GOD. Soo e U DUBROVNIKU, 23. , novembra 1910. _ BROJ 94. H - ie U | c1JExA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO | K 10 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD | MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA | | DOŠASTO POLUGODIŠ | Spoooi ia T POJEDINI BROJ 10 PARA. IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. — — ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. ke | PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, - A popisi | | UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE 1 || PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. || OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- | RAN POPUST. NEPRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. "i IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. Brzojavne vijesti. Hrvatski sabor. ZAGREB, 22. — Barčić je danas otvorio sabor. Kumičić, Akačić i Šu- perina prosvjeduju, što nijesu zastu- pane ostale zemlje. Pavelić oštro prosvjeduje proti naumljenoj odgodi sabora. Predsjednik također prosvje- duje. U to je došao ban sa deputa- tacijom i pročitao dugi kraljevski re- skript, u kojemu se nabraja kao rad novoga sabora: uređenje pragmatike, regnikolarnih deputacija, sporova u upravnom sudištu i seljačko ojačanje, a svršava odgodom sabora. Ukinuće veleizdajničkog procesa. ZAGREB, 22. — Danas su ,, Na- rodne Novine“ donijele vijest, da je kralj ukinuo veleizdajnički proces. Vijećanje koaliclje. ZAGREB, 22, — Koalicija danas vijeća o položaju. Sutra će nastaviti vijećanjem. I delegacije! Kako su ih Beust, Andrassy i Deak , pomno bili visokim zidinama ogradili, da ih otmu dahu života. Svaka de- legacija nema nego 60 članova, a od to 60 ima svaka 20 ,,gospara“ — članova gospodske kuće, koji ako imadu ubit ministra, navuku prije bijele rukavice. A ono drugih 40 članova to je imalo bit cvijet za- stupničke kuće, od kojih se također nije bilo potreba bojati, da će podig- nuti vele glasa. Za tu izabranu gos- podu svake godine spravljali su se bogati dineri u ministarstvu vanjskih posala i u dvoru, i oni su između _iedne i druge kupe šampanjca ras- pravljali velika pitanja vanjske poli- tike, gradili brodove, - topili topove, naručivali puške . . A kad bi se s ove i s one strane Litave posvadili, brižan se zakonodavac pobrinuo, da ne bi došli do ruka, Kao ministri vanjskih posala oni su izmjenivali jedan drugomu depeše, gdje bi se svaka riječ na vazi mjerila. Sve je to bilo fino, uglađeno, - diplomatski a sad br! jedan Masaryk, Baljak, Kramarž, Pacak, je vrag njih tu donio?! socijalisti . . . koji Donio ih je duh vremena. Parla- mentarizam, kako su ga gospoda iz god. 1867 za Austriju i Ugarsku zamišljali, krahira na sve strane. Po- čelo je sa carevinskim vijećem, na- stavila se lomnjava rušenja u pok- rajinskim saborima, a sad se počinje već osjećati i u delegacijama — Aeh- renthal ih nije sazivao za čitave dvije godine dana, a kad je mislio, da je već siguran, i da može oživjeti tu ustanovu, dogodilo mu se ono, što se je dogodilo. Bit će da su ovom krahu parla- mentarizma krive ideje, koje proma- huju svijetom. Vidimo naime da se i u drugim zemljama. događa nešto slično. Ali ako je u Austriji gore nego drugdje, to je znak da one parlamentarne ustanove, koje mi ima- mo ne odgovaraju više potrebama naroda i države, te da treba zagra- biti jakom rukom, da se kola izvade iz kaljuže, u koju su zapali. Jer ako pogledamo, koji je uzrok ovoj krizi parlamentarizma kod nas, dolazimo uvjek do istog zaključka. Štajerski . sabor, . moravski sabor i istarski sabor morali su zatvoriti. jer uslijed narodnih prepiraka nijesu mogli da rade. Ta sudbina čeka česki i galički sabor, a udes carevin- skog vijeća visi o niti, koja se uslijed zadnjih. dogođaja, vrlo stanjala, tako da je sva prilika, da će se prekinuti, Pa i sve rasprave u delegacijama nose na sebi čist biljeg narodnosne borbe. Jer tu nijesu stranke podije- ljene prama njihovu stanovištu u ve- likim pitanjima vanjske politike, već prama tomu, kako vanjski savezi utječu na narodnosne prilike u mo- narhiji. A sdruge strane nutarnje prilike utječu na držanje i ponašanje centralnih vlasti prama - vanjskom svijetu. Ne bi bilo ni moguće zami- sliti, da bi. se bili poslužili onim sredstvima proti hrvatsko-srpskoj koa- liciji, da cijeli 'diplomatski zbor po- činjući od grofa Aehrenthala pa do zadnjeg pisarčića na beogradskom poslanstvu nije prožet njemačkim duhom, protivnim svim našim naro- dnim aspiracijama. Narodnosna borba prodala je da- kle u sva zastupstva u sve grane uprave, od najvišeg do najnižeg či- novnika, a temelj je toj borbi s je- dne strane nezadovoljstvo razvlašte- nih, a s druge nastojanje povlaštenih, da se održe u svojem položaju. Ta borba traje već nekoliko decenija, a ako je u zadnje doba zauzela ova- kove dimensije, uzrok je tomu novo doba, misli koje svijetom vladaju i demokratizacija cijelog javnog života. Prije su nepravdu osjećali pojedinci, koji su se umom i srcem izdigli nad razum svoga naroda, cijeli narod; prije su politizirali po- jedinci, sada masa narodna. Prama toj golemoj promjeni ostala je uprava gluha. Dokaz je tomu :po- stupanje sa Supilom. Oni su prama njemu htjeli upotrijebiti ista ona sredstva, koje su upotrebljavali proti Lj. Gaju i drugim .pročelnicima na- , rodnih pokreta u četrdesetim i pe« desetim godinama. Što se je uslijed toga dogodilo možda da im otvori. oči, i učini opreznijim .u biranju sredstava, ali tim ne će ozdraviti naš javni život. On treba da se po- svema obnovi u jednakopravnosti. svih austrijskih naroda. U bečkom ;,Vaterlandu“ izašao je, čla- " nak, u kojemu se tvrdi; da je jedno : veliko bezumlje spočitavati poslaniku u Beogradu, grofu Forgachu, da je falsificirao' sam ili dao falsificirati dokumente. Ralje. »Vater- land“ piše; Istina je to, da su: enii, ličnosti ponudile grofa Forgachu, da kupi doku- mente, našto je grof _Forgach primljene spise odaslao ministarstvu izvanjskih posala u Beč, gdje su prvobitno u istinu bili avje- reni o tome, da su ovi dokumenti pravi: Tek kašnje se je ispostavilo, da je postojala u Seini prava falsifikatorska JO koja je nakon prvoga uspjeha poste drskijom i stala u sve većem brc "Bivši ban Pavao Rauch, koji je do za cijelu stvar, prvi je uposorio mi sad je osjeća MORE O+