pona"
Strana 2.
Moe mn nn Anna
delegacijama o istočnom pitanju. Te. izjave
i duh raspravljanja u austro-ugarskim dele-
gacijama i našoj komori novi su dokaz do-
brog shvaćanja. Ne ima jednog pitanja, koje
bi mogle voditi do nesuglasice sa Austro-
Ugarskom.
Mala pogranična pitanja ne mogu na-
rušiti dobrog odnosa. Na opaske Brunialtia i
Vallia o nutarnjim odnošajima Austrije kaže,
da je temeljno načelo međunarodnog prava,
da se jedna država ne smije uplitati u nu-
tarnje prilike druge. Ministar se slaže s
Brunialtijem i Bissolattiem, da je irredenta
već gotovo izumrla i da se i u Austriji radi
toga ne bi smjeli bojati. Štokakvim iskazima
ne bi se smjelo vavi podavati velike važ-
nosti, a začetnici bi učinili pati iotično djelo,
'kad bi se njih okanili. Austro-Ugarska je
izjavila u delegacijama, da oružanja ltelije
i Austro-Ugarske nijesu naperena proti me-
đusobnim interesima.
a
Bečki listovi donose iz Rima vijest, da
će sveta stolica doskora objelodaniti notu, u
kojoj će se podsjetiti na strogu zabranu ka-
toličkim vladarima, da posjećuju Kvirinal
prije, nego li što posjeti Vatikan, kada se
nalaze u Rimu. Ova zabrana bit će sada
ponovljena radi svečanosti, koja će se obdr-
žavati u Rimu došaste godine.
*
Pariški Figaro“ javlja, da je između
Njemačke i Engleške došlo do tajnog ugovora,
koji se odnosi na zaštitu zajedničkih inte-
resa u kolonijama.
*
U Turinu je na svečani način otvorena
piva izložba ženske umjetnosti. Izložbi pri-
sustvuju slijedeće zemlje : Njemačka, Austro-
Ugarska, Bavarska, Francuska, Beloija i
Nizozemska.
.
U siednici bečkoga zastupstva predložio
je gradski zastupnik Dorn, da se u počast
Tolstoja prozove jedna gradska ulica imenom
pokojnog književnika. Prijedlog je dostavljen
adležnom odbo» u.
A zmreia———<=—=—=—==—mz=s>-=====—pJyrw—"
Lazar.
(Iz D' Annunzieve zbirke »Terra Vergine“).
Stajaše pred dašćarom kao tip tupoga
izraza, zavučen u prljavu guću, koja mu se
bijaše smežurila (nauraskala) dolje pri go-
ljenicama; gledaše pusto, mučaljivo, tužno
polje s gdjekojim golim drvetom, koji izbi-
jaše iz niske magle pod zagušljivom vlagom
nebeskom ; gledaše a iz očiju mu sjevala
gruba požuda gladi; dašćara obložena mokrim
zavjesama u polusjeni izgledaše ogromna
mršava zvijer, stegnute kože.
Od jučer nije ništa založio; zadnje za-
logaje kruha progutao mu je jutrom sin,
ona grdoba ljudska čelave lubanje, a nadut
kao ogromna tikva; njecov drob bijaše
prazniji od bubnja, po kojeria očajno lupaše,
e da nakupi svjetinu i pokaže grdobu dje-
teta, te namakne koji groš.'
Ali ne bijaše ni žive duše; a dječak
zavaljen ležao je na hrpi odrpanih prnja s ma-
lim zgrčenim nogama, velike glavu, cevoko-
čući zubima u grčevima vrućice, dok“ je tu-
tanj bubnja odjekivao bolno 0 njegove
O i ek padaše sitna, nepre-
% Ve KEORN O MATO
CRVENA HRVATSKA“
x
Službeno je javljeno, da je za vrijeme
portugalske revolucije ubijena 61 osoba, a
417 ih je ranjeno.
*
Petrogradski liječnik Dr. Lion izumio
je novi lijek proti padavici. Dokazuje, da
je u kratko vrijeme već stotinu padavičavih
izliječio s tim 'ijekom arseuo-cerebrinom. Za
tjedan dama liječenja nestaje padavice po-
svema.
Ovih će dana Dr. Lion držači preda-
vanja o svom lijeku u petrogradskom liječ-
ničkom društvu.
*
Javlja se iz Pariza, da je upravni odbor
interaacijonalnog saveza novinarskih dru-
štava držao sjednicu, u kojoj je odlučio, da
će došasti internacijonalni novinarski kongres
za godinu 1911. sazvati u Rimu.
Domaće vijesti.
Iz željezničkog odbora.' Željeznički odbor
zastupničke kuće u prvoj jesenskoj sjednici
odabrao je zastup. Biankinia za izvjestitelja
o prijedlogu od istoga prikazana za građu
željezničke pruge Cavtat-Zvekovica. U zad-
njoj sjednici od prošle sedmice Biankini se
je odrekao tog roferata i predložio je, da
bude izabran mjesto njega česki strukovnjak
Neumann, nek se čuje u pitanju nepristrani
i autoritativni glas. Zastupnik Neumann
rado se je primio referata.
Za unapređenje saobraćaja stranaca.
Javljaju nam iz Beča, da je na 30 pr. mj.
bila na ministarstvu trgovine sjednica pod-
odbora među-ministarstvene dalmatinske ko-
misije za unapređenje saobraćaja stranaca.
Raspravljalo se o prijedlogu, da se podigne
veliko svratište za strance na zadarskoj
, Rivieri“ i o drugim prijedlozima u pogledu
hotela, kao i o gradnji raznih puteva u
Boki Kotorskoj, kod Dubrovnika, na Rabu
i Visa.
Skupština kancelarijskih oflcjanata | po-
moćnika. Na 11 ov. mj. u 10 sati pr. p. u
foyeru opć. kazališta u Spljetu obdržavati će
Udarci bubnja — u onoj neizmjernoj
sjeti jesenskog sumraka — gubili su se bez
jeke, a Lazar je čupav, uspravan, studen
ukočen, buljio u mrak kao da će poždrijeti
nešto, načulivši uho kroz stanku udaraca,
ne bi li mu kadgod doprlo deranje pijanice."
Okrenu se dva ili tri puta, ne bi li ugledao
onaj grdni dronjak živoga mesa, koji je teško
disao na zemlji, te se sukobi pogledom naj-
ročag 00
ije se vidjelo nikoga. Iz jedne tamne
uličice izbi sjena psa, koji prođe brzo pod-
vita repa; nato se zaustavi iza dašćare, da
oglođe kost, koju bijaše našao bogzna gdje.
Bubanj mučaše; kolobari vjetra vitlali su.
ispod stabala opalog lišća. Zatim tišina; a
kroz tišinu čuje se pasje glodanje, padanje
kiše, na mahove muklo hripanje dječakovo
nalik hripanju prerezanog grkljania.
Rada?
Crtica iz našeg Zagorja.
uu i tamo gdjekoja ku-
ge? or at sus
e vidiš n
kamen, abe
goru i goli krš...
peklo Ilijino sunce. Puca tvrdi ka-
vara se suha zemlja, a zagorci ku-
bit će suše, nerodice, zla . .,
Pri
Broj 99.
se skupština kancelarijskih oficijanata i po-
moćnika, sa slijedećim dnevnim redom:
1. Pozdrav privremenog predsjednika; 2.
Imenovanje predsjednika i tajnika skupštine;
3. Odluka o ustrojenju organizacije kance-
larijskih oficjanata i pomoćnika, te sijelo
iste ; 4. Biranje stalne uprave; 5. Eventualija.
Skladatelj Albini slavljen u Sjedinjenim
Državama. Otrag nekoliko dana, davola se
je u new-yorškom ,Lyric-Theatru“ premi-
jera Albinijeve operete , Madame Troubadur“
Najčitaniji i majviđepiji list u New- Yorku
»Journal“ piše, da je uspjeh, koji je ova
Albinijeva opereta , postigla, bio silan, da
takova još nije bilo u New-Yorka. Najuva-
ženiji svjetski list ,New-York Hereld“ piše,
da je kod premijere ove operete bilo tako
oduševljenje, da ju je ravnatelj Collin s mje-
sta nabavio za London. U istom smislu
pišu i drugi new-yorški listovi.
Radujemo se i vesele nas ovi lijepi
uspjesi našega skladatelja Albini, koji je
eto i u dalekoj zemlji Americi odjednom
stekao priznanja i slave.
izjava dra. Šušteršića o jedinstvenom
českom klubu i o slavenskoj svezi. Zast. dr.
Šušteršić izjavio se je dopisniku ,,Slovenca“
o jedinstvenom českom klubu i o slavenskoj
svezi ovako: Ja se nipošto ne slažem
s onima, koji se boje, da je sastav jedinstve-
nog českog kluba oslabio poziciju Jugosla-
vena u rajhsratu. Jedinstveni česki klub
znači pojačanje česke politike (zaista !!), a
u tom se podnipošto ne može opaziti osla-
bljenje jugoslavenske politike, jer bi se
inače moralo reći, da su češki i jugoslaven-
ski interesi tako opriječni, da je svaka
česko-jugoslavenska politika nemoguća. Za
mene je politička interesna solidarnost između
Čeha i južnih Slavena politička dogma, pa
zato vidim u sastavu jedinstvenog českog
kluba pojačanje česke politike i unapređe-
nje jugoslavenske politike. Isto tako je ovako
pojačanje jugoslavenske politike samo na
korist Česima. To je naravno posljedica in-
teresne zajednice obih naroda, pa sam ja
s toga od prvog časa radosno pozdravljao
ujedinjenje českih stranaka u jedan klub.
Jedan veli: propao mi kuouruz, ne će
ga bit ni zrna. Drugi nadovezuje: — došla
filoksera i pozobala mi sve. Treći: — vje
rovnik me hvata za grlo i hoće, da me za-
davi živa...
I uza svu bijedu i nevolju pop od njih
ište obilnu redovinu. Prijeti: im .. . Ugnje-
tava ih vlastiti sin...
+ Nevini narode moj, što si mi teška bo-
lan skrivio, da trpiš vječitu kaznu ; da gutaš
gorku 'bol i pelinove suze? Ne će li i tebi,
patniče moj, osvanuti jednom dan, kada ćeš
dobiti nagradu za sve ono, što si se izmučio
i napatio ?
Peroslav_Novskij.
iz žlootu Lava 11. Tolstoja.
Usprkos teških bolesti zadnjih godina,
nije Tolstoj prestao pisati.. Radio je vrlo
mnoge, i to dnevno od ranog jutra, pa do
sata poslije podne.
Kad se je pisanjem umorio, proučavao
je materijal za svoj rad. Iza radnih satova
izjašio bi na šetnju, te je pri tom razmišlja-
vao o svojim literarnim planovima. Ove su