pe

satima inim zanio jj

+

Broj 80.

Strana 2. . CRVENA HRVATSKA“
ae o e o oi ročnenmnnsiimasohitttt)tiaištusmaištitaćiksaumquizepimigmannoevaiujn5i 535 SAN koi —

je viceadmiral Fournier poslao kralju Đuri
po malogu francuske vlade. Ovaj ratni plan
sastoji se u ovome: Grčka bi morala odmah
s morske strane napasti turske otoke u Egej-
skom moru i to prije, nego li bi Turska
provela mobilizaciju. Grčka ne bi smjela da
se odviše zahrinjuje radi turske flotilje, jer
bi ova videći stanovište zapadnih vlasti, mo-
rala ostati u Dardanelima, Grčka izvojevavši
na taj način brzih uspjeha, ne bi smjela,
da dade odveć veliku važnost turskoj oku-
paciji Tesalije, koju Grčka vojska ne bi mo-
gla obraniti. ;

Njemački car Vilim odlikovat će prof.
Ehrlicha naslovom pravoga tajnoga savjet-
nika.

*

Pogranični saobraćaj između Srbije i
Austro-Ugarske prekinut je skoro sasvim,
jer su poduzete sa srpske strane vrlo stroge
mjere, da bi se onemogućilo prenašanje ko-
lere iz Ugarske u Srbiju.

Domaće vijesti.

Iz Bosne i Hercegovine, ( Podpredsjednik
bos.-herceg. sobora dr. N. Mandić u audijen-
ciji kod kralja). Iz Sarajeva pišu ,N. N.“
slijedeće :

Dne 6. listopada podjeljuje Njegovo
Veličanstvo audijencije, pa čujemo, da će i
dr. Nikola Mandić, podpredsjednik bosan-

 

 

skog sabora, biti toga dana primljen u

posebnu audijenciju. Dr. Mandić će izvijes-
titi vladara o radu bosanskog sabora i sa-
slušat njegove želje s obzirom na stanovište
krune. naprama agrarnomu pitanju. Kako
sam vas već izvijestio, kruna i zajedničko
ministarstvo stoje na stanovištu fakultativ-
noga otkupa kmetova i u tomu se je smislu

, ministar barun Burian i izjavio pred odlič-

nim predstavnicima ovdješnjih Srba i Hrvata.
To je držanje najviših krugova u ovom
pitanju učinilo dubok utisak na naše sabor-
ske članove, pa mnogi smatraju, da bi trebalo
otstupiti od intransigentnoga stanovišta u
agrarnom pitanju i potražiti zgodnu kompro-
misnu formulu. Ta se je formula rekbi već
našla. Ona bi sastojala u tome, da sabor
prihvati fakultativno načelo otkupa ali za
izvjesni rok, a lege cessunte da se pristupi
obligatnomu otkupu. Prvaci srpskih i hrvat-
skih stranaka skloni su donekle tomu izlazu
iz jednoga vrlo škakljivoga položaja, samo
je veliko pitanje, da li će se i onako odveć
nestrpljive seljačke mase dati skloniti, da
ostvarenje svojih jedinih i glavnih težnja
ma i za kratko vrijeme odlože, Bojati se je
naprotiv, da se među njima ne porodi oz-
biljno ogorčenje zbog preokreta u držanju
njihovih zastupnika i da se ono ne mani-
festira u uporabi prisilnih sredstava. I tako
bi osim pritiska odozgor naši zastupnici
morali da uzdrže i pritisak odozdol, uslijed
čega bi zaista došli u jedan vrlo malo zavi-
dan položaj. U ostalom njihovo mnijenjanje
pozicija u agrarnom pitanju moglo bi uro-
diti nezadovoljstvom u njihovim vlastitim
redovima. To nezadovoljstvo kao da počima
već izbijati na površinu; jer, kako čujemo,
jedan od majzagrijanijih srpskih *agraraca
Petar Kočić, nosi se već mišlju, da se od-

Pogovara se još i to, da bi dr. Nikola
Mandić mogao postati predsjednikom bosan-
skog sabora, ali kako ta stvar zavisi od
previšnje odluke, ta se glasina može samo
zabilježiti.

Istarski sabor. Prva sjednica istarskog

sabora obdržavati će se danas u 4 sata
poslije podne, a pošto se radi samo o no-
vom sazivu odgođenog zasjedanja, bez ikakve
svečanosti preći će se odmah na raspravlja-
nje poslova. Dnevni red je onaj isti određen
za sjednicu 22 rujna, koja se je morala od-
goditi.

Jučer i jutros obdržavala se je sjednica
saborskog odbora za sporazum između Hr-
vata i Talijana i predtečne sjednice pojedi-
nih saborskih klubova.

Dalmatinske željeznice. Narodni zastup-
nici dr. Tresić-Pavičić i Vuković bili su
ovih dana kod austrijskog ministra željeznica
da se informiraju o tome, što mjerodavni
misle o izgradnji dalmatinskih željeznica.
Ministar je odgovorio, da ih o novom pro-

= jektu Knin-Ribnik još ne može informirati,

jer se još vode pregovori s Ugarskom, U

= ostalom je ministar željeznica uputio oba

zastupnika k ministru-predsjedniku barunu
Bienerthu. Ovaj je izjavio, da austrijska
vlada vrlo marljivo radi na tomu, e bi se
izgradnjom dalmatinskih željeznice požurilo.
Glede pruge Aržano-Bugojno rekao je mi-
nistar-predsjednik, da su dotični pregovori
s Ugarskom tako povoljni, da bi se pruga
mogla u skoro započeti da gradi.

Skupština spljetskih talijanaša. Spljetski
talijanaši obdržavali su tu skoro skupštinu,
u kojoj su zaključili, da će u Spljetu ustro-
jiti talijansku-političku organizaciju.

O saborskom radu dalmat. sabora. U
ponedjenik započelo je prekinuto zasjedanje
dalmatinskog sabora, kojemu će biti podne-
seni na ustavno pretresanje razni proračuni
za ovu godinu i za dojduću. Radi sve to
više rastućih zahtijeva, za ovu godinu mo-
rat će se povisiti pokrajinski prirezi na 4%
dakle od 52 na 56%, a za nastajnu godinu
opet za 4%, tako da će dosegnuti do 60 %.
Sabor će također morati glasovat novi za-
jam od 1 milijun kruna za poljodjelske po-
boljšice jer je pokrajinska zaklada već iscr-
pljena uslijed radnja obavljenih zadnjih
godina.

Očekuje se velikom znatiželjnošću na-_

javljena izjava, koju će dati N. P. namjesnik
glede žeijezničkih pruga. Ta će izjava dati
povoda raspravi, pa će naš sabor još jednom
dati oduška ogorčenju, što se ova pitanja
neprestano zavlače, na veliku štetu naše
zemlje, a na malu čast države.

Nadalje bit će prikazana saboru također
nova zakonska osnova o nadzoru - škola
prama resoluciji, glasovanoj. u pretprošlom
zasjedanju. A tako isto i zakonska osnova
glede uračunavanja u mirovinu učitelja službe
obavljene prije ispita osposobljenja.

Osim toga bit će potaknuta razna pita-
nja. inicijativom pojedinih zastupnika. Sve-
učilišni djaci u Spljetu podastrijet će saboru
peticiju glede reciprociteta zagrebačkog sve-
učilišta, te će i u tom poslu naš sabor još

- jednom podići svoj glas.

Kako se vidi, naš sabor ima da obavi
mnogo važnih poslova, samo ako i opet
trumbetice i zviždaljke pravaških zastupnika
ne ometu djelovanje sabora u toli važnim
pitanjima, koja moraju da se riješu za do-
brobit i napredak našega naroda.

Konstituirajuća sjednica odbora  Želj.
Vijeća sazvana je u Zadar za dne 9 oktobra
i to s ovim dnevnim redom: Izbor 2 pod-
predsjednika, tajnika i blagajnika ; predaja
spisa i novaca konstituiranom odboru; os-
nivanje društvenog ureda u Spljetu; odluka
o izvađanju pripravnih tehničkih studija;
odluka o predstavci na sabor Bosne i Her-
cegovine; eventualni prijedlozi.

Kongres talijanskih sveučilištaraca mo-
narhije obdržavao se je ovih dana u Trientu
na kojemu je primljena slijedeća resolucija :
Talijanski akademičari monarhije konstatiraju
da je provizornim riješenjem sveučilišnog
pitanja glede talijanskog sveučilišta u mo-
narhiji i utanačenim kompromisom  talijan-
skom djaštvu nanešena teška nepravda. Ono
za to traži potpuno talijansko sveučilište u
Trstu, na koje Talijani po svojoj kulturi
imadu nesumljivo pravo. Predsjednik talijan-
skog kluba u austrijskoj zastupničkoj kući
zastupnik Conci pozdravio je kongres brzo-
javom u kojem moli talijansko djaštvo, koje
je u tom pitanju pokazalo toliko strpljivosti
da i daljnje svoje držanje ;udesi tako, da
talijanskim zastupnicima ne otešča povoljno
i uspješno riješenje toga pitanja.

Program rada zajedničkog sabora. O
poslovnom programu zastupničke kuće za
najbliže vrijeme doznaje se iz vladine oko-
line ove pojedinosti: Za vrijema dok bude
trajala sjeditba delegacija u Beču, ni u ko-
iem slučaju ne će biti moguće, da zastup-
nička kuća u plenarnim sjednicama nastavi
svoj rad. S toga će za to vrijeme jedino
saborski odbori biti na okupu, a zastupnička
će kuća istom u mjesecu studenom otpočeti
meritornim sjednicima. U to će vrijeme vlada
iznijeti pred parlamenat dvije važne i op-
sežne zakoneke osnove: o državnom prora-
čunu za god. 1911 i o produljenju bankov-.
noga privilegija. Isključeno je međutim, da
bi se za tako kratko vrijeme mogle meritorno
raspraviti spomenute dvije osnove, stoga je
vlada odlučila, da zatraži od kuće za prora-
čun tromjesečni idemnitet, a glede bankov-
noga privilegija jednogodišnji  provizorij.
Budući da će se delegacije u mjesecu siječ-
nju sastati na svoju drugu sjeditbu, u ko-
joj se ima riješiti zajednički proračun za
god. 1911, i u kojem će zajednička vlada
izići s većim zahtjevima za vojsku i ratnu
mornaricu. Općenito prevladava u političkim
krugovima mnijenje, da će zasjedanje dele-
gacija u siječnju potrajati po prilici 2 mje-
seca, tako te bi zastupnička kuća istom u
mjesecu ožujku mogla uzeti u pretres državni
proračun za god, 1911.

Službeni saziv delegacija. Službeni lis-
tovi u Beču i u Budimpešti objelodanjuju
previšnja ručna pisma, upravljena ministru
izvanjskih poslova grofu Aehrenthalu, mi-
nistru-predsjedniku grofu Khuen Hedervaryu
i ministru-predsjedniku barunu  Bienerthu,
u kojima se određuje saziv delegacija za
dne 12 listopada, te ministri predsjednici
pozivlju, neka odrede shodno glede izbora
delegata.

PE ec ua uk t Djev

vlada izjavila Je, da će bosansko-hercegova-
čki sabor biti smjesta raspušten, ako ne
usvoji njezin prijedlog o fakultativnom ot-
kupljivanju kmetova. i se za izvjesno,
da će većina sabora biti protiv vladinog
prijedloga i ako grupa Stojanovića i Krulja
nastoji, da ublaži akciju protiv vladinog pri-
jedloga, za koji će glasovati samo musli-
mani.

RK E