“>
"
M. %
.
i
<

 

Strana 2.

«CRVENA HRVATSKA“

 

Broj 90.

 

Potledi po svijetu.

Javljaju iz Carigrada dne 3. o. mj.:
Prema vijestima iz Soluna nervozno opasno
stanje bivšeg sultana Abdul-Hamida pogor-
šava se na strašan način. Liječnici i čuvari
imaju mnogo posla, da ga umire. ,Frank-
furter Zeitung“ javlja iz Carigrada: Bivši
sultan Abdul Hamid ozbiljno je obolio. Go-
tovo je posve tjelesno obnemogao. Nećka se,
da prima hranu. Bolesnik je zapao u stanje
posvemašnje apatije. Njegovi su dani iz-
brojeni.

#*

Kako se iz Berlina javlja, postignut je
sporazumak u engleško-perzijskom pitanju.
Vlasti trojnoga saveza voljne su dopustiti,
da Engleška djelomice zaposjedne peizijsko
pogranično područje, u koliko se radi o za-
štiti engleških interesa,što su ugroženi uslijed
perzijskih buna. Vlasti trojnoga saveza ot-
klanjaju svaku intervenciju u prilog Perziji,
dok Engleška bude ostala u okviru svoje
perzijske misije, što ju je saopćila vlastima,
te ne bude okrnjen državni integritet Per-
zije. U tom su smislu poklisari Njemačke,
Austro-Ugarske i Italije uručili jednake
note u Londonu.

Prema vijestima ruskih listova, u Per-
ziji vlada u ovaj mah anarhija. Razbojničke
su čete poplavile zemlju. Iz glavnog grada
Teherana izaslane su čete protiv razbojnika.

Pogovara se, da će austrijska zastup-
nička kuća po svoj prilici biti sazvana za
22. o. mj. Delegacije će završiti svoj posao
kako se misli, dne 16. i 17. o. mj. U ovom
kratkom zasjedanju prije Božića imala bi
komora riješiti samo nekoje najvažnije za-
konske osnove i to reformu pravilnika, ob-
novljenje privilegija Austro-Ugarske banke,
provizorni proračun za g. 1911. — Osim
toga morat će izabrati delegate za g. 1911.,
jer bi delegacije zasjedale odmah nakon

nove godine.
#

Glede trgovačkog ugovora između Sr-
bije i Austro-Ugarske izjavio je srpski mi-
nistar vanjskih posala Dr. Milovanović: Mi
stvar ne zatežemo niti za jedan čas i na-
damo se, da će zakon u mjesecu studenom
biti prihvaćen.

*

Po statističkim podatcima austrijskog
ministarstva trgovine iznaša trgovački izvoz
iz Ugarske u Austriju u prošlom mjesecu
oko 133 mil. K, a uvoz iz Austrije u Ugar-
sku 132 mil. K.

*

Lisabonski dopisnik ,, Timesa“ brzojavlja
svojemu listu, da je doznao iz pouzdanog
vrela, da su poslanici Amerike, Francuske,
Njemačke, Engleške, Italije i Španjolske
uoblašteni od svojih vlada, da priznaju pro-
vizornu portugalsku vladu.

Nakon duljeg opiranja napokon je sv.
otac papa pristao, da se mrtva tjelesa spa-
ljuju. Kako se saznaje, izrađuju se u Vati-
kanu posebni propisi koji određuju, da sve-
ćenici mogu prisustvovati pokopu ostanaka
spaljenih trupla.

x

Kod naknadnoga izbora za mandat dru-

goga bečkoga kotara (Leopoldstadta), koji j je
ispražnjen smrću Dr. Luegera obavljen je
zao sedmice ponovni izbor, pak je izabran

-

socijal-demokrata Schuhmeir sa većinom od
1136 glasova. Predano je u svemu 24.977
glasova. Od tih je bilo 100 nevaljanih, a
491 glasovnica je bila prazna. Na Schuh-
maiera je otpalo 12.761, a za kršć.-socijala
Preyera 11.625 glasova.

Ovome se izboru pripisuje velika važnost.
*

Zastupnik u car. vijeću prof. Massaryk
podnio je u austrijskoj delegaciji u ime au-
strijskog društva prijatelja mira spomenicu,
u kojoj se plaidira za svjetski mir, te se veli
među ostalim, da natjecanje u naoružanju
dovodi države do financijalnih kriza. U nje-
mačkoj se je provela jedva financijalna re-
forma, a već se moraju sklapati novi zaj-
movi. Engleška, najbogatija država na svijetu,
bori se sa financijalnim poteškoćama. Ni
Francuskoj nije radi silnih vojnih troškova
bolje. Austrija ima deficit u prvom redu
povodom neprestanog naoružavanja. U Italiji
je gospodarski napredak spriječen uslijed
velikih izdataka za vojsku. Zato spomenuto
društvo pozivlje pojedine vlade, da se sa-
stanu u međunarodnu konferenciju i da nađu
formulu, kojom bi se barem obustavila
daljna naoružanja.

Domeće vijesti.

Istarski Hrvati protiv kompromisa s ta-

 

_lljanašima. Na javnoj skupštini, obdržavanoj

dne 30. pr. mj. u Pazinu, stavljen je i uz
oduševljeno odobravanje sviju  skupštinara
usvojen prijedlog, da se istarski hrvatski
zastupnici u budvće nemaju upuštati u ni-
kakve kompromise sa talijanskim zastupni-
cima Istre, u kojima nema iskrenosti i koji
idu jedino za tim, da bi im naš narod vje-
kovječno služio i robovao.

Skupština općinskih činovnika. Zadruga
općinskih činovnika imat će svoju redovitu
skupštinu u općinskoj vijećnici u Spljetu
dne 4. prosinca ov. god. sa slijedećim dne-
vnim redom: (|. Izvještaj predsjednika; 2.
Godišnji računi; 3. Biranje predsjednika i
šestorice odbornika u zadružnu upravu; 4.
službena pragmatika za općinske činovnike;
5. Što bi se dalo učiniti za asanaciju općin-
skih financija; 6. Eventualni prijedlozi.

Za promet stranaca. Radi važnosti stvari
prenosimo u cjelini slijedeće potanje iz-
vješće ,N. L.“:

Uprava saveza za saobraćaj stranaca
imala je dne 3. o. m. sjednicu, kojoj je
predsjedao N. P. gosp. namjesnik Nardelli.
Kao odaslanik ministarstva javnih radnja
prisustvovao je referent u poslu saobraćaja
stranaca, ministerijalni savjetnik dr, Rudolf
Schindler, te je zaključeno, da se N. P. mi-
nistru javnih radnja izrazi zahvalnost saveza
za to, što je, uvažujući dotični prijedlog sa-
veza, odaslao na sjednicu minist. referenta
dr. Schindlera, koji će proputovati raz.ia
mjesta pokrajine, da se obavijesti o rita-
njima, koja obuhvaćaju njegov referat,

Bilo je uzeto na znanje izvješće tajnika
o dosadašnjoj djelatnosti saveza, te su rije-
šeni razni predmeti dnevnog reda i prispjeli
spisi.

Prihvaćeni su razni zaključci, između

kojih spominjemo ove: da se pozove od
slučaja do slučaja na sjednice saveza pred-
stavnike trgovačko-obrtnih komora, ravna-

teljstva pošta i brzojava, željeznica, paro-
brodarskih društava, te lokalnih društava za

poljepianje i i saobraćaj stranaca; da se kod

pokrajinskog saveza u Beču ustanovi infor-
mativni bureau za Dalmaciju; da se mini-
starstvima trgovine i javnih radnja vruće
preporuči prijedlog austrijsko - njemačkog
konsorcija, koji namjerava osnovati u veli-
kom stilu na Mikinom rtu veliko moderno
kupalište sa hotelima, čime bi se započela
akcija za podignuće velikih modernih hotela
za privlačenje internacijonalne putujuće pu-
blike; da se nabavi osnovu plakata sa kra-
snim slikama najljepših predjela zemlje, te
da se dade objelodaniti raspored parobro-
darskih, željezničkih i poštarskih pruga sa
tarifama trhonoša i kočija; da se usliši
molba urednika , Adrie“ g. Stradnera, da
njegov list bude odabran kao organ saveza;
da se prouči pitanje o poboljšanju higieni-
čkih odnošaja na parobrodima, te da se usta-
novi hotel za tuberkulozne bolesnike, e da
se ovi ne zadržavaju po svim predjelima
Dalmacije, te je zaključeno, da se u pred-
metu zatraži informacija kod pokr. saveza u
Tirolu, kako je isti postupao, da uputi ta-
kve bolesnike u Meran i Bozen.

Raspravljajući o programu djelatnosti
saveza za nastajnu godinu glede dalnje or-
ganizacije uprave, željezničkih pitanja, re-
klamne akcije, stipendija za naobrazbu po-
služnog osoblja za hotele, izdanje vodića za
Dalmaciju, uređenja cjenika za trhonoše i
kočije, izdanja akverelniranih razglednica, po-
učavanja seoskog pučanstva u saobraćaju
stranaca sredstvom pučkih učitelja, gradnje
novih i poboljšanja odnošaja opstojećih svra-
tišta i hotela itd., ministerijalni savjetnik
Dr. Schindler razvijao je načela o sistema-
tičnom razvitku reklame u inozemstvu,
preporučujući ih savezu na uvaženje, te je
zagovarao objelodanjenje reklamnih brošara
za izložbu o saobraćaju stranaca, koja će se
u nastajnom travnju obdržavati u Berlinu.

Na koncu je predsjednik zemaljskog
odbora dr. Ivčević zahvalio u ime pokrajine
dr. Schindleru za njegovo živahno zauzi-
manje i podupiranje rada saveza, te je N.
P. gosp. namjesnik na 1 sat i po p. p. za-
tvorio sjednicu.

Ban Tomašić o velelzdajničkoj parnici.
Prošlog se četvrtka u banskim dvorima odr-
žala konferencija Izvanstranačkih zastupnika,
koji zagovaraju sporazum s banom, i osječke
grupe.

Na toj konferenciji je srp. zastup. dr.
.Giga Avakumović između ostalog potaknuo
i pitanje o veleizdajničkoj parnici, na što mu
je ban odgovorio :

»Rado prihvaćam ovau priliku, da obavi-
jestim gospodu zastupnike, a preko njih i
cijelu našu javnost o pravom stanju ove
stvari, te o onom, što sam ja po evom_po-
ložaju glede ove parnice činio i činiti mo-
gao. Ja to tim radije činim, što se sa sta-
novitih strana pokušava na mene svaliti od-
govornost, da ova parnica još nije dokon-
čana. Uistinu se stvar ova ima ovako: Po-
znato je, da je stol sedmorice ukinuo osudu
nižega suda, te odredio nadopunu predizvida
i to u glavnom prema prij u ubrane.
Ovo je stol sedmorice učinio valjda zato,
što je držao, da treba uvažiti neke prije-
dloge obrane u dokaznom postupku.

. Držao sam za shodno, da se po vrhov-
nom sudu određeni izvidi vode po novom
organu javne optužbe, da bude i najskru-
pulozniji dio javnoga mnijenja glede objek-
tivnosti posve umiren, Njemu dakle je du-
žnost, da ovu stvar što prije dokrajši.. Od-

Tie dr žara Ča