HODA OOO E NA

(E JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK 1 ZA |

AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K #0. ZA INOZEMSTVO |
K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD ||
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA |

DOŠASTO POLUGODIŠTE.

ae === ======zr=£nm=== = ki
POJEDINI BROJ 10 PARA.

Dubrovački Clueny.

Ove godine vrši se 1000 godina,
da je bila utemeljena glasovita be-
nediktinska opatija u Clugny. Povjest
njezina može se reći povjest cijelog
benediktinskog reda. Ona se poste-
peno dizala do 14. vijeka, tad je po-
čelo njezino propadanje, a g. 1814.
propade konačno za doba carstva.
Od silne crkve sa 7 zvonika, duge
171 metar, najviše u kršćanskom svi-
jetu, dok _se nije sagradila Petrova u
Rimu, ne ostaju sada nego tužni
otrašci, koji te sjećaju već daleko
slave, vremena, koji su davno prošli.

 

 

 

Mru kraljevstva, mru gradovi
A njih plemstva trava krije.

Po toj tratini igrali su ove go-
dine plemeniti konji a svijet je po-
hrlio sa svih strana da vidi čudnu
slavu, svečanu povorku, koja je po-
minjala pohod kralja Ljudevita XI.
papi Inoćencu, te se u Clugny bio
pred Nijemcem sklonio. Za časak si
se mogao duhom prenijeti u ona da-
vna vremena, ali povorka prođe, svi-
jet se raziđe. Ostadoše samo puste
1aševine, da bilježe mjesta, gdje se
pred barbarstvom bila sklonula knji-
ževnost i znanje, gdje su se u tišini
odnjihali znameniti crkveni pisci,
pape, reformatori. A podno razvalina
bijeli se mala varoš nekadašnjih sa-
mostanskih slobodnjaka, Novo doba
donijelo im slobodu, odnijelo slavu.

ko #*
*

Što sve čovjeku ne padne na pa-
met, kad stoji pred jednom takvom
razvalinom. Zar Clugnyske poderine
nijesu rječita povjest one velike pro-
mjene, koje su se odigrale u Europi,
_ otkad je Pipin udario temelje svje-
tovnom papinskom gospodstvu! Ako
ništa drugo one pokazuju, kako ni-
jedna ljudska ustanova, pa ni crko-
vna nije vječita, već da i ona podli-
ježe onom nepromijenjenom ,zakonu
prirode, koji već, da svaka ustanova
vrijedi dotle, dok postoje prilike za
koje je bila ustanovljena.

Možda nijedan crkovni red nije
bio toliko zaslužan za ljudstvo, kao
što benediktinski, Birali su za svoje

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

—
ODGOVORNI UREDNIK :

Dr. MILORAD MEDINI.

 

= =
(i PRETPLATA | 1 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
Ul UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
| PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-

ik RAN POPUST. NMAVRANKIRANA PISMA PR! PRIMAJU SE.

o S EI S

 

 

samostane mjesta odaljena od napu-
čena, na položajima, koji obično
odaju duboko osjećatije prirodnih lje-
pota. U samoći posvećivali su oni
svoje dane molitvi i nauci, i u tom
pogledu stvorili su djela, kojim se
još i sad svijet divi. Dakako i nji-
hov je rad bio ograničen onom cr-
tom, koju je religija bila povukla iz-
među znanosti i vjere, ali dosta je
prolistati ajihova djela, da vidiš, kako
ih je odaljenost od napučenih cen-
tara znala očuvati od mana, koje su
s gradskim življenjem spojene. Spo-
minjemo za primjer našega benedik-
tinca Mavra Vetranića. To je tako
svijetla pojava u Dubrovniku XVI.
vijeka, da ko hoće učiti Dubrovnik
njegovih zemana, treba da posegne
za njegovim djelima. Nije bio pje-
snički talenat prvoga reda, ali tako
bistar opažač prilika u Evropi, da
ima u njegovim pjesmama nešto pro-
ročkoga. Italiji proriče on budućnost,
kad bude samostalna, kad se otrese
i Nijemaca i Francuza, Dubrovnik
svjetuje da ostane u svezi s Cari-
gradom, jer da ga ljubav zapadnih
vlasti može samo stojati slobode. A
što je najzamjernije on je tako slo-
bodan prama svemu i svakomu, da
čovjek ne bi kazao da je živio u
doba najgore reakcije rimske na pro-
testantske novotarije.

Nije on sam. Povijest spominje u
Dubrovniku poznatog povjesničara
benediktinca Cervu Tuberona, kojega
je djelo ,Commentarii“ bilo stavljeno
na indeks zbog slobode, kojom je kri-
tikovao ponašanje papa. Ovjekovječio
se svojim znanstvenim i pjesničkim
radom i veliki Ignjat Gjorgji u čigo-
jega djelima nema ni za lijek one
hipokrizije, koja je jedna od harak-
teristika dubrovačke književnosti, ot-
kad je u Dubrovniku preoteo maha

jezuitski odgoj.

Red, koji takove veličine broji u
svoje članove, i u malome našemu
Dubrovniku, ne može se kazati da
je zaludu na svijetu postojao. Ali ni
on nije mogao odoljeti promjeni vre-
mena. Gradski život sve više se raz-

vijao, a potreba gradskih škola sve

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

 

više osjećala. Utomeljenje ovih za-
dalo je udarac benediktinskim ško-
lama. One doskora posvema opu-
stješe, a tišinom samostanskom odje-
kivali su odtad samo koraci: ljudi,
koji su svoj život htjeli posvetiti
nauci i razmatranju. Domenikanci i
Franjevci nastaniše se po gradovima
i njihovi samostani vrvjeli su mona-

sima dok su benediktinski malo po.

malo postajali sve pušći, dok sasvim
ne opustješe, Dubrovački senat mo-
rao je naše zatvoriti zbog nestašice
kaluđera.

Dubrovački Clugny to su stari
dubrovački benediktinski samostani
sv. Jakova, sv. Andrije, na Lokrumu,
u Lagu. Neka je pobožna ruka po-
tomaka ili slučaj od propasti saču-
vao, bogomolji na sv. Andriji vide
se samo temelji i ograde vrtlova,
gdje je nekad dum Muvar u samoći
sadio i njegovao kupus, razmišljajući
o najvećim problemima čovječanstva
i jadeći se na nevolje svoga vremena.
Navršio se skoro vijek da po njiho-
vim odajama nije odjeknuo korak
kaluđerov; samo u tiho doba noći
— priča narod — obliječe oko sa-
mostana. sv. Jakova i popostaje svaki
čas kaluđerova sjena, i zaustavlja se
povrh grobova, na kojim je vrijeme
znakove izbrisalo.

Zaustavimo se i mi, i suza bla-
godarnosti nek nam orosi zjene, Ne
idimo k njima u povorci, poštujmo
onu samoću, koja je našemu gradu
dala tolike slavne ljude.

Pogledi po svijetu.

Iz Lisabona se javlja, da revotucijonarni

 

pokret preotimlje sve više maha. Redarstvo -

gotovo svaki dan plijeni oružje i bombe, no
čini se, da je nemoćno fitotiv  revolucijo-
narne propagande, koja je već zahvatila
pretežni dio zemlje.

*

Grof Lav Tolstoj odrekao se je Nobe-

love nagrade, koja se je za ovu godinu imala

njemu doznačiti. On predlaže, neka se na-
grada podijeli sekti duhoboraca“, kojima
je ideal — mir.
« .
»Miinchener Neuste Nachrichten“ pri-
maju iz Atene: U vojničkim krugovima ra-
spravlja se o novom ratnom planu, kojega

 

 

bit ll šk 4 i ma Zi e