tmine RNSAPANSRRERSSNENSSAEapzo====2>s=

 

Strana 2.

sz ————m—mmm mm=mmmmmmmm=m=mm.mmmmnmmmmmmmmr

svim abnormalno, kad ban putem javne
štampe izjavljuje, da će tek tada u opće sa-
zvati sabor, ako mu se sa strane sabora
unaprijed zajamči, da će dobiti indemnitet.
Kad bi se makar koja stranka odazvala ova-
kovomu banovom pozivu, značilo bi to, da
ona dopušta, da eksekutiva smije stavljati
diktat legislativi, a hrvatsko-srpska koalicija,
kad bi se pokorila ovom diktatu, vezala bi
ruke saboru, koji je kralj odgodio još prije
nego što je počeo vršiti svoju zadaću. Ovu
insinuaciju odbija koalicija od sebe odlučno
i ustanovljuje, da prema svemu izloženom
krivnja zbog nastupanja vanproračunskog
stanja sa 1. prosinca ov. god. pada samo
na bana, koji nije saboru na vrijeme pred-
ložio osnovu indemniteta, pa dakle ni s te-
hničke strane onemogućio da se izbjegne
izvanproračunskom stanju u našem autono-
mnom kućanstvu'“

(Banov dopis). Ban dr. Tomašić upravio
je na predsjednika hrvatsko-srpske koalicije
ovaj dopis: Slavnom savezu hrvatske i srp-
ske samostalne stranke na ruke dr. Grge
'Tuškana u Sisku.

Pogledom na jučerašnji komunike sla-
vnoga toga saveza, a obzirom na zamršenu
političku situaciju, iz koje zemlja u najvi-
talnijem svom interesu izaći mora, da se
uzmognem potpunoma orijentirati o politič-
koj situaciji, da prema odgovornome svome
položaju na mjerodavnim mjestima svoje
prijedloge učiniti mogu, molim Presvijetlost
Vašu, da izvoli sazvati sjednicu koalicije i
na istu mene pozvati, da š njom. u nepo-
sredni dodir dođem, ne bi li došli do spo-
razumnoga zaključka, što se učiniti ima u
interesu umnoga razvitka javne naše poli-
tike. Molim, da taj saziv s mjesta odrediti
izvolite, da se uzmogne ex-lexu izbjeći. "S
odličnim poštovanjem dr. "Tomašić.

Ovako glasi odgovor banov na posljed-
nji komunike eksekutivnoga odbora koalicije.

iz bosansko-hercegovačkog sabora. Kako
iz Sarajeva javljaju, bosanskom će saboru
biti podnesena zakonska osnova o proglaši-
vanju zemaljskih zakona. Tom će prigodom
sabor zahtijevati, da se u službeni ,,Zbornik
zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu“
ne uvrsti nijedan dokumenat, koji ne bude
sastavljen u hrvatskom jeziku.

Zbog raznih praznika sabor će biti već
oko 10. prosinca odgođen. Prema tome bi
proračunska rasprava došla na red tek u
siječnju 1911.

Proti izabranim gradskim zastupnicima
za grad Sarajevo uložija je muslimanska
eksekutivna stranka prosvjed radi nezako-
nitosti, koje su počinjene kod dijeljenja iz-
borničkih karata, Muslimoni samostalci mi-
sle, da će zem. vlada taj prosvjed uvažiti,
nu da li će eksekutivci kod novih izbora
bolje proći, to je jedno veliku pitanje.

Zastupnik Supilo u Beču | Pragu, Ovih
dana boravio je zast. Supilo u Beču, te je

tom prigodom u petak dneva 25. o. mj. na
poziv hrvatskih i srpskih đaka u Beču dr-
žao konferenciju o političkom položaju u
Hrvatskoj. Konferenciji su prisustvovali za-
stupnici prof. Masaryk, Dr. Smodlaka, Dr.
Ante Tresić-Pavičić.

Konferencija je bila posjećena u velikom
broju. Bilo je prisutno akademske omladine
preko 350 Hrvata i Srba raznih stranaka.
'Govorili su Supilo, Masaryk i Smodlaka
uz burno aklamiranje oinladine, Skoro svi
prisutni oduševljeno sa glasovali priznanje

mapa

.CRVENA HRVATSKA“

Supilu, dok je protiv bilo samih točno 25
glasova i to frankofurtimaša i srpskih samo-
stalaca.

Uz velike aklamacije i pjevanje narod-
nih pjesama završila je ova uspjela skupština.

Nakon toga otputovao je zast. Supilo
sa prof. Masarykom u Prag, gdje ih je do-
čekalo jugoslavensko đaštvo u velikom broju,
te ih pratilo kući uz pozdravljanje i burne
ovacije. ;
Zast. Supilo prisustvovao je u Pragu
skupštini naše omladine.

O ugarsko-hrvatskom sporu, staroliberal-
ski list ,Az Ujsag“, koji najbliže stoji najjačoj
grupi vladinovaca, Tiszinovcima piše : Kra-
ljevski reskript ponudio je doduše Hrvatima
cijelu Ugarsku, fali samo još, da ju podijele !
Čujemo da se Hrvati unatoč tome spremaju
pokazati se sa najneugodnije strane u mad-
žarskom parlamentu. Dođe li zbilja do toga,
tad će narodna radna stranka imati zgode
pokazati, kako je trebalo postupati sa Hr-
vatima već onda, kad su prisvajali prava,
koja im nikada pripadala nijesu. Ne bi to
ni tada bio težak posao, a ne će ni ovaj
put biti. Dapače još manje. Bilo bi nam
svakako milije, kad Hrvati ne bi izveli
svoju nakanu, jer su gospoda od narodne
stranke vanredno komodni, a u vladinim

krugovima vlada opet silan optimizam.
santi"

Gradska kronika.

Odlikovanje našega zemljaka. Po-
časni generalni konsul Nikola pl. Mihanović,
naš zemljak, bio je odlikovan komendator-
skim križem kraljevskog španjolsko g reda
Alfonsa XII. Našemu zemljaku iskrena če-
stitanja.

Dubrovčani za Tolstoja. Dubrov-
čani Hrvati i Srbi su poslali prigodom smrti
velikog genija Lava Tolstoja dva brzojavna
sažalna pozdrava na ruskom jeziku, koja
ćemo u idućem broju iznijeti.

Masarykovo zahvalno pismo. Ma-
saryk je zahvalio na brzojavni pozdrav du-
brovačke hrvatsko-srpske omladine ovim ri-
ječima :- , Draga gospodo! Zahvaljujem na
milom priznanju, te Vam želim, milim mla-
dićima, da sazrete kao neustrašivi i marljivi
radnici za svoj narod. Vaš T. Masaryk“.

Žalost. Učitelja mjesne pučke učione g.
Stijepa Fortunića, zadesila je teška nesreća.
U rodnom mjestu Luci Sipanjskoj premi-
nula mu je majka, dobra i plemenita starica.

Ucviljenoj obitelji naše iskreno saučešće,
a duša pokojnice nauživala se rajskog ve-
selja.

Čestitka i umjetnički darovi. Upra-
viteljstvo dumanjskih škola na Pilama če-
stitalo je pokrajinskom školskom  nadzor-
niku g. Antunu Strčllu, na navršenju tride-
set-godina službovanja, te mu je tom prigo-
dom predalo na uspomenu čustveno zahvalno
pismo i poklonilo jednu krasnu sliku,* koja
prikazuje ubavni Gruž, i jednu navezenu
podlogu za pisanje, postavljenu svilom, na
kojoj je naslikan Dubrovnik.

Nadzornika g. Strčlla je milo iznenadila
ta pažnja i on, koji se i sam bavi slikar-
stvom, ostao je zadivljen ljepotom slika,
koje još jednom dokazuju veliku vještinu
naše dubrovkinje, časne sestro Mercedes
Ercegović.

Iz Sokola nam javljaju, da će u ne-
djelju biti velika domaća zabava.

Broj 96.

A RRYAČSDOO mm DODD

O sv. Ceciliji. Prošle nedjelje glazbari
su slavili blagdan svoje pokroviteljice sv.
Cecilije. U jutro po običaju bili su na sv.
misi korporativno, a pred podne i po podne
držali su javne koncerte.

Iz kazališta. Jutros je sjednica uprave
na kojoj bi se definitivno imalo riješiti pi-
tanje dolaska talijanskog dramatskog dru-
štva Zannini, s kojim ova stoji u prego-
vorima.

Prijave za stavnju. Mladići rodeni
g. 1888., 1889. i 1890. koji su podložni
stavnji u dojdućoj godini, a nijesu se kroz
ovaj mjesec prijavili, kako je propisano, na
općinski ured; mogu to još danas po podne
učiniti od 4 do 7 ura.

Prijave za vojničke vježbe. Oni
domobranci koji su dužni u dojdućoj godini
izvršiti vježbe u oružju (riservu), mogu, ako
im je to u interesu, izabrati u koje će doba
te vježbe izvršiti, da li one u Junu ili one
u Avgastu. Ko se želi okoristiti tom  po-
vlasticom, treba da se prikaže u ogćinski
ured sa svojom kniižicom do konca ove
godine.

U pamet! Mjesno gimnastičko društvo
,Forza e Corraggio“ običava, da svake ne-
djelje priređuje kučne zabave za svoje čla-
nove. To je dobro i proti tomu nemamo
ništa, svak je gospodar u svojoj kući činiti
što ga je volja i zabavljati se po miloj volji.

Dok to odobravamo, ne odobravamo
pak po svršenoj zabavi ići gradom, kako što
je to bilo u nedjelju večer, te bud pjeva-
njem, bud fučkanjem, izazovnih pjesama
provocirati mirno građanstvo. Ne kažemo,
da tomu sudjeljuju svi članovi spomenutog
društva, pa s toga bi svakako dobro bilo,
kad bi oni ozbiljni opomenuli one, da tako
rečemo neozbiljne, da se u buduće kane
tuga ludovanja i da ih opomenu, da se na-
laze u Dubrovniku.

Toliko za danas.

Između radnika i mornara. Prošle
nedjelje u večer, “došlo je do gungule iz-
među radnika u Gružu i mornara sa itali-
janskog parobroda ,,Sempre avanti“, koji
krca u Gružu drvlje. Mornari su u večer
izašli na kraj, te su zalazili u krčme i še-
tali putem, pjevajući i udarajući u nekakva
glazbila od late i drva, što su Gružani uzeli
za izaziv. Mornari nijesu htjeli obustaviti
tu ludu galamu, te su s tim svojim otpo-
rom još više podražili Gružane.

Kako je gungula nastala, uprav se ne-"
zna, ali čujemo da su se od strane mornara
čuli i nekakvi neumjesni poklici, na što su
Gružani reagirali. Sukob se dogodio okolo
8!/, ura, na cesti pred vojarnom topničke
baterije. Riječ po riječ, pa je došlo i do ruka,
a onda počeše letjeti kamenje s jedne i
druge strane. Gružana je u početku bilo
malo, ali im je broj brzo narasao, pa su
tad mornari pred njima poskakali u more i
isplivali na brod. Jedan od njih ostavio je
na kraju bodež, a drugi glazbilo. Ozleđenih
je na obim stranama, ali kako čujemo bez
posljedice.

U fond ,Hrv. Opć, Glazbe“ U
zadnjem broju pogrješno smo javili, da je

. Niko Gji ko u fond ,,H' O. G.4
š 5, da počasti uspomenu preminulog Vlaha
\určije. Spomenutu svotu priložio jo Mato
Gjik, što danas opravljatao. - :

Pohvalno. Gospodin Namj Savjetnik
Škarić, priložio je toiotinjskom Vijeću“
K_10, da počasti uspomenu pok. Ine Ni kolić,

prethinule u Zadra. kile

Za Je Šo NA a s DA