ms mm o ROREIVENNNESINNNE Strana 2. tučnjava, jer su oblasti pokušale uvesti stro- žije mjere. Stan liječnika i bolnica je opljač- kana, a kazniona je razorena, te su svi kažnjenici pušteni na slobodu. U južnoj Italiji i na Siciliji kolera jenjava. x Poznati američki miljardar Carnegie ustanovljujući zakladu od 18 milijuna kruna za održanje svjetskog mira, izdao je tom prigodom proglas, u kom veli: Mi ne žde- remo ljudi, mi nijesmo razbojnici, a ipak oružamo se, da plijenimo gradove i ubijamo stanovnike kao barbari. U XX. vijeku samo divlje životinje .mogu počinjati krvološtva kao što je rat, Danas rat nije više pitanje prava, nego pitanje sile. Svi oni narodi po- činjaju zločin, kad sporna pitanja prenašaju na ovakovo polje, pred ovakov sud u kom pravo nema riječi. Najboljim je putem u ovaj stvari udario predsjednik Taft, kad je u svom govoru 22. ožujka polagao temelje ideji mira. * Po zakonskoj osnovi glede kontigente novaka u god. 1911 bit će unovačeno ža vojsku i mornaricu 103.000 momaka, od kojih otpada na zemlje Stjepanove krune 44.076. # Ovih dana održat će se velika parnica pred Novočerkaškim ratnim sudom. Do sada sjedi na optuženičkoj klupi jedno 500 op- tuženika, samih uglednih ljudi iz Kavkaza koji su okrivljeni zbog toga, što su sudjelo- vali u raznim revolucijonarnim urotama. Kako ruske novine javljaju, upleteno je u tu aferu preko 100.000 osoba. Noći dopisi Iz Sinja. (Invazija fratara u prvo ti- Jelo). Naše je općinsko vijeće u svojoj sje- dnici od 28. rujna primilo devet župnika fratara u svezu općine sinjske, a na sjed- nici od 4. studenoga deset fratara, koji fun giraju kao profesori na ovdješnjoj privatnoj franjevačkoj gimnaziji. Koja je svrha tome primanju ,en masse“ fratara u svezu naše općine, najbolje proizlazi iz govora općin- skog prisjednika Dr. Marovića, kojim je za- govarao molbu dotičnih fratara. Dr. Maro- vić je između ostaloga i ovo kazao: ,da svi činovnici uživaju izborno pravo po časti, te da je pravedno, da časni redovnici profe- sori, koji se žrtvuju za odgoj sinjske djece, budu pored ostalih uživati tu pogodnost“. (Prijepis iz zapisnika sjednice opć. vijeća dne 4. XI. 1910.). U prvom tijelu za općinske izbore ima kod nas 132 izbornika. Od tih po prilici ne dolazi do glasa oko 15, jer su glasovi veli- kih zajednica, Od prije smo imali u prvom tijelu 38 svečeničkih glasova, a sa ovim no- vim invazijama imati ćemo ih 57 na izbor- ništvo od 117 glasov&. Ako još pribrojimo oko desetak njihovih glasova, eto im stalne većine za uvijek, Ovim žalosnim činjenicama ne treba mnogo komenata. Svak može lako da razabere, kako je to gadna rabota te očito obigravanje zakona svrhom, da učvr- ste svoje labave temelje na općinskoj upravi. Kako smo istaknuli glavniji zagovara- telj ove invazije fratara u prvo tijelo jest na- rodni zastupnik Dr. Ivan Marović. Kako se slaže ovaj njegov postupak, kod kuće sa govorom i nazorima izrečenim u saboru pri proračunskoj raspravi? Tu gospodin zastu- CRVENA HRVATSKA“ pnik dijeli lekcije desno i lijevo o politič- koj snošljivosti, osuđuje krvarinu, zagovara neutralnost administrativnih tjelesa, zagovara da se ustupi pravašima mjesta u zemaljski - odbor, vas se rastapa od ljubavi prema ma- lom puku, prema našem težaku. Ovdje u Sinju je njegov postupak sasvim opriječan sa saborskim nazorima. Pristašama hrvatske stranke, najjačim posjednicima i inteligen- ciji osporava najsjegurnije prvo tijelo. Svo- jim nedelikatnim radom priječi sudjelovanje ovakovih elemenata u upravi općine, koja je ,administrativno tijelo“. U saboru je Dr. Drinković samo polo- vicu Dr, Marovića ubrojio među svoje pri- staše. Sudeći po njegovom radu u Sinju mogu ga pravaši slobodno cijela uzeti. Domaće vijesti, Zahvalne pisme. Od društva ,, Jugoslavia“ Aleksandrija — Egipat, primamo slijedeće pismo: Uglednoj upravi ,Crvene Hrvatske“ Dubrovnik. ,Izrazujemo Vam, ugledna up- ravo, našu živu zahvalnost što ste našemu društvu za čitavu prošlu godinu slali bes- platno Vaš cijenjeni list, i toj našoj zahval- nosti dadosmo također oduška u društveni zapisnik. Pratili smo patriotskim zanimanjem pi- sanje Vašeg uvaženog lista i sa velikom radosti konstatovali, da je među prvima u zagovaranju bratske sloge između Hrvata i Srba. Mi Vam zato, u ime društva našega i u ime svakog pojedinog njegovog člana, bio on Hrvat ili Srbin, bio Bugar ili Slovenac, šaljemo topli izraz našeg udivljenja i naše neograničene harnosti. Preporučujuć se i nadalje Vašoj blago- naklonosti za naše još mlado i još siromaško društvo, bilježimo se sa najodličnijim štova- njem: Društvo ,Jugoslavia“, Aleksandrija — Fgipat. Hrvatski sabor opet sazvan. Službene »Narodne Novine“ od 15. prosinca objeloda- njuju slijedeće kraljevo ručno pismo na bana dra. Nikolu pl. Tomašića: Vjerni nam iskreno mili! U savezu sa kraljevskim našim otpisom od 16. studenoga 1910. nalazimo odrediti, da sabor kraljevine Hrvatske, Sla- vonije i Dalmacije sjednice svoje danom 20 prosinca 1910. opet nastavi. — Dano u Beču dne 14 prosinca 1910. Franjo Josip v. r.; Grof Khuen-Hedervary v. r.; Dr. Nikola pl. Tomašić v. r. = Dobni predsjednik sabora Erazmo Barčić izdao je slijedeću objava: Njegovo cesarsko i kraljevsko apoštolsko Veličanstvo blagoiz- voljelo je previšnjim riješenjem od 14 pro. sinca 1910 premilostivo dozvoliti, da se sa- bor kraljevine Hrvatske Slavonije i Dalma- cije opet sazove na dan 20 prosinca 1910. Uslijed previšnjega toga riješenja sazivljem sjednicu sabora u utorak dne 20 prosinca 1910 u 1l. sati prije podne u gradsku vijećnicu slob. i kr. zem. glavnog grada Zagreba. Kako iz Zagreba javljaju, sabor bi mo- gao zasjedati najviše četiri dana, jer na sam Badnjak valjda više ne će biti sjednice Prvi dan 20 ov. mj. sastaju se žastup- nici u 11 sati, te će dobnom predsjedniku predati svoje vjero?ajnice, koji će se na to izžrijebati u v.:ifikacijona odsjeka, a zatim proglasiti, u loji odsjek pojedini zastupnici spadaju time ie prva sjednica svršena Broj 102. ENNNNNNNNZNININ=NNNNNNNSSENIEEESS RE E SENN Druga sjednica bi bila danas, dne 21 ov. mj kojoj će biti podnešena verifikacijona izvješća, a poslije ovih se prelazi na konsti- tuiranje sabora, t. j. izbor predsjedništva i bilježnika. U trećoj sjednici od 22. ov. mj. imali bi se najprije izabrati saborski odbori a zatim bi mogao doći ban te podnijeti -os- novu zakona o indemnitetu kao i proračunu a u savezu s tim odmah progovoriti ne samo o indemnitetu, nego i o općem političkom položaju. I sabor ne bi na ništa drugo dospio jer indemnitet i proračun odpautili bi se odboru, a obzirom na situaciju, bit će vje- rojatnije, da budu izjave pojedinih stranaka o banovu programu odgođene za kasnije, ako još dođe do sabora. No zasjedanje bi se moglo produžiti i na četiri dana, ako naime verifikacijoni odsjeci ne bi bili gotovi odmah prvi dan, nego bi morali svoja vije- nja odgoditi do slijedećega dana, što je vjeća- rojatno, jer će više izbora dati dosta povoda za opširnije rasprave. Po tome bi mogla ispasti sjednica od 21 ov. mj., a one druge dvije pomakle bi se na 22 i 23. ov. mj. Kakova sudbina čeka sabor, to se još ništa ne zna, ali sudeći po raspoloženju državopravnih opozicijonalnih stranaka na- prama hrvatskoj-srpskoj koaliciji, malo je nade da će sabor moći djelovati i da će doći do sporazuma između spomenuta dva faktora, Gradski izbori u Osijeku. Dne 14 ov. mj. obavljeni su u Osijeku popunidbeni iz- bori za gradsko zastupstvo. Imalo se izabrati 21 zastupnik, 17 ih je izabrano, a za četiri potrebna su naknadna izbora. U prvom ko- taru pobjedili su kandidati Neumanove grupe, u drugom kotaru kampromisna listina, a u trećem kotaru pobjedili su socijalisti, koji imadu od 40 zastupnika 9. Imenovanje novih velikih župana. . Ovih dana slijedilo je imenovanje novih velikih župana, te su imenovani: Banski savjetnik dr. Milorad vitez Cuculić-Bitorajski za zagre- bačku, vel. župan modruško-riječki Đuro Dedović za bjelavarsko-križevačku, predsjed- nik sudbenog stola Vukašin Milanković za modruško-riječku, te vlastelin Franjo Kfiku- ljević Bassany de Sacci za virovitičku žu- paniju i grad Osijek, U proračunskom odboru zastupničke kuće . prihvaćeni su prijedlozi, koji se odnose na subvencijoniranje dalmatskog i dunavskog parobrodzrstva, dočim je odbijen sa 19 proti 17 glasova prijedlog o subvenciji Austro- Amerikani za parobrodarsku svezu sa južnom Amerikom, Skupština zemaljskog gospodarskog vijeća O ovoj skupštini, koja se je održavala dneva 15 ov. mj. u Zadru, izvješćuje ,N. L.“ ovako: Na 15 ov. mj. bila ja u Zadru skupština zemalj. gospodarskog Vijeća. Pred- sjedao Hubert knez Borelli, a bili su prisutni još: podpredsjednik dr. Tomaseo, vijećnici Duboković, Milić, Ilić Antičević i Marić, te 12 izaslanika kotarskih gospodarskih zadruga. Predsjednik Borelli pozdravio je skup- štinare govorom, u kojem je naglasio: ,Oko Vijeća danas se okuplja slobodna i privatna inicijativa, pa dokažimo višim faktorima, da i mi u Dalmaciji znademo ne samo kritiko- vati već i raditi“. Tajnik Hribar pročitao je podulje izvješće o djelovanju Vijeća. Pretresalo se o poslovniku, nu konkretna nije se ništa zaključilo. Bio je prihvaćen prijedlog Dr. Tommasea, da se sastavi pro- gram rada. saa slo luta di