GOD. xXx. u __U DUBROVNIKU, 7. decembra 1910. = BROJ! 98. CRVENA HRVATSKA S ptičica. CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK | ZA I AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO | K 20 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. S PSE POJEDINI BROJ 10 PARA. Skupoća. U bečkom parlamentu nazad dana razvila se velika rasprava o uzrocima skupoći i načinu, kako bi joj se dalo doskočiti. Odlučili su ..... ništa! To jest, glasovali su nekoliko resolucija, u kojima se među ostalim zahtijeva od vlade da dozvoli uvažanje mesa u neograničenoj kolikoći iz Argen- tine, ali parlamentarnog vladanja u nas nema, mi smo ona sretna dr- žava, gdje vlade imadu svoju poli- tiku, i nju valja da narodi slijede, a ne obratno, biva da su vlade samo izražaj misli, koje javni život u na- roda pokreću. Narodi ne vladaju, oni su vladani. Tako će se dogoditi i sada, da će ministar Weisskirchner ostati na svomu mjestu, premda su sve glaso- vane resolucije bile protivne onomu, što je on preporučao, može se da- pače reći, naperene proti njemu. A sve to za to, što politika, koju on brani, dolazi u prilog onoj neko- licini moćnih u Austriji, koji su znali visoke krugove u Austriji uvjeriti, da bi kad bi njima gore išlo nego što ide sada, propala država, Ta nekolicina znala je ujedno prikazati sebe kao predstavnike se- ljačkog stališa. A između interesa njih, bogatih veleposjednika, i se- ljaka, koji na zemlji sam radi, da se uzmogne prehraniti, ima taman toliko sličnosti, koliko između interesa bo- gatog tvorničara i malog obrtnika. Poznato je, da su tvornice uništili mali obrt, a još odjekuje svijetom Plinijeva riječ, da su veliki posjedi upropastili Italiju. Razliku između velikog posjeda i malog najbolje osvjetluje vrst radnje. Na jednom rade plaćene ruke, na drugomu obično sam vlasnik i do- maći mu. Upoređujuć dobit jednoga i drugoga vidi se da zemlja vlasniku, koji sam radi, daje razmjerno mnogo više koristi nego onomu, koji je upu- ćen na drugoga; ali ne radi se o dobiti apsolutnoj, nego o dobiti re lativnoj prama potrebama. vlasnika, a kad stvar tako promatramo, tad dolazi se do onoga stanja, u komu IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. je sada poljodjelstvo u Austriji, t. j. da. veliki posjedi uspijevaju, a mali propadaju. Propadaju pak s toga, što premda i malomu posjedniku dolazi u korist, da može uz ovakove zaštitne daće prodati skuplje svoje proizvode, op- ćom - skupotinjom rastu i njegove druge potrebe tako, da one postanu veće od dobiti. Jer ako je on prije dobivao 100 gdje sada dobija 200, on je trošio prije za druge potrebe dosta manje nego, što troši sada. Kod veleposjednika je drukčije; do- bit mu u razmjeru sa potroškom raste mnogo više, budući da na do- biti sudjeljuje cijelim imanjem, a na potrošku samo sa svojom kućom. Ako n. pr. iz jednoga hektara zemlje izvadi samo 50 kruna više, na tisuću hektara dobija K 50.000, a potrošak na kućanstvu sigurno mu u to doba nije toliko porastao. Od visokih zaštitnih daća na ži- vežu ima korist uvijek u prvom redu veliki posjed. Seljak može imati ko- risti samo tada, ako ove zaštitne daće ne povise cijenu predmetima, koje on ne proizvađa a koje isto trebuje. Nu ako seljaku nema nikakve koristi od visokih carina, za gradsko pučanstvo one znače pravu katastrofu. I to baš osobito za radnički i srednji stališ, kojemu one dižn zalogaj mesa. Nije za to čudo što se sa svih strana, pa i iz seljačkog stališa čuju očajne tužbe na ovo stanje. Ali da se njemu doskoči, koće se drugih sredstava a ne onih, koje ministar- stvo hoće da upotrijebi. Trebalo bi prekinuti politikom, koja je na uhar nekolicine ogradila državu vi- sokim carinskim zidom od ostalog svijeta, a napose od Balkana. Dok se to ne uradi, posao će biti uzalu- dan, isto kako je uzaludno stvarati državno fonde za gradnju novih kuća, a pustiti i nadalje da polovinu pri-: hoda od kuće ide u poreze. 'Te po- reze ne plaća stanodavac već na- jamnik, isto kako one carine na meso i žito iz Sibije i drugog svijeta ne plaća ni Srbija ni svijet, nego opet. q mi, raja. sli a ia PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SB UPRAVI, A DO UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVA PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 80 PARA OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU S IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Domaće oljesti. »Društvo srednjoškolskih profesora u Dal- maciji“ na svojoj glavnoj godišnjoj skupštini obdržavanoj u Zadru dne 1. novembra 1910., primilo je na prijedlog prof. Josipa Barača slijedeću resoluciju: ,Društvo srednjoškol- skih profesora u kraljevini Dalmaciji“ poz- dravlja sa zadovoljstvom općenitu akciju poduzetu, da se isposluje priznanje ispita i rigoroza na sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu, i izriče nadu, da pozvani faktori ne će u tom radu sve dotle sustati dok se ne ispuni ova vruća želja i kulturna potreba cjelokupnoga našega naroda“. Sukob između novog riječkog guvernera i gradskog zastupstva. S Rijeke stiže vijest, da je između novog riječkog guvernera grofa Stjepana Wickenburga i gradskog zastup- stva došlo do vrlo oštrog sukoba. Gradsko zastupstvo je naime na svojoj obdržavanoj sjednici a na prijedlog bivšeg zastupnika i sadašnjeg vođe talijanske autonomne stranke Rikarda Zanelle zaključilo, da se mimo do- sadanjeg običaja ne instalira na svečan način u gradskoj sjednici. Ujedno je navje- štena prema novom guverneru pasivna re- sistencija. : »Narodna Obrana“ javljajući o ovom sukobu kaže, da ovaj zaključak ima svoj predhistorijat. Između guvernera i gradskog zastupstva vladaju napeti odnošaji već od onog vremena, kada je grof Wickenburg radio poslove gubernije samo provizorno. Za vrijeme prošlih saborskih izbora došlo je u građanstvu do oštrih nesuglasica, koje su zahvatile i gradsko zastupstvo i zastup- stvo vlade, upravu gubernije, Sa strane oporbe kandidirao je bivši zastupnik Zanella kao pristaša bivše koalicijone vlade, nu ve- ćina je izabrala bivšeg riječkog načelnika Mihaela Mailindera, sa programom stranke rada. Izborna je borba zahvatila tolike di- mensije, da je i gradonačelnik Vio bio pri- siljea položiti svoju čast. Od onda nema na Rijeci gradonačelnika, a gradsko je zastup- stvo pod vodstvom Zanelle zauzelo prema guberniji neprijateljsko stanovište. Neprija- teljstvo je bilo upereno u glavnom prema grofu Wickenburgu, s kojim je u to vrijeme došlo do ponovnog konflikta, kada je grad- sko zastupstvo zaključilo povišenje činovni- čkih beriva, te ih ujedno i isplatilo, prije nego li je vlada taj zaključak potvrdila, na- .što je grof Wickenburg odlučio, da se ne predstavi u svečanoj formi gradskom za- stupstvu, kako j je to bio do sada običaj.