Strana 2. «CRVENA HRVATSKA“ Domaće vijesti. Odjeci Masarykovih otkrića. (Simić i For- gach). Iz Beograda se javlja: Među ovda- šnjim diplomatskim krugovima tvrdi se ss svom sigurnošću, da je umirovljenje srpskog poslanika u Beču Đorđa Simića zaključena stvar. Simiću se predbacuje, da se je u ras- pravi o Forgachevoj aferi ponio tako, da je desavonirao izjave ministra Milovanovića u skupštini. Poslanik Srbije na bečkom dvoru izjavio je naime u jednom interviewu, da je " Aehrenthal bio pravom ovlašten na mnogo komentiranu izjavu grofa Aehrenthala u de- legaciji o beogradskom položaju grofa For- gacha. Umirovljenje poslanika Simića ipak ne će odmah uslijediti, jer će beogradska vlada najprije očekivati, kakove će poslje- dice iz najnovije afere povući u Beču za grofa Forgacha. Grof Forgach naime postao je od tog vremena politički i društveno nemoguć, te se njegov opoziv smatra tek pitanjem vre- mena, uslijedit će naime u zgodnom času, vjerojatno skoro nakon umirovljenja posla- nika Simića i to u spretno maskiranoj formi. Što se tiče nasljednika Simićevog, to nije još stvoren nikakav zaključak, te su zato preuranjene sve kombinacije u tom smjeru. Izlet u Sarajevo. Konačno je određeno, da izaslanici svih triju dalm. trgovačkih ko- mora zajedno sa cijelim predsjedništvom Dalm. pokrajinskog željezničkog vijeća pođu u Sarajevo dne 12. prosinca. Iz Sarajeva će se izaslanici komora vratiti u Dalmaciju, dočim će predsjedništvo željezničkog vijeća poći u Beč, a eventualno će se zadržati i u Zadru. Za organizaciju Hrvatske stranke u Za- dru. U prošlom broju smo bili javili, da je za utorak dne 22. ov. mj. bio sazvan u Za- dru sastanak pristaša Hrvatske stranke, na kojemu se imalo raspravljati o organizaciji Hrvatske stranke u Zadru. » Narodni List“ od prošle srijede o tom javlja: Sinoć je bio pouzdani sastanak pri- staša Hrvatske stranke u dvorani Hrvatskog Sokola. Bilo je prisutno preko 100 osoba, a mnogi se ispričaše, jer otsutni ili zapriječeni. Bili su zastupani svi slojevi društva. Bilo je seljaka, radnika, malih i velikih posjed- nika, trgovaca, djaka, činovnika, itd. Skupštinu je otvorio zast. Biankini u ime sazivača, te je zahvalio na odazivu i u glavnim potezima istaknuo svrhu ovoga sa- stanka. Onda je dr. Alačević referirao o po- ložaju stranke u ovom gradu i u kotaru. Iza kako su bila istaknuta nekoja mi- šljenja, osobitim obzirom na položaj u op- ćini zadarskoj, biran je mjesni odbor stranke, u kojem su najprije ovi zastupnici: gg. J. Biankini, dr. Ivčević, dr. Katnić, dr. Ma- ehiedo, dr. Medini i dr. Tommaseo, a onda još slijedeća yrospoda: Manfred knez Borelli, dr. F. Alačević, prof. I. Cobrić, dr. J. Cor- tellazzo, A. Cernosia, A. Danilo, V. Kisić, š. savjet. A. Nisiteo, R. Stoianov, S. Šarić i J. Valčić. Ovaj će odbor biti popunjen i predstavnicima iz pojedinih sela ove općine. Odbor će se konstituirati, a onda će preći na rad oko organizacije stranke u ovoj op- ćini. Lička željeznica. Iz Budimpešte se javlja: U zadnjoj sjednici ugarsko-hrvatske delegacije izjavio je ministar-predsjednik grof Khuen-Hederwary, da se je ugarska vlada obzirom na svoje obečanje austrijskoj vladi, da će izgraditi priključnu prugu na dalmatinsku željeznicu odlučila za izgradnju pruge Ogulin-Knin preko Like. Za tu prugu zauzimala se najviše hrvatska vlada jer je ugarskim prometnim interesima više kon- venirala pruga preko Bosne, čiju bi upravu imala voditi ugarska željeznička uprava. Kako se sada doznaje, osigurana je iz- gradnja i financiranje ličke pruge onoj nov- čanoj grupi, s kojom je to utanačila još koa- licijona ugarska vlada. Pošto ministar-pred- sjednik kani zajedničkom saboru već u skoro vrijeme podnijeti zakonsku osnovu glede te pruge, to je novčarska grupa do- vršila već sve predradnje u perfekcijonira- nju tog projekta. Sarajevsko predstavništvo. Nekoje no- vine javljaju, doznajući to sa pouzdane strane, da će sarajevskim gradonačelnikom biti ime- novan Esad ef. Kulović, a podnačelnikom - Dr. Nikola Mandić. Spljet Masaryku. Iz Spljeta javljaju, da je na sjednici međustranačkoga odbora za- ključeno odaslati -prof. Masaryku posebnu adresu zahvalnicu za njegovo zauzimanje za našu narodnu stvar. Adresu će potpisati svi pretstavnici gradske općine, a onda će biti pozvano cijelo građanstvo, da ju potpiše. Ovaj zaključak ima da izvrši u tu svrhu izabrani odbor. Rijetka proslava. ljetos je stogodišnjica rođenja hrvatskog pjesnika Stanka Vraza, koji bijaše rodom Slovenac, a srcem Hrvat. Ovu stogodišnjicu proslaviti će hrvatski grad Zagreb time, što će zaslužna , Braća hrvat- skog zmaja“ postaviti, kako već jadnom ja- vismo, spomen-ploču Vrazu na kuću, u ko-' joj je on umro g. 1851. Istodobno slavi hrvatsko zemaljsko ka- zalište u Zagrebu 50-godišnjicu gospodavanja hrvatskog jezika na svojoj pozornici. Ova zajednička proslava teći će ovim redom: Danas 26. studenoga u 8 sati na večer u hrv. zem. kazalištu biti .će svečana predstava opere Ivana pl. Zajca: , Zrinjski“. Sutra, .dne 27. studenoga u 10 sati prije podne svečana akademija u gradskoj vijeć- nici. ,Riječ o Vrazu“ izreći će sveučilišni profesor g. Dr. Gjuro Šurmin u ime Matice Hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Društva sv. Jeronima i Hrvatskog pedago- škog zbora. U 1 sati svečano otkriće spomen-ploče na zgradi, u kojoj se nalazi stol sedmorice (Opatička ul. br. 18). U 3/, sata posl. pod. u kazalištu svečana predstava : J. Freuden- reich ,Graničari“, po originalnom tekstu. U 7 sati na večer u kazalištu svečana predstava s ovim rasporedom: 1. ,,Slava njima! Slava Vrazu!“ 2. 24. studenoga god. 1860. 3. Drugi čin opere V. Lisinskoga : » Porin“. Iza predstave prijateljski sastanak u svratištu , Rayal“, Smioni pokušaj jednoga liječnika. ,,N. N.“ javljaju iz Sarajeva ovaj vrlo zanimivi dogođaj, koji je mislimo vrijedan, da ga se zabilježi, jer isti pokazuje nam upravo ne- čuveno požrtvovanje jednoga liječnika, koji ++ Lav liikolajević Tolstoj. Otrag malo dana moglo se je čitati u svjetskim novinama, da je od jednom ne- kuda nestalo starca pjesnika-filosofa Tolstoja s Jasne Poljane, gdje je proveo najveći dio svog života u obiteljskoj ljubavi, daleko od ljudske zlobe i buke velikog grada. Oči su cijelog svijeta bile uprte u široke ruske stepe, ne bi li gdje ugledale iznemoglog branitelja potlačenih, ne bi li pronašli utje- lovljenu ljubav, pravdu i istinu, Tolstoj je pobjegao ranim jutrom od svoje kuće, jer je htio da zadnji dah ispusti u samoći... daleko od svijeta i od svojih. Htio je da umre po načelima svoje filozofije, svoje vjere. 1 doista u nedjelju 21. ovog mjeseca raširila se je cijelim svijetom kobna vijest o smrti slavnog Rusa, velikog Slavena, pravog čo- vjeka .... Mi se Slaveni, pa zvali se Srbi ili Hrvati ili ma kako, osobito ponosimo, što je najveći živući veliki um, bio naš po krvi brat Sloven, Rus. 'Tolstojev se život može razdijeliti na dva dijela. Prvi je dio njegovo veselo đačko doba na kazanskom i petrogradskom sveučilištu i lutanje po Kavkazu i Krimu. Drugi je dio pako nje- govo preseljenje, poslije nego se bijaše ože- nio, na djedovsko dobro. u Jasnu Poljanu u tulskoj guberniji. Drugi je dio njegova života po prilici od g. 1855. do dana današnjega od najveće važno ti po cijelo čovječanstvo, jer_je u toj perijodi učinio takva djela, koja će mu pro- dičiti ime dok bude čovječanstva. Tolstoj se bez sumnje može ubrojiti među najgenijal- nije ljude, od kad je čovjeka. On spada u red velikijeh umova, kakovi su bili: Dante, Šekspir, Kopernik, Njutn. Svi se Tolstojevi spisi temelje na nauci svetoga pisma, ou je više optimista u prosuđivanju života; sve što je napisao, to je i doživio, tako da se o nikomu ne može reći da je živio po svojoj nauci, kao o Tolstoju. Tolstoj je književnik, umjetnik, apostol. Imao je, kao svi veliki ljudi, dosta prijatelja i neprijatelja. Njegova su djela izvorna umjetnost, imaju što ne- maju ostale književnosti; velika ih je ve- ćina etično-filosofske prirode, a u njima ras- pravlja o svijem velikijem pitanjima, kao ljubav, društveni život, a osobito život ma- loga puka, seljaka, bespravnog kmeta. 'Tol- stoj je, kako je poznato skoro cijeli svoj život proživio među seljacima, bio im je i otac i učitelj; otvorio im je školu, mirio ih pri kavgama. Lav je Tolstoj bio mirne mo- trilačke prirode, sasvim protivno nego pisac »Zločina i Kazne“ Fjodor M. Dostojevski, "koji je po svojim protivnicima vitlao perom kao mačem. Jedno mu je od glavnih djela ,Rat i Mir“, u kojem opisuje Napoleonovu navalu na Rusiju. U tomu nam je romanu oličena prava ljubav u cijelom svom razvoju. Tu nam crta ruskog vojnika, kojeg pozna u dušu, pri navali na logoru, pješaka ili ko- njanika. Osobito je lijep opis bitke kod Ba- radjina, gdje ni sam Napoleon nije mogao da shvati ono junačko držanje naše braće Rusa prama kud i kamo većem neprijate- lju. Ali tu nam Tolstoj odgovara, da je s ruske strane bio pravedan boj, jer je do- movina bila u opasnosti, i tu je održalo po- bjedu načelo narodnosti, koje se je bilo po- čelo javljati u početku devetnaestog vijeka. Tolstoj je majstor u opišivanju bitaka, tako je divan njegov opis bitke kod Šengrabena te kod Slavkova (Austerlitz). Nakon toga objelodanio je ,Anu Karenjinu“, gdje nam prikazuje prezrenu ljubav, Osobe su u , Ani Karenjinoj“ slične Hemerovim junacima, te