Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 89. nn —————m—m—————m—m——————————————«u1 m jeftinoga mesa. U predanoj molbi predlaže u ruskim listovima, 1200 rubalja i kroz više deputacija, neka se odmah dozvoli neogra- ničeni uvoz žive marve iz Srbije. * U Turskoj se živo zanimaju za doga- đaje u Perziji. Mladoturski organi upozoruju na opasnost rusko-engleške diobe Perzije, te pozivlju Perzijance, da uspostave red u svojoj domovini i time oduzmu Engleškoj i Rusiji izliku ntervencije. Ni Rusija ni En- gleška ne će mnogo čekati, da izvedu svoj naum, te će zaposjesti prva sjevernu, a po- tonja južnu Perziju. I Turska mora da na to budno pazi, jer su u opasnosti njezini ekonomski i politički interesi u Iranu i u perzijskom zaljevu. * Prema vijestima iz Londona, provizorna vlada je odlučila, da će podmiriti sve du- gove Portugalske .u inozemstvu. Dugovi nadmašuju jednu miljardu, a zajamčeni su carinarskim prihodima i monopolom na ži- gice. Provizora će vlada za pokriće ovih iz- vanjskih dugova sklopiti četir-postotni zajam. Vlada je gotovo u svim ressortima ot- krila pronevjerenja, što iznose deset mili- juna, Sva ova pronevjerenja potječu navodno iz doba vlade posljednjega kralja. * Kako se iz Petrograda javlja, dogoto- vljena je optužnica proti barunu Ungern- Sternbergu. U optužnici se tvrdi, da je on priznao, da je predao austro-ugar. vojnomu attachć-u grofu Spanocchiu zakonsku osnovu, predloženu dumi, o novačkom kontingentu za g. 1909. i izvješće dumina povjerenstva o osnovi glede novačkog kontingenta za g. 1910. Barun Ungern-Sternberg izjavio je, da se ne osjeća krivim nikakva zločinstva, pošto je broj novaka, koji su imali pozvati, bio objelodanjen u svim novinama Optužnica tvrdi, da je barun Ungern-Sternberg primio od grofa Spanocchi-a 300 rubalja, a od austro ugar. poklisarstva, da je primio go- dimice za vijesti, koje nijesu bile priopćene mjeseci subvencije od nekoliko tisuća ru- balja za izdavanje jednog večernjeg lista, prijaznog Austro-Ugarskoj. * Brzojavljaju iz Madrida, da je semat raspravljao o vladinom zakonskom prijedlogu radi ograničenja katoličkih redova u Špa- njolskoj. Nadbiskup biskupije Joce ustao je proti zakonu tvrdeć, da u Španjolskoj nema mnogo više redova, nego li u ostalim ze- mljama, Biskup biskupije Gaudic, tvrdi, da je svaki svećenik, koji je položio prisegu pripadnik crkve, a španjoski podanik. Gra- đanska vlast nema prava stvarati zakona nad ljudima, koji nijesu više podanici dr- žave. Senator Rosel ističe potrebu toga za- kona, koji da*nije podnipošto uperen proti katoličkoj vjeri. Domaće vijesti. Austrijski ministar-predsjednik o dalma- tinskim željeznicama. Austrijski delegacioni odbor za unutrašnje poslove imao je prošle subote sjednicu, na kojoj je ministar-pred- sjednik barun Bienerth opširno govorio o projektima željezničke sveze sa Dalmacijom. Najprije je upozorio, da ja kod zadnjih na- godbenih pregovora između Austrije i Ugar- ske dne 8 listopada 1907, bila ugovorena željeznička sveza sa Dalmacijom. Ugarska se vlada tada bila obvezala da sagradi prugu, koja prelazi preko Hrvatske, odnosno kroz Liku, kao nastavak belokranjske željez- nice. Austrijski dio pruge je sa zakonom od 30. prosinca 1907 ugovoren. Ugarska je vlada priznavala svoju dužnost, no s ob- zirom na financijalne poteškoće (!!!) nije započela gradnje. Međutim se je u ugarskoj digla velika protivština ličkoj željeznici, i to radi tehničkih i financijalnih razloga, (Kad bi bilo tako! Op. Ur.) Radi toga se u zadnje vrijeme između Austrije i Ugarske povedoše ponovno pre- govori, da bi se sveza sa Dalmacijom sagradila kroz dolinu rijeke Une. Troškove te gradnje nosila bi Ugarska. Ova bi pruga bila iz tehničkih obzira bolja i za 50 kilometara kraća nego li pruga kroz Liku. Osim toga bi tom prugom bila lakša izvedba željezničkih projekata Aržano-Bugojno. Ovo- me projektu kroz doline Une je austrijska vlada vrlo sklona, pa misli, da bi se uz to imala sagraditi željeznica kroz Metliku i Karlovac, te pruga Ogulin-Bihač, Austrijska je vlada napustila projekt ličke željeznice, odlučivši se definitivno za željezničku svezu sa Dalmacijom kroz dolinu Une. (Po ovome se dakle vidi, da je gradnja ličke željeznice na vrbi svirala — Ur.) Ugarski min.-pred. o saborskim izborima u Hrvatskoj. Jedan suradnik budimpeštan- skoga lista ,,Neues Pester Journal“ razgova- rao se je o položaju iza hrvatskih izbora s ministrom-predsjednikom grofom Khuen- Hćderviry-em, koji je izjavio prema izvješću spomenutog lista ovo: Izbori se razviše baš onako, kako je ugarska vlada na osnovu banovih informacija predviđala. Radostan je simptom ovih izbora u prvom redu taj, da su mnagodbenjački elementi dobili u saboru većinu, dok se mora požaliti, što ni jedna stranka ne ulazi u sabor tako kompaktna, da bi se od nje mogla stvoriti jedinstvena vladina stranka. Međutim je ban dr. Tomašić, čiji položaj resultatom izbora apsolutno nije uzdrman — to želim osobito naglasiti, da ne bude nikakovih sumnja — jamačno baš onaj hrvatski političar, koji je, poznajući tamoš- nje prilike kadar uz priključenje članova različitih stranaka onaj put odabrati, kojim bi se još uvijek mogla sastaviti većina. 'Ta stvar ne bi bila ni do sada preteška, da nijesu stanoviti utjecaji i spletke spriječili sporazum još prije izbora. Ban će dakle sada neko vrijeme sabo- rom eksperimentirati; uspije li mu, da s njime operira načinom, koji može zadovoljiti onda je dobro, a ne bude li to moguće, onda će vlada još uvijek imati sredstava, Slatke Iluzije. (Fantazija). Svitalo je. Tisuće ptičica dizahu svoj glas prama nebu kao da hoće pozdraviti svanuće i di- vnu poeziju naravi. Mjestance je bilo još mirno kada se je jedna djevojka crvenog lica i plavih kosa, koje joj padahu uvijene po leđima, pribli- žila prozoru. Na uzburkanim valovima lijepe njezine kose sjala je jutarnja svijetlost i bacala se Ini. na nju, kao da ju hoće vruće poljubiti i pozdraviti u ime,sunca........ Zjenice njezine sijevahu božanskom slašću na onom licu urešenom dragošću i iskrenošću ..... U jednom instiktivnom momentu po- gleda na ulicu i njezine se oči zaustave na jednom predmetu, koji joj se činio, da je naslonjen na jednom stablu puste uličice, Isprva mišljaše, da je to jedna sveta prikaza, ali kad je htjela zjenice razdvojiti, oćuti, da su joj vezane tajnom nekom sna- gom. Ona dva vatrena oka ulažahu u nje- zine, da traže najdelikatnije žile ...... Oštro ovo prodiranje strese ju, ona je u licu gorila ... Tako ju je bio začarao lijepi jedan mla- dić, Srce joj poče kucati snažno, teško je disala, pred sobom nije vidjela ništa — a nije znala uzroka! Samotna se djevojka htjela oteti toj nepogodi, a ipak je u grudima ćutjela val nepoznatog blaženstva ...... Glava joj napokon klone i udalji se s prozora. Spodoba mladićeva bila joj se usadila u duši, vidjela ga je uvijek pred sobom, kako ju obožava ...... Feljtonske bilješke. (zbilje pretjeranesti. — Majiževnik nove kaste. — Ogrizović). Od takozvanih smiješnih pretjeranosti nema ni zere smijeha, Dobar dio pretjerano- sti ,bob&miennes“ nijesu nego žalosne po- trebe, kao ona mladog Merellia, koga su vi- djeli nositi jednu veoma veliku telu.... zašto? Jer ne mogaše platiti poslužnika. Vrijedni artista ne znajući kako smoći no- vaca da plati koji model, prisili rodicu, da mu požira, a ona ne mogaše više vani! Druge slične pretjerenosti nijesu nego do- sjetljive pomoći mizerije: jedan je mladi umjetnik u jednoj perijodi ,krize“ nosio kravatu obojadisanu rukom ..... Molimo šeg lista, a on nam odgovara (nek oprosti našoj iskrenosti!) ,da mu pošaljemo akonto, jer je veoma bogat novčanom oskudicom ...“ Mnoge druge nastranosti jesu pak izraz jednog neliminirano-psihologičnog elementa za svoje mozgovo djelo; tako i ona Buffona, koji ne mogaše pisati, kad ne bi prije čitao glasno kao kakav bjesomučnik; tako ona Edisonova, koji radi uvijek među električ- nim svijetlom, da ne uzmogne raspoznati dijeljenje dana od noći; tako ona Schille- rova, koji ne mogaše pisati, kad mu noge ne bijahu u hladnoj vodi. Druge nastranosti pridolaze od jednog filozofičnog razmišljanja esobite stvari: ta- kove su Tolstojeve nastranosti — druge ni- jesu nego prelazna međa mahnitosti: Kali- gula ruši most, da uzmogne proći preko ri- jeke na konju i hvastati se, da je pobijedio rijeku , .. . Blažen on! Druge nastranosti nešto plodnije jesu duševno napinjanje za nečim, traženja u je- dnom psihologičnom stanju, sredstva krea- cije — tako potreba -izolacije kod Lenana, kod Leopardia i sličnih. Shakespeare ne bi pisao kad ne bi postio. ,Pun trbuh, pogri- ješna mašta“ — govoraše on. Psihološki čin antagonizma između nutarnje i vanjske po- , mnje tumači nam famozne rastrešenosti, kao Matoša, da nas se gdjegod sjeti jednog na- one Dantea i Arhimeda, one Skaligera, koji ; .