cn EEE. SSINIESNJESINNSN ERIE NUmhaRWRROV NINI oIoSnSqEpct maRnanaz Strana 2. m=mmmmmmmmmmmmmnirkmmmmmmsDnimumsstzenusnidmnkisnnmmsssmausskikagpmaćn= U skadarskom su vilajetu Albanci stu- pili pod oružje protiv mladoturskog gospod- stva. Četiri su turska bataljuna zaposjela klance prema Crnojgori, da se spriječi do- lazak oboružanih Albanaca. U vilajetu vlada, strahovit terorizam. w Beogradska , Politika“ javlja, da u Nišu vlada od duže vremena tifus, da ga imade preko 40 slučajeva i da su se usprkos upo- zorivanja lječnika obdržavali manevri, uslijed kojih je i sam prijestolonasljednik Aleksan« der obolio. He »Prager Tagblatt“ prima iz dobro upu- čenvg vrela, da je vlada odlučila odgoditi - jesensko zasjedanje carevinskog vijeća, da dade vremena českom saboru, da obavi nužne poslove. Prema tome carevinsko vijeće bi se imalo sastati tek u polovici mjeseca studenoga. x* Odnosno na vijest, da je položaj min, financija Bilinskoga uzdrman, javljaju iz Beča, da ta nije vijest ni najmanje temeljita, jer, kad bi bila istina, značilo bi da nastaje promjena u politici cijeloga ministarstva. # Ruski car Nikola poči će sutra dne 20 ov. mj. u: Wiesbaden, da se sastane sa nje- mačkim carem Vilimom. Sastanak imat će strogo obiteljski značaj. Početkom studenoga vratit će car Vilim posjet caru Nikoli u Friedbergu. * O trgovačkom ugovoru između Srbije i monarhije doznaje se, da je srpski ministar financija Protić predložio ugovor državnom vijeću, đa ga prouči. Ugovor će još ove je- seni doći na pretres u skupštini. * - Dne 11 ov. mj. došlo je u Monaku do velikih demonstracija. Svjetina je demonstri- rala protiv kneza i ministara, vičući: ,De- misijonirajte!“ Stanovnici Monaka traže us- tav, no knez nato nema nimalo volje . x Milanski list ,La Sera“ javlja iz Rima: Turska se je vlada u istinu nedevno .obra- na kabinete u Rimu, Berlinu i Beču, da bude primljena u trojni savez. Sva su tri kabineta ispitali pitanje, te se složili u tome da sada ne bi bilo probitačno, da se trojni savez pretvori u četvorni savez, U tom su povodu spomenute tri vlusti uzajamno pri- znale pravo, da mogu sklapati s drugim vlastima posebne ugovore, u koliko su po- tonji u skladu s interesima i tendencijama trojnoga saveza. Domaće vijesti, Madžarski vojnički zahtjevi došli su sada pred zasjedanje delegacija opet na dnevni red. Ugarski ministar + predsjednik Khuen htio bi naime, da u vojničkim pitanjima po- stigne neke koncesije, e da tako digne po- pularnost svoje stranke, Evo koje vojničke zahtjeve stavlja ugarska vlada : = 1. Ostranjenjo carevke i uvedenje mad- žarske kraljevske himne. 3, Ministar rata ne ima više naslov: ,državni ratni ministar“, nego imade dobiti naslov ,ces. i kr, zajed- nički ministar rata“. 3. Ugarski grb imade CRVENA HRVATSKA“ se staviti na sve dijelove vojne opreme, kao na čaku,. pripasno remenje i t. d. (gdje je do sada bio dvoglavi orao). 4. Madžarska komanda imade se uvesti na takav način, da samo tri zapovjetke ostanu njemačke, a sve ostale zapovjetke imadu biti madžarske. Isto tako imadu se sve instrukcije i slično proglašivati u madžarskom jeziku. 5. Pitanje zastave imade se riješiti tako, da zastavu sačinjava madžarska trobojnica sa slikom bogorodice, ili prijašnja zastava sa ugarskim grbom. Pregovori će se voditi na temelju ovih pet točaka. Nađaju se, da će se u ovom pogledu postići s obje strane potpuni spo- razum, naime, da će se postići konačno rije- šenje i trajno uređenje: vojničkih odnošaja. Kako se vidi, gospoda Madžari s ovim svojim vojničkim zahtjevima stupiše smjelo naprijed, pa nije čuda, da se i udovolji ovim njihovim zahtjevima, samo kad u tima o Hrvatskoj ni spomena nema. Pouzdani sastanak zadarskih akademičara u pitanju reciprociteta hrv. sveučilišta. Pret- prošle nedjelje (dneva 9. t. mj.) sastadoše se zadarski akademičari sa zastupnicima care- vinskog vijeća i dalmatinskog sabora, na pouzdani sastanak, da se dogovore za daljni rad — u pitanju priznanja valjanosti nauka našeg sveučilišta u Zagrebu. Ovaj sastanak uspio je u svakom pogledu, a osobito je bio dobro posjećen od strane gg. zastupnika, koji su se rado odazvali pozivu zadarskih akademičara, zainteresovavši se što više za ovo opravdano pitanje, koje se već od dugo vremena odvlači, a da se još do danas u tom pogledu ništa postiglo nije. Na sastanku su govorili zast. Perić, Dulibić, Tresić, koji je osobito naglasio, da austrijska vlada boji se našeg kulturnog jedinstva, jer u njemu vidi i gotovo naše: političko jedinstvo. Nakon podulje rasprave, u kojoj uče- stvovaše zastupnici: Tresić i Dulibić, te ne- koliko djake, bi primljena jednoglasno slije- deća resolucije : 1. Preporuča se gospodi nar. zastupni- cima, da ponovno potaknu pitanje j glasuju u ovom saborskom zasjedanju resoluciju. za priznanje reciprociteta zagreb. sveučilišta. 2. Da se nar. zastupnici, kao izvan stra- načka cjelina obrate na dalmatinske općine, da u izvanrednim sjednicama općinskih vijeća glasujš peticije na ministarstvo. 3. Da permanentni đački odbori na sveučili- štima i n većim gradovima budu u nepre- stanom saobraćaju međusobno, te da spora- zumno sa nar. zastup. porade, da se sveu- čilišno pitanje čim prije riješi, te 4. da se u svim većim mjestima pokrajine drže ma- nifestacijone skupštine. A sad složno i jednakim silama, voljom i marom poradimo, da se već jednom ovo toli važno pitanje sretno riješi, Zasjedanje delegacija. (Vojne potrebe Austro-Ugarske), Ovogodišnjim delegacijama biti će predložena t. zv plava knjiga, u kojoj ce biti sadržan izvještaj o troškovima za ratnu mornaricu od g. 1908. Osim toga će se delegacijama podnijeti proračun za vojne troškove u g. 1910. Iz toga proračuna se vidi, kako su vojni zahtjevi svake go- dine sve to veći. Ovogodišnji normalni zah- tjevi iznose u redovitim potrebštinama 326,497.000 K, u vanrednim potrebšžtinama 10,730.000 K, dočim na zapovjedništva i čete u Bosni i Hercegovini otpada 8,365.000 K. Broj 84. “Emmaaa Te iste stavke iznosile su lani: u redo- vitim zahtjevima za vojsku 312,478.000 K, u vanrednim potrebštinama 12,660.000 K, za Bosnu i Hercegovinu 8,047.000 K. Po tome je ovogodišnji ordinarij veći za preko 14 milijuna kruna od lanjskoga, pa premda su vanredne potrebštine za nešto preko 2 milijuna manje od lanjskih, a zahtjev za Bosnu veći 7a 317 hiljada kruna, ipak ukupni vojni proračunski zahtjevi ove go- dine iznose preko 12 milijuna više nego lani. Na naveća težina u ovom proračunu pada na vanredne kredite. Ništa imanje nego 180 milijuna kruna se traži za oružanja, koja su dijelom već provedana, i koja se dijelom još imaju provesti, te za vanredne troškove prigodom nesigurnog položaja po- četkom godine 1909. i svršetkom g. 1908. U proračunu se veli, da su svi ovi troškovi, kao i neodobreni u delegacijama troškovi za oružanje, obavljeni privolom obih vlada. — Ne treba ni isticati, da će svi ovi troškovi znatno otešćati financije, a razumije se i poreznike. Kake se doznaje, biti će veće tražbine za ratnu mornaricu nužne i radi toga, što će se i ove godine aktivni stalež momčadi ratne mornaric; povisiti za 1160 momaka. — Ratna će uprava već u najbliže vrijeme povisiti momčadske pristojbe, Austrijska je delegacija, kao što je poznato već od go- dine 1908., uz uređenje časničkih beriva zaključila također poboljšicu momčadskih pristojbina. Kako se doznaje dobivat će momčad bez: šarže dnevno 16, razvodnici 24, desetnici 36, a vodnici 48 filira. Osim toga će se povisiti momčadska pristojba za zajutrak za 1 filir. Sve ove goleme svote pokrit će se piše »Sloboda“, naravno novim porezima i no: vim zajmovima, sav profit će imati, na- ravno, većinom njemački industrijalci i ban- kari, dok će se u izdatcima za dnevne i prešne potrebe puka — uvesti sistem štednje. Skupoća će, naravno rasti, vanjska ,,us- pješna“ politika će i nadalje iz ,viših ob- zira“ zatvarati granice nekim susjednim dr- žavama, svađati se sa velikim državama, kao n. pr. Francuskom, koja će zatvoriti ne samo kredit, nego i granice i povesti neke ruke carinarski rat, A sve ovo će plaćati ona većina pučanstva, koja — ne odobrava tu veliku politiku i koja i u unutarnjoj po- «litici od nje trpi. - Konstituiranje nove hrvatske stranke u Zagrebu. Prošle sedmice konstituirala se je konačno u Zagrebu nova hrvatska stranka, koja je nastala fuzijom | bivše napredne stranke ,i stranke prava. Skupštinu, koja se je u tu svrhu obdr- žavala, otvorio je predsjednik nove stranke Grga Tuškan, koji je u glavnom obrazlo žio, koji su motivi vodili stranku prava i naprednu stranku, da se fuzioniraju. Na- kon njega govorio je Dr. A, Badaj i razlo- žio glavne tačke programa, a za tim je Dr. Lorković prikazao političko značenje nove stranke u današnjim političkim prilikama. Iza toga prešlo se je na konstituiranje stranke, koja je dobila ime ,, Hrvatska uje- dinjena samostalna stranka“. Mija Predsjednikom ove stranke bi imeno- van Grga Tuškan, a podpredsjednicima Dr. Mažuranić, Dr. Lorković i Dr. Badaj. Glavnim organom stranke postaje ,, Po- kret“, koji dobiva ime ,Hrvatski Pokret“,