“> " M. % . i < Strana 2. «CRVENA HRVATSKA“ Broj 90. Potledi po svijetu. Javljaju iz Carigrada dne 3. o. mj.: Prema vijestima iz Soluna nervozno opasno stanje bivšeg sultana Abdul-Hamida pogor- šava se na strašan način. Liječnici i čuvari imaju mnogo posla, da ga umire. ,Frank- furter Zeitung“ javlja iz Carigrada: Bivši sultan Abdul Hamid ozbiljno je obolio. Go- tovo je posve tjelesno obnemogao. Nećka se, da prima hranu. Bolesnik je zapao u stanje posvemašnje apatije. Njegovi su dani iz- brojeni. #* Kako se iz Berlina javlja, postignut je sporazumak u engleško-perzijskom pitanju. Vlasti trojnoga saveza voljne su dopustiti, da Engleška djelomice zaposjedne peizijsko pogranično područje, u koliko se radi o za- štiti engleških interesa,što su ugroženi uslijed perzijskih buna. Vlasti trojnoga saveza ot- klanjaju svaku intervenciju u prilog Perziji, dok Engleška bude ostala u okviru svoje perzijske misije, što ju je saopćila vlastima, te ne bude okrnjen državni integritet Per- zije. U tom su smislu poklisari Njemačke, Austro-Ugarske i Italije uručili jednake note u Londonu. Prema vijestima ruskih listova, u Per- ziji vlada u ovaj mah anarhija. Razbojničke su čete poplavile zemlju. Iz glavnog grada Teherana izaslane su čete protiv razbojnika. Pogovara se, da će austrijska zastup- nička kuća po svoj prilici biti sazvana za 22. o. mj. Delegacije će završiti svoj posao kako se misli, dne 16. i 17. o. mj. U ovom kratkom zasjedanju prije Božića imala bi komora riješiti samo nekoje najvažnije za- konske osnove i to reformu pravilnika, ob- novljenje privilegija Austro-Ugarske banke, provizorni proračun za g. 1911. — Osim toga morat će izabrati delegate za g. 1911., jer bi delegacije zasjedale odmah nakon nove godine. # Glede trgovačkog ugovora između Sr- bije i Austro-Ugarske izjavio je srpski mi- nistar vanjskih posala Dr. Milovanović: Mi stvar ne zatežemo niti za jedan čas i na- damo se, da će zakon u mjesecu studenom biti prihvaćen. * Po statističkim podatcima austrijskog ministarstva trgovine iznaša trgovački izvoz iz Ugarske u Austriju u prošlom mjesecu oko 133 mil. K, a uvoz iz Austrije u Ugar- sku 132 mil. K. * Lisabonski dopisnik ,, Timesa“ brzojavlja svojemu listu, da je doznao iz pouzdanog vrela, da su poslanici Amerike, Francuske, Njemačke, Engleške, Italije i Španjolske uoblašteni od svojih vlada, da priznaju pro- vizornu portugalsku vladu. Nakon duljeg opiranja napokon je sv. otac papa pristao, da se mrtva tjelesa spa- ljuju. Kako se saznaje, izrađuju se u Vati- kanu posebni propisi koji određuju, da sve- ćenici mogu prisustvovati pokopu ostanaka spaljenih trupla. x Kod naknadnoga izbora za mandat dru- goga bečkoga kotara (Leopoldstadta), koji j je ispražnjen smrću Dr. Luegera obavljen je zao sedmice ponovni izbor, pak je izabran - socijal-demokrata Schuhmeir sa većinom od 1136 glasova. Predano je u svemu 24.977 glasova. Od tih je bilo 100 nevaljanih, a 491 glasovnica je bila prazna. Na Schuh- maiera je otpalo 12.761, a za kršć.-socijala Preyera 11.625 glasova. Ovome se izboru pripisuje velika važnost. * Zastupnik u car. vijeću prof. Massaryk podnio je u austrijskoj delegaciji u ime au- strijskog društva prijatelja mira spomenicu, u kojoj se plaidira za svjetski mir, te se veli među ostalim, da natjecanje u naoružanju dovodi države do financijalnih kriza. U nje- mačkoj se je provela jedva financijalna re- forma, a već se moraju sklapati novi zaj- movi. Engleška, najbogatija država na svijetu, bori se sa financijalnim poteškoćama. Ni Francuskoj nije radi silnih vojnih troškova bolje. Austrija ima deficit u prvom redu povodom neprestanog naoružavanja. U Italiji je gospodarski napredak spriječen uslijed velikih izdataka za vojsku. Zato spomenuto društvo pozivlje pojedine vlade, da se sa- stanu u međunarodnu konferenciju i da nađu formulu, kojom bi se barem obustavila daljna naoružanja. Domeće vijesti. Istarski Hrvati protiv kompromisa s ta- _lljanašima. Na javnoj skupštini, obdržavanoj dne 30. pr. mj. u Pazinu, stavljen je i uz oduševljeno odobravanje sviju skupštinara usvojen prijedlog, da se istarski hrvatski zastupnici u budvće nemaju upuštati u ni- kakve kompromise sa talijanskim zastupni- cima Istre, u kojima nema iskrenosti i koji idu jedino za tim, da bi im naš narod vje- kovječno služio i robovao. Skupština općinskih činovnika. Zadruga općinskih činovnika imat će svoju redovitu skupštinu u općinskoj vijećnici u Spljetu dne 4. prosinca ov. god. sa slijedećim dne- vnim redom: (|. Izvještaj predsjednika; 2. Godišnji računi; 3. Biranje predsjednika i šestorice odbornika u zadružnu upravu; 4. službena pragmatika za općinske činovnike; 5. Što bi se dalo učiniti za asanaciju općin- skih financija; 6. Eventualni prijedlozi. Za promet stranaca. Radi važnosti stvari prenosimo u cjelini slijedeće potanje iz- vješće ,N. L.“: Uprava saveza za saobraćaj stranaca imala je dne 3. o. m. sjednicu, kojoj je predsjedao N. P. gosp. namjesnik Nardelli. Kao odaslanik ministarstva javnih radnja prisustvovao je referent u poslu saobraćaja stranaca, ministerijalni savjetnik dr, Rudolf Schindler, te je zaključeno, da se N. P. mi- nistru javnih radnja izrazi zahvalnost saveza za to, što je, uvažujući dotični prijedlog sa- veza, odaslao na sjednicu minist. referenta dr. Schindlera, koji će proputovati raz.ia mjesta pokrajine, da se obavijesti o rita- njima, koja obuhvaćaju njegov referat, Bilo je uzeto na znanje izvješće tajnika o dosadašnjoj djelatnosti saveza, te su rije- šeni razni predmeti dnevnog reda i prispjeli spisi. Prihvaćeni su razni zaključci, između kojih spominjemo ove: da se pozove od slučaja do slučaja na sjednice saveza pred- stavnike trgovačko-obrtnih komora, ravna- teljstva pošta i brzojava, željeznica, paro- brodarskih društava, te lokalnih društava za poljepianje i i saobraćaj stranaca; da se kod pokrajinskog saveza u Beču ustanovi infor- mativni bureau za Dalmaciju; da se mini- starstvima trgovine i javnih radnja vruće preporuči prijedlog austrijsko - njemačkog konsorcija, koji namjerava osnovati u veli- kom stilu na Mikinom rtu veliko moderno kupalište sa hotelima, čime bi se započela akcija za podignuće velikih modernih hotela za privlačenje internacijonalne putujuće pu- blike; da se nabavi osnovu plakata sa kra- snim slikama najljepših predjela zemlje, te da se dade objelodaniti raspored parobro- darskih, željezničkih i poštarskih pruga sa tarifama trhonoša i kočija; da se usliši molba urednika , Adrie“ g. Stradnera, da njegov list bude odabran kao organ saveza; da se prouči pitanje o poboljšanju higieni- čkih odnošaja na parobrodima, te da se usta- novi hotel za tuberkulozne bolesnike, e da se ovi ne zadržavaju po svim predjelima Dalmacije, te je zaključeno, da se u pred- metu zatraži informacija kod pokr. saveza u Tirolu, kako je isti postupao, da uputi ta- kve bolesnike u Meran i Bozen. Raspravljajući o programu djelatnosti saveza za nastajnu godinu glede dalnje or- ganizacije uprave, željezničkih pitanja, re- klamne akcije, stipendija za naobrazbu po- služnog osoblja za hotele, izdanje vodića za Dalmaciju, uređenja cjenika za trhonoše i kočije, izdanja akverelniranih razglednica, po- učavanja seoskog pučanstva u saobraćaju stranaca sredstvom pučkih učitelja, gradnje novih i poboljšanja odnošaja opstojećih svra- tišta i hotela itd., ministerijalni savjetnik Dr. Schindler razvijao je načela o sistema- tičnom razvitku reklame u inozemstvu, preporučujući ih savezu na uvaženje, te je zagovarao objelodanjenje reklamnih brošara za izložbu o saobraćaju stranaca, koja će se u nastajnom travnju obdržavati u Berlinu. Na koncu je predsjednik zemaljskog odbora dr. Ivčević zahvalio u ime pokrajine dr. Schindleru za njegovo živahno zauzi- manje i podupiranje rada saveza, te je N. P. gosp. namjesnik na 1 sat i po p. p. za- tvorio sjednicu. Ban Tomašić o velelzdajničkoj parnici. Prošlog se četvrtka u banskim dvorima odr- žala konferencija Izvanstranačkih zastupnika, koji zagovaraju sporazum s banom, i osječke grupe. Na toj konferenciji je srp. zastup. dr. .Giga Avakumović između ostalog potaknuo i pitanje o veleizdajničkoj parnici, na što mu je ban odgovorio : »Rado prihvaćam ovau priliku, da obavi- jestim gospodu zastupnike, a preko njih i cijelu našu javnost o pravom stanju ove stvari, te o onom, što sam ja po evom_po- ložaju glede ove parnice činio i činiti mo- gao. Ja to tim radije činim, što se sa sta- novitih strana pokušava na mene svaliti od- govornost, da ova parnica još nije dokon- čana. Uistinu se stvar ova ima ovako: Po- znato je, da je stol sedmorice ukinuo osudu nižega suda, te odredio nadopunu predizvida i to u glavnom prema prij u ubrane. Ovo je stol sedmorice učinio valjda zato, što je držao, da treba uvažiti neke prije- dloge obrane u dokaznom postupku. . Držao sam za shodno, da se po vrhov- nom sudu određeni izvidi vode po novom organu javne optužbe, da bude i najskru- pulozniji dio javnoga mnijenja glede objek- tivnosti posve umiren, Njemu dakle je du- žnost, da ovu stvar što prije dokrajši.. Od- Tie dr žara Ča