GOD. xx. U DUBROVNIKU, 17. decembra 1910. BROJ 101. CRVENA H AA SOJE A ISSN LISTU UNAPRIJEDA : ZA (| CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK | ZA | AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO | K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD | MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. & IZLAZI SVAKE SRIJEDE — : ž € == o ODGOVORNI UREDNIK: Dr IVO ARSETE.N ,, X \ VA ISKA E ani : i IPRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI | 4UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE | | PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. | OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- | \L RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. | m rs i RNA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. U oči aneksije preuzeo je pred- sjedništvo ministarstva barun Bie- nerth. Ako se dobro sjećamo, on je u nastupnom govoru naglasio, da će voditi austrijsku politiku. Slaveni su dobro shvatili, koja je to politika, i da se odupru njemačkom bloku, koji se s Poljacima bio sastao oko Bie- nertha, sklopili su slavensku svezu. Od tog časa započinje ono nate- zanje između Nijemaca i Slavena u parlamentu, koje bi sada prešlo u opstrukciju a sada opet graničilo sa popuštanjem. / Većina Bienerthova nije bila nego od nekoliko glasova, te mu se svakoga časa moglo dogo- diti da ostane u manjini. To je bio uzrok, da je većini bilo teško žiti većina, a napokon se je cijeli parla- menat osjećao umorenim. To su sta- uje dokrajčali Poljaci sa zahtjevom, da se vodeni putevi u Galiciji, kako su bili uzakonjeni, i izvrše. Budući da je vlada već naprvo bila izjavila da ona u tu svrhu ne može dati 1500 mi- lijuna, Bienerth je uhvatio tu pri- godu, da se povuče. Znači li njegova demisija pro- mjenu sistema? — Ima ih, koji se tomu nadaju, a ne bi ni bilo isklju- čeno, da sastavljajuč novo mini- starstvo uzima obzira i na Slavene. To će zavisiti u prvom redu o us- pjehu pregovora između Čeha i Nije- maca. Možda su dapače Poljaci iza- zvali ovu krizu, samo da olakote ove pregovore. Ali to je sve nekako u zraku, a s druge strane ni jedno koalicijono ministarstvo ne bi riješilo onu unutarnju krizu u monarhiji, kojoj nije uzrok u sastavu ministar- stva, već u sastavu. države. Onomadne je u parlamentu Dr. Smodlaka govoreći o Dalmaciji spo- menuo, kao način riješenja naše eko- nomske krize, upravnu decentra- lizaciju. Poglavica zemlje ne bi imao da za svaku i najmanju stvar trči na ministarstvo. Zast. Biankini nazvao je tu misao za bečki parla- menat eksotičnom. Imao je pravo! govoriti o jednoj takoj reformi u da- našnjoj Austriji jest zbilja smjelo, ali to ne isključuje, da je to sredstvo dobro za riješenje ne samo ekonom- skih pitanja, već ujedno jedino da se parlamenat, a s njime i ministar- stvo izbavi ogromnog rada, koji je svr- šio neradom. Jer skrajnosti se dotiču. Iz toga, što u Beču sve hoće da oni vide, da oni učine, došlo je do toga, da ne vide i ne čine baš ono što bi bio njihov posao da vide i učine. Po ustavu je n. pr. poljodjelstvo pridr- žano pokrajinama, ali kako financije pokrajina uopće ne dotiču za ni- kakvu veću akciju, već mora da priskoči u pomoć država, svršilo je, da se sve radi u Beču, ali .... za- kon se glasuje u Zadru. Mješte dakle da gomilanje posala samo po sebi dovodi do decentrali- zacije, u nas se malo po malo centrali- zira i ono što ispočetka nije imalo biti. Tim se samo povećava mogućnost trvenja između interesa različnih grupa, nagomilava radnja u mini- starstvima, opterećuje parlamenat, dok ne svrši zastojem u svemu. Već dakle potrebe uprave zahti- jevaju decentralizaciju, a na nju upućuju i političke prilike. Odstraniti narodnosne borbe iz parlamenta uto- pija_je sve dotle, dok centralna uprava i centralno zakonodavstvo budu davati građu za neprestane konflikte, Stoprva onda kad central- nim vlastima bude pridržano samo ono, što pojedine dijelove monarhije veže, moći će se i parlamenat:-i mi- nistarstva osloboditi udesa, koji im kroje narodnosne prepirke. Od toga stanja mi smo još vrlo daleko, pa za to i promjene mini- starstva ne mogu donijeti onih pro- mjena u državi, koje bi bilo željeti, Rad se ministarstva, pa kojegod ono bilo, mora za sad kretati u onim granicama, koje mu opredjeljuje sa- danje ustrojstvo države. Radi se dakle samo o tomu, hoće li novo mi-' nistarstvo biti pravednije prama Sla- venima od onoga, koje je otišlo, a za to se oće jako malo. Za Bie- nerthom mogu naricati samo tuca : Mos, Pogledi po suljetu. Danas bi imala započeti pred beograd- skim sudištem rasprava protiv Vladimira Vasića, i to tajna. Prvostepeni sud za varoš Baograd klasifikovao je Vasićevu krivicu kao izdajstvo po paragrafu 86., točka a) kaznenog zakona. 'Taj paragraf glasi ovako; »Robijom od 5—20 godina kazni se ko na- mjerno tajne državne, ili planove tvrđa, ili takove dokumente, akta ili izvješča, za koje zna da interes države zahtjeva, da se od tuđeg kog upraviteljstva u tajnosti čuvaju, ovome saopći ili javno objelodani. * U Bečkim političkim i diplmatskim krugovima pogovara se, da će sadašnji pa- pinski nuncij kaez Granito di Belmonte, doskora napustiti svoje mjesto, po mogućno- sti još tekom ovoga mjeseca. * Neki deu se u Beču ponovno održa- vala velika skupština proti skupoći živežnih srestava, nakon koje je masa od više tisuća ljudi, krenula pred parlamenal i gradsku vijećnicu demonstrirajući proti kršćanskim socijalima, dok ju nije policija raspršila. * Iz Frankfuita je već odaslana u svijet prva pošiljka Ehrlichovog lijeka proti sifilisa. I time je ovaj novi lijek predan javnom prometu. Prva pošiljka iznosila je preko 100 velikih omota i otpremljena u nekoliko poštanskih vagona. e U gornjoj Iteliji vladaju silne poplave. Već nekoliko dana padaju silne kiše poput preloma oblaka. U, nekim je pokrajinama sav željeznički promet obustavljen. U Lom- bardiji i Ligariji imade uslijed poplave i mnogo mrtvih. Jedan osobni vlak zatekla je putem poplava, te se je sav našao pod vodom. U Španjolskoj poplave i oluje traju neprestano dalje. Rijeka Quadalquivir popla- vila je sve niže ležeče dijelove grada Seville, Narasle rijeke oduzele su i mnoge mostove. Javlja se i o mnogim slučajevima gdje su se ljudi utopili. i * Na 14 ov, mj. započelo su u Beču vojničke konferencije pod predsjedanjem Njeg. Veličanstva. te ' Broj žiteljstva Sjedinjenih država iznaša prema još ne ovjerovljenom izvještaju 91,954.435, Porast je prema 1900 oči 21% veći. * Već smo jednom javili, da se fo. st