Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 87. a —>—=—u_ = mnm mum mmm m —— mms —m==m=mmm "= ——=m=—m—=m=———=———=—==muamm == ——m—m—muu tili, koji našu političku zdrelost samo diskreditiraju. Mi svi vrlo dobro znamo, da je djelatnost našega sabora ograničena, _ ali kad osujetiš i nju, kad našu op- činsku autonomiju sami uništimo, tad smo sami sebi digli jedno oru- žje, da Ina narod djelujemo te ga politički odgajamo., U Austriji, hvala zakonima koje su Nijemci za sebe stvorili, pa im s toga blagodati i mi uživamo, građanske slobode dosta su zaštićene. Ti su nam zakoni dra- gocjeno pomagalo u našim borbama, samo treba da ih znamo upotrijebiti u našu korist. Paziti da se ti zakoni vrše, to bi imao biti zadatak svih stranaka, a nađe li se koja, da se bilo pod kojom firmom napušta ona prava, koja imamo. da ih svojim po- našanjem čini iluzornim, tad je opravdano kazati, da ta stranka ustavne svijesti nema. Posledi po svijetu. U sjednici municipalnoga odbora u Se- gedinu (Ugarska) iznio je Dr. Robert Kapp prijedlog, neka se zastupničkoj kući upravi peticija, da se Bosna i Hercegovina sjedine s Ugarskom, te neka se pozovu sva ostala municipija, da uprave parlamentu jednake peticije. # Javlja se iz Carigrada: Porta je polu- službenim putem saopćila novinstvu uvjete, što ih je francuska vlada stavila Porti za utanačenje turskoga zajma. Među ovim se uvjetima nalaze i ovi: 1. Imenovanje jed- noga francuskoga prisjednika, koji bi imao uvid u 'sve financijalne 'operacije, te bio ovlašten, da nadzire računarski dvor. 2. Imenovanje jednoga francuskoga generalnoga upravitelja i konačno 3. da se veći dio na- ručaba predade francuskoj industriji, Pošto su se razbili pregovori glede tur- skoga zajma u Francuskoj, Porta će po svoj prilici sklopiti zajam u Njemačkoj ili u Austriji. * Grčka stoji na pragu nove min. krize. Ministar - predsjednik Venizelos predao je ostavku, nakon što je većina komore izra- zila vladi nepovjerenje. Prema vijestima, koje stižu iz Atene, kralj je izjavio Venize- losu, da nesposobnost narodne skupštine za stvaranje zaključaka nipošto ne znači ne- povjerenje za ministra-predsjednika. Kralj zahtjeva, da kabinet opet supi pred narodnu skupštinu i da ponovno stavi pitanje povje- renja. Da li će uspjeti, da se otkloni mini- starska kriza, što u ovaj mah prijeti Grčkoj, o tomu će se u najskorije vrijeme znati. * Prošlog ponedjelnika bila je u svim gradovima napuljskoga zaljeva strašna oluja, koja je počinila golemih šteta. U samom gradu Napulju poplava je po ulicama tra- jala nekoliko sati. Telefon i brzojavi su pre- kinuti, dok u okolici su cijele obitelji po- kopane pod ruševinama kfća, koje su od 'silno nabujale vode bile podrovane, Mjesto Casamicciola gotovo je posve razoreno. N:- pose je teško postradao otok Ischia. Broj ljuskih žrtava računa se na više stotina. Takovo nevrijeme nije zadesilo Italiju cd g- 1883. Ministar-predsjednik Lauzzati prešno je sazvao ministarsko vijeće, koje je zaključilo, da vlada pruži što izdašnije pomoći popla- vljenim krajevima. * U prisustvu svih kineških i evropskih oblasti japanska je vlada svečanim načinom otvorila Portartur, kao slobodnu trgovačku luku. * Čuveni profesor na guslama na praškom konservatoriju Lexmann objesio se u svome stanu. Drži se, da je samoubojstvo počinio uslijed velike nervoznosti. * U Apuliji u mjestu Bisceglie, koje je proglašeno zaraženom od kolere, izazvalo je to silno uzbuđenje u pučanstvu, Na stotine ljudi čekalo je na kolodvoru liječnika, da ga masakrira. Žene su istjerale iz crkve voj- nike, koji su došli da disinfeciraju crkvu, te je tom prigodom došlo do sukoba između vojnika i pobunjenika. Nekoliko vojnika je ranjeno. * Usprkos sviju dementija, opet se poja- vljaju vijesti, da će doći do rekonstrukcije austrijskog kabineta i da će Bilinski defi- nitivno otstupiti.: Isto tako, da će otstupiti Wrba, a valjda i Weiskirchner. Umjesto : Haerdtla biti će po svoj prilici pozvan za unutarnje poslove moravski namjesnik Hei- ner. Pronosi se glas, da će biti iz Trsta opozvan i. namjesnik Hohenlohe i da će do- biti visoko mjesto u Beču. x Ratni ministar Schčnaich izjavio je u ugarsko-hrvatskoj delegaciji, .da pravo na dobrovoljačku službu ostaje i dalje, ali da će svi dobrovoljci, osim onih konjaništva mo- rati služiti na na državne troškove. “* Iz Lavova brzojavljaju, da je predsje- dnik poljskog kluba Glombinski, u konfe- renciji pročelniku poljskih stranaka izjavio, da će carevinsko vijeće biti sazvano 22. stu- denoga o. g. Budimpeštansko redarstvo je uapsilo tr- govce Henrika Gotha i Eugena Biichlera, šefove tvorn. tvrtke Goth & Biichler, radi prevare i krivotvorenja poslovnih knjiga. Rečena je tvrtka nedavno pala pod stečaj sa 200.000 K pasiva. Aktiva su iznosila 15.000. Bečko tržište ima najveću štetu. * U Pariz je stigao nuncij iz Lisabona, te se je pred više novinara dosta opširno izjavio o revoluciji, koja se je nedavno odi- grala u Lisabonu. Numcij je naglasio, da se uve do sada nije dosta istaknuo uzrok re- voluciji. Kralj je postao žrtvom državnika, koji su se u svome postupku prema narodu z—————————————m=m=mu——mm—mummm—m—m—— z——————==z—=—====—== PROSLOV izrečen dne 2. oktobra 1910. od gosp. J. Fagioni u hrvat. društvu ,,Zori“ u Cavtatu, prigodom aka- demije u počast Dr. Valtazaru Bogišiću. Vrlo cijenjene Gospođe! Poštovana Go- spodo! — Poznato vam je, da je naša »Zora“ otrag sedam godina proslavila u svojim prostorijama uspomenu četrdesete go- dišnjica, otkako je maš veliki domorodac, naučenjak Valtazar Bogišić, postigao dokto- rat u filozofiji na universitetu u Giessenu, Mi, slijedeći predaje ovog našeg dru- štva, htjedosmo da i nakon smrti toga na- šega velikana iskažemo mu dužnu poštu, te priredismo danas u novo otvorenim prosto- rijama Zore“ skromnu akademiju, e da proslavimo njegovu uspomenu, i prinesemo svoj kamičak u korist fonda za podignuće njegova spomenika, na tlu ove mu rođane grude. Na to nas je ponukala, ne samo nau- Gospodo ! Pjesnik ,Gorskog Vijenca“, u posveti te iste pjesme, kazao je: »Iz grmena velikoga — lavu izać trudno nije, U velikim narodima — geniju se gniiezdo vije“. I u istinu, tako običajno biva, kako nam svjedoči kulturna povjest čovječanstva. Ali naš Bogišić dokazuje protivno, biva, da još iz malena naroda, kao što je naš, koji se je u njegovo doba tek bio počeo da kul- tuino razvija, — da još iz skromna mje- stanca, kao što je ovaj naš Cavtat, može da izađe lav, koji će svojom rikom da avrne pažnju naučne Europe na se i na svoj ma- leni narod. Gospodo ! a Bogišićev se genij pokazuje bez sumnje izvanrednim i tim većim, što se je on znao iz nepovoljnog ambijenta u kome je nikao, uzvinati do kulturnog pojimanja i do uzvi- šenosti znanstvenih aspiracija. Promislite ! On još u lakoumnoj dječačkoj dobi, protiv izričite volje svoga oca, uči privatno gimna- zijalne predmete, i, premda mu se je bilo baviti očevim poslovima u dućanu, on je tu neprestano s klasicima u ruci, te kao pe- tnaestogodišnji mladićak prevodi Tacitovu »Vita Agricolae“ i stječe prvu natječajnu nagradu grofa Lukše Gučetića u Zagrebu. Zaista rijedak, vanredan talenat! Ako je potom Bogišić tako rano shva- tio poziv, koji ga je neodoljivo vukao k hramu znanosti, nije se čuditi što je on još u mladoj dobi počeo da bere znanstvene lovor-vijence. Nakon što je u god. 1864. postigco doktorstvo filozofije u Giessenu, nalazimo ga malo poslije u Beču saradni- kom dvorske biblioteke; što je od osobitog značenja za njega Slavena. Godinu iza toga eno ga ovjenčana doktoratom priva na uni- versitetu u Beču, a godinu po tome nudi mu Varšava profesorsku stolicu na univer- sitetu. Godine pak 1868. uustrijsko mini- starstvo rata imenuje ga zemaljskim nad- zornikom i školskim savjetnikom banatske i srijemske vojničko krajine; a potom je pozvat u Beč, gdje bi članom komisije za preuređenje škola sviju vojničkih krajina : Banata, Hrvatske i Slavonije. — I narod je upoznao u Bogišića vanredne umne vrline, te mu bi predloženo mjesto zastupnika na dalmatinskom saboru, sa izgledom na za- stupničko mjesto u carevinskom vijeću; ali on to otkloni, ne htijući žrtvovati politici svoje omiljele nauke.