreške počne piriti i Jakov Linier na 10 kolovoza 1806 vodi ih, i oni u ideji za slobodu svoje domovine ne gle- daju ni muke ni žrtve nego potuču Engleze i prinude ih da ostave grad. Pučki ustanak uslijed triumfa skine sa uprave Sobromonte-a i predade vlast pokro- viteljstva Liniersu, Glavni vođa opet morade braniti grad od navale Engleza pod vodstvom Whiteločhe-a u juniju 1807, i pomoću pa- triota postavi vlast moćnu i liberalnji. Liniersa naslijedi podkralj Hidalgo de Cis- neros, došavši iz injolske, koji nađe sve političke prilike sasvim promjenute, Prođe sasvim malo vremena, kad uvi-