tmine RNSAPANSRRERSSNENSSAEapzo====2>s= Strana 2. sz ————m—mmm mm=mmmmmmmm=m=mm.mmmmnmmmmmmmmr svim abnormalno, kad ban putem javne štampe izjavljuje, da će tek tada u opće sa- zvati sabor, ako mu se sa strane sabora unaprijed zajamči, da će dobiti indemnitet. Kad bi se makar koja stranka odazvala ova- kovomu banovom pozivu, značilo bi to, da ona dopušta, da eksekutiva smije stavljati diktat legislativi, a hrvatsko-srpska koalicija, kad bi se pokorila ovom diktatu, vezala bi ruke saboru, koji je kralj odgodio još prije nego što je počeo vršiti svoju zadaću. Ovu insinuaciju odbija koalicija od sebe odlučno i ustanovljuje, da prema svemu izloženom krivnja zbog nastupanja vanproračunskog stanja sa 1. prosinca ov. god. pada samo na bana, koji nije saboru na vrijeme pred- ložio osnovu indemniteta, pa dakle ni s te- hničke strane onemogućio da se izbjegne izvanproračunskom stanju u našem autono- mnom kućanstvu'“ (Banov dopis). Ban dr. Tomašić upravio je na predsjednika hrvatsko-srpske koalicije ovaj dopis: Slavnom savezu hrvatske i srp- ske samostalne stranke na ruke dr. Grge 'Tuškana u Sisku. Pogledom na jučerašnji komunike sla- vnoga toga saveza, a obzirom na zamršenu političku situaciju, iz koje zemlja u najvi- talnijem svom interesu izaći mora, da se uzmognem potpunoma orijentirati o politič- koj situaciji, da prema odgovornome svome položaju na mjerodavnim mjestima svoje prijedloge učiniti mogu, molim Presvijetlost Vašu, da izvoli sazvati sjednicu koalicije i na istu mene pozvati, da š njom. u nepo- sredni dodir dođem, ne bi li došli do spo- razumnoga zaključka, što se učiniti ima u interesu umnoga razvitka javne naše poli- tike. Molim, da taj saziv s mjesta odrediti izvolite, da se uzmogne ex-lexu izbjeći. "S odličnim poštovanjem dr. "Tomašić. Ovako glasi odgovor banov na posljed- nji komunike eksekutivnoga odbora koalicije. iz bosansko-hercegovačkog sabora. Kako iz Sarajeva javljaju, bosanskom će saboru biti podnesena zakonska osnova o proglaši- vanju zemaljskih zakona. Tom će prigodom sabor zahtijevati, da se u službeni ,,Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu“ ne uvrsti nijedan dokumenat, koji ne bude sastavljen u hrvatskom jeziku. Zbog raznih praznika sabor će biti već oko 10. prosinca odgođen. Prema tome bi proračunska rasprava došla na red tek u siječnju 1911. Proti izabranim gradskim zastupnicima za grad Sarajevo uložija je muslimanska eksekutivna stranka prosvjed radi nezako- nitosti, koje su počinjene kod dijeljenja iz- borničkih karata, Muslimoni samostalci mi- sle, da će zem. vlada taj prosvjed uvažiti, nu da li će eksekutivci kod novih izbora bolje proći, to je jedno veliku pitanje. Zastupnik Supilo u Beču | Pragu, Ovih dana boravio je zast. Supilo u Beču, te je tom prigodom u petak dneva 25. o. mj. na poziv hrvatskih i srpskih đaka u Beču dr- žao konferenciju o političkom položaju u Hrvatskoj. Konferenciji su prisustvovali za- stupnici prof. Masaryk, Dr. Smodlaka, Dr. Ante Tresić-Pavičić. Konferencija je bila posjećena u velikom broju. Bilo je prisutno akademske omladine preko 350 Hrvata i Srba raznih stranaka. 'Govorili su Supilo, Masaryk i Smodlaka uz burno aklamiranje oinladine, Skoro svi prisutni oduševljeno sa glasovali priznanje mapa .CRVENA HRVATSKA“ Supilu, dok je protiv bilo samih točno 25 glasova i to frankofurtimaša i srpskih samo- stalaca. Uz velike aklamacije i pjevanje narod- nih pjesama završila je ova uspjela skupština. Nakon toga otputovao je zast. Supilo sa prof. Masarykom u Prag, gdje ih je do- čekalo jugoslavensko đaštvo u velikom broju, te ih pratilo kući uz pozdravljanje i burne ovacije. ; Zast. Supilo prisustvovao je u Pragu skupštini naše omladine. O ugarsko-hrvatskom sporu, staroliberal- ski list ,Az Ujsag“, koji najbliže stoji najjačoj grupi vladinovaca, Tiszinovcima piše : Kra- ljevski reskript ponudio je doduše Hrvatima cijelu Ugarsku, fali samo još, da ju podijele ! Čujemo da se Hrvati unatoč tome spremaju pokazati se sa najneugodnije strane u mad- žarskom parlamentu. Dođe li zbilja do toga, tad će narodna radna stranka imati zgode pokazati, kako je trebalo postupati sa Hr- vatima već onda, kad su prisvajali prava, koja im nikada pripadala nijesu. Ne bi to ni tada bio težak posao, a ne će ni ovaj put biti. Dapače još manje. Bilo bi nam svakako milije, kad Hrvati ne bi izveli svoju nakanu, jer su gospoda od narodne stranke vanredno komodni, a u vladinim krugovima vlada opet silan optimizam. santi" Gradska kronika. Odlikovanje našega zemljaka. Po- časni generalni konsul Nikola pl. Mihanović, naš zemljak, bio je odlikovan komendator- skim križem kraljevskog španjolsko g reda Alfonsa XII. Našemu zemljaku iskrena če- stitanja. Dubrovčani za Tolstoja. Dubrov- čani Hrvati i Srbi su poslali prigodom smrti velikog genija Lava Tolstoja dva brzojavna sažalna pozdrava na ruskom jeziku, koja ćemo u idućem broju iznijeti. Masarykovo zahvalno pismo. Ma- saryk je zahvalio na brzojavni pozdrav du- brovačke hrvatsko-srpske omladine ovim ri- ječima :- , Draga gospodo! Zahvaljujem na milom priznanju, te Vam želim, milim mla- dićima, da sazrete kao neustrašivi i marljivi radnici za svoj narod. Vaš T. Masaryk“. Žalost. Učitelja mjesne pučke učione g. Stijepa Fortunića, zadesila je teška nesreća. U rodnom mjestu Luci Sipanjskoj premi- nula mu je majka, dobra i plemenita starica. Ucviljenoj obitelji naše iskreno saučešće, a duša pokojnice nauživala se rajskog ve- selja. Čestitka i umjetnički darovi. Upra- viteljstvo dumanjskih škola na Pilama če- stitalo je pokrajinskom školskom nadzor- niku g. Antunu Strčllu, na navršenju tride- set-godina službovanja, te mu je tom prigo- dom predalo na uspomenu čustveno zahvalno pismo i poklonilo jednu krasnu sliku,* koja prikazuje ubavni Gruž, i jednu navezenu podlogu za pisanje, postavljenu svilom, na kojoj je naslikan Dubrovnik. Nadzornika g. Strčlla je milo iznenadila ta pažnja i on, koji se i sam bavi slikar- stvom, ostao je zadivljen ljepotom slika, koje još jednom dokazuju veliku vještinu naše dubrovkinje, časne sestro Mercedes Ercegović. Iz Sokola nam javljaju, da će u ne- djelju biti velika domaća zabava. Broj 96. A RRYAČSDOO mm DODD O sv. Ceciliji. Prošle nedjelje glazbari su slavili blagdan svoje pokroviteljice sv. Cecilije. U jutro po običaju bili su na sv. misi korporativno, a pred podne i po podne držali su javne koncerte. Iz kazališta. Jutros je sjednica uprave na kojoj bi se definitivno imalo riješiti pi- tanje dolaska talijanskog dramatskog dru- štva Zannini, s kojim ova stoji u prego- vorima. Prijave za stavnju. Mladići rodeni g. 1888., 1889. i 1890. koji su podložni stavnji u dojdućoj godini, a nijesu se kroz ovaj mjesec prijavili, kako je propisano, na općinski ured; mogu to još danas po podne učiniti od 4 do 7 ura. Prijave za vojničke vježbe. Oni domobranci koji su dužni u dojdućoj godini izvršiti vježbe u oružju (riservu), mogu, ako im je to u interesu, izabrati u koje će doba te vježbe izvršiti, da li one u Junu ili one u Avgastu. Ko se želi okoristiti tom po- vlasticom, treba da se prikaže u ogćinski ured sa svojom kniižicom do konca ove godine. U pamet! Mjesno gimnastičko društvo ,Forza e Corraggio“ običava, da svake ne- djelje priređuje kučne zabave za svoje čla- nove. To je dobro i proti tomu nemamo ništa, svak je gospodar u svojoj kući činiti što ga je volja i zabavljati se po miloj volji. Dok to odobravamo, ne odobravamo pak po svršenoj zabavi ići gradom, kako što je to bilo u nedjelju večer, te bud pjeva- njem, bud fučkanjem, izazovnih pjesama provocirati mirno građanstvo. Ne kažemo, da tomu sudjeljuju svi članovi spomenutog društva, pa s toga bi svakako dobro bilo, kad bi oni ozbiljni opomenuli one, da tako rečemo neozbiljne, da se u buduće kane tuga ludovanja i da ih opomenu, da se na- laze u Dubrovniku. Toliko za danas. Između radnika i mornara. Prošle nedjelje u večer, “došlo je do gungule iz- među radnika u Gružu i mornara sa itali- janskog parobroda ,,Sempre avanti“, koji krca u Gružu drvlje. Mornari su u večer izašli na kraj, te su zalazili u krčme i še- tali putem, pjevajući i udarajući u nekakva glazbila od late i drva, što su Gružani uzeli za izaziv. Mornari nijesu htjeli obustaviti tu ludu galamu, te su s tim svojim otpo- rom još više podražili Gružane. Kako je gungula nastala, uprav se ne-" zna, ali čujemo da su se od strane mornara čuli i nekakvi neumjesni poklici, na što su Gružani reagirali. Sukob se dogodio okolo 8!/, ura, na cesti pred vojarnom topničke baterije. Riječ po riječ, pa je došlo i do ruka, a onda počeše letjeti kamenje s jedne i druge strane. Gružana je u početku bilo malo, ali im je broj brzo narasao, pa su tad mornari pred njima poskakali u more i isplivali na brod. Jedan od njih ostavio je na kraju bodež, a drugi glazbilo. Ozleđenih je na obim stranama, ali kako čujemo bez posljedice. U fond ,Hrv. Opć, Glazbe“ U zadnjem broju pogrješno smo javili, da je . Niko Gji ko u fond ,,H' O. G.4 š 5, da počasti uspomenu preminulog Vlaha \určije. Spomenutu svotu priložio jo Mato Gjik, što danas opravljatao. - : Pohvalno. Gospodin Namj Savjetnik Škarić, priložio je toiotinjskom Vijeću“ K_10, da počasti uspomenu pok. Ine Ni kolić, prethinule u Zadra. kile Za Je Šo NA a s DA