HODA OOO E NA (E JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA | AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K #0. ZA INOZEMSTVO | K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD || MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA | DOŠASTO POLUGODIŠTE. ae === ======zr=£nm=== = ki POJEDINI BROJ 10 PARA. Dubrovački Clueny. Ove godine vrši se 1000 godina, da je bila utemeljena glasovita be- nediktinska opatija u Clugny. Povjest njezina može se reći povjest cijelog benediktinskog reda. Ona se poste- peno dizala do 14. vijeka, tad je po- čelo njezino propadanje, a g. 1814. propade konačno za doba carstva. Od silne crkve sa 7 zvonika, duge 171 metar, najviše u kršćanskom svi- jetu, dok _se nije sagradila Petrova u Rimu, ne ostaju sada nego tužni otrašci, koji te sjećaju već daleko slave, vremena, koji su davno prošli. Mru kraljevstva, mru gradovi A njih plemstva trava krije. Po toj tratini igrali su ove go- dine plemeniti konji a svijet je po- hrlio sa svih strana da vidi čudnu slavu, svečanu povorku, koja je po- minjala pohod kralja Ljudevita XI. papi Inoćencu, te se u Clugny bio pred Nijemcem sklonio. Za časak si se mogao duhom prenijeti u ona da- vna vremena, ali povorka prođe, svi- jet se raziđe. Ostadoše samo puste 1aševine, da bilježe mjesta, gdje se pred barbarstvom bila sklonula knji- ževnost i znanje, gdje su se u tišini odnjihali znameniti crkveni pisci, pape, reformatori. A podno razvalina bijeli se mala varoš nekadašnjih sa- mostanskih slobodnjaka, Novo doba donijelo im slobodu, odnijelo slavu. ko #* * Što sve čovjeku ne padne na pa- met, kad stoji pred jednom takvom razvalinom. Zar Clugnyske poderine nijesu rječita povjest one velike pro- mjene, koje su se odigrale u Europi, _ otkad je Pipin udario temelje svje- tovnom papinskom gospodstvu! Ako ništa drugo one pokazuju, kako ni- jedna ljudska ustanova, pa ni crko- vna nije vječita, već da i ona podli- ježe onom nepromijenjenom ,zakonu prirode, koji već, da svaka ustanova vrijedi dotle, dok postoje prilike za koje je bila ustanovljena. Možda nijedan crkovni red nije bio toliko zaslužan za ljudstvo, kao što benediktinski, Birali su za svoje IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. — ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. = = (i PRETPLATA | 1 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI Ul UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE | PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- ik RAN POPUST. NMAVRANKIRANA PISMA PR! PRIMAJU SE. o S EI S samostane mjesta odaljena od napu- čena, na položajima, koji obično odaju duboko osjećatije prirodnih lje- pota. U samoći posvećivali su oni svoje dane molitvi i nauci, i u tom pogledu stvorili su djela, kojim se još i sad svijet divi. Dakako i nji- hov je rad bio ograničen onom cr- tom, koju je religija bila povukla iz- među znanosti i vjere, ali dosta je prolistati ajihova djela, da vidiš, kako ih je odaljenost od napučenih cen- tara znala očuvati od mana, koje su s gradskim življenjem spojene. Spo- minjemo za primjer našega benedik- tinca Mavra Vetranića. To je tako svijetla pojava u Dubrovniku XVI. vijeka, da ko hoće učiti Dubrovnik njegovih zemana, treba da posegne za njegovim djelima. Nije bio pje- snički talenat prvoga reda, ali tako bistar opažač prilika u Evropi, da ima u njegovim pjesmama nešto pro- ročkoga. Italiji proriče on budućnost, kad bude samostalna, kad se otrese i Nijemaca i Francuza, Dubrovnik svjetuje da ostane u svezi s Cari- gradom, jer da ga ljubav zapadnih vlasti može samo stojati slobode. A što je najzamjernije on je tako slo- bodan prama svemu i svakomu, da čovjek ne bi kazao da je živio u doba najgore reakcije rimske na pro- testantske novotarije. Nije on sam. Povijest spominje u Dubrovniku poznatog povjesničara benediktinca Cervu Tuberona, kojega je djelo ,Commentarii“ bilo stavljeno na indeks zbog slobode, kojom je kri- tikovao ponašanje papa. Ovjekovječio se svojim znanstvenim i pjesničkim radom i veliki Ignjat Gjorgji u čigo- jega djelima nema ni za lijek one hipokrizije, koja je jedna od harak- teristika dubrovačke književnosti, ot- kad je u Dubrovniku preoteo maha jezuitski odgoj. Red, koji takove veličine broji u svoje članove, i u malome našemu Dubrovniku, ne može se kazati da je zaludu na svijetu postojao. Ali ni on nije mogao odoljeti promjeni vre- mena. Gradski život sve više se raz- vijao, a potreba gradskih škola sve IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. više osjećala. Utomeljenje ovih za- dalo je udarac benediktinskim ško- lama. One doskora posvema opu- stješe, a tišinom samostanskom odje- kivali su odtad samo koraci: ljudi, koji su svoj život htjeli posvetiti nauci i razmatranju. Domenikanci i Franjevci nastaniše se po gradovima i njihovi samostani vrvjeli su mona- sima dok su benediktinski malo po. malo postajali sve pušći, dok sasvim ne opustješe, Dubrovački senat mo- rao je naše zatvoriti zbog nestašice kaluđera. Dubrovački Clugny to su stari dubrovački benediktinski samostani sv. Jakova, sv. Andrije, na Lokrumu, u Lagu. Neka je pobožna ruka po- tomaka ili slučaj od propasti saču- vao, bogomolji na sv. Andriji vide se samo temelji i ograde vrtlova, gdje je nekad dum Muvar u samoći sadio i njegovao kupus, razmišljajući o najvećim problemima čovječanstva i jadeći se na nevolje svoga vremena. Navršio se skoro vijek da po njiho- vim odajama nije odjeknuo korak kaluđerov; samo u tiho doba noći — priča narod — obliječe oko sa- mostana. sv. Jakova i popostaje svaki čas kaluđerova sjena, i zaustavlja se povrh grobova, na kojim je vrijeme znakove izbrisalo. Zaustavimo se i mi, i suza bla- godarnosti nek nam orosi zjene, Ne idimo k njima u povorci, poštujmo onu samoću, koja je našemu gradu dala tolike slavne ljude. Pogledi po svijetu. Iz Lisabona se javlja, da revotucijonarni pokret preotimlje sve više maha. Redarstvo - gotovo svaki dan plijeni oružje i bombe, no čini se, da je nemoćno fitotiv revolucijo- narne propagande, koja je već zahvatila pretežni dio zemlje. * Grof Lav Tolstoj odrekao se je Nobe- love nagrade, koja se je za ovu godinu imala njemu doznačiti. On predlaže, neka se na- grada podijeli sekti duhoboraca“, kojima je ideal — mir. « . »Miinchener Neuste Nachrichten“ pri- maju iz Atene: U vojničkim krugovima ra- spravlja se o novom ratnom planu, kojega bit ll šk 4 i ma Zi e