=a =——C-__ NO EE ih ZEL M E el mpi Strana 2. mnonaeaJDJNnnNnDnDRDDODe — -— IDDD I J,IJ._. oo O nije izbilo na javu ništa, u što bi se moglo pusumnjati, a još manje dokazati, da su oni ičemu :krivi počinjenog umorstva na starici Ani Rančigaj u Polešniku. Glavni krivac i počinitelj ubojstva onda, bijaše don Franin sloga Kovačević, koji se je priznao krivim, svega onoga, što ga je optužba teretila. On je kazao, da je u jednoj prepirci između njega i pokojne Ane Rančigaj svo- jevoljno, bez ičijeg nagovora i sudjelovanja ubio staricu Rančigaj, koja da mu je već bila dozlogrdila njezinim vječitim zabadanjem i zadirkivanjem, Toga radi bijaše Kovačević osuđen na smrt, što mu je kašnje putem milosti bilo pretvoreno u dvadeset-godišnju robiju u Kopru, a pop, kako spomenusmo ostade riješen, dok je Oštrićka bila osuđena na 2 mjeseca tamnice i to, što je prala kr- vave mrlje, da tim zabaci trag zločinu. Međutim nesretni Kovačević bje pove- den u Kopar na robiju, a žena mu i djeca ostadoše kod kuće, kukajući bez svoga hra- nitelja. Prvih vremena, pomagao ih je don Frane, ali kad to više nije htio, onda nakon pet punih godina mučanja u koparskim uza- ma, osuđeni Kovačević — odjednom hoće da dokaže, zašto, kako, i po čijem nalogu i sudjelovanju bijaše on počinio zloćinstvo umorstva na starici Ani Rančigaj, te reče: Pet je godina, što ovdje čamim, pa bih i do smrti ostao, da su pop i Oštrićka održali riječ, biva da će nastojati, da me spase, ako budu mogli, te da će mi usto pridignuti obitelj iz nevolje, u koju je zapala“. On pozove odmah predase suca istražitelja, te mu ispriča, kako je počinio umorstvo i kako su ga na .o nagovorili don Frane i Oštrićka, kako je pop živio i općio sa Oštrićkom, kako je ona s njim zatrudnila i kako je on išao u siječnju 1904. po babicu Lucu Bra- cioli u Zadar i dovezao je u popovoj kočiji, te je znanjem i nastojanjem popovim ova poradila, da je pometnula dijete, kako je i godinu dana kašnje opet doveo istu babicu u popovoj kočiji, te je i drugi put poradila, da je Oštrička pometnula dijete u 6 mjeseci. Pače nadodao je, da on zmade i gdje je jedno dijete zakopano, te je tajno noću bio doveden u Polešnik i u dvoru Oštrićeve na- značio mjesto, pa su se u dubini od 30. cm. i iskopale kostice djeteta, za koje su liječnici CRVENA HRVATSKA“ ustanovili, da je moglo imati jedva 6 mje- seca. Ali liječnici su ustanovili i to, da je ona pometnula više od jednoga puta. = Sluga je još pripovijedao, kako su pop i Antica lijevali nekakve kaplje u kafu sta- roj Rančigaj, e da bi je otrovali i kako don Frane nije bio zadovoljan, što je imao Anticu, već je htio da imade i mlađu joj sestru Maricu. Uslijed ovih Kovačevićevih iskaza, bili su prije 4 mjeseca ponovno uhvaćeni pop Tomassevich i- Oštrićka i utamnićeni, te su ovih dana imali da odgovaraju pred za- konom za sve zločine, koji su se eto tako dugo tajili. Kod ovoga procesa bilo je preslušano preko stotinu svjedoka, koji su većim dje- lom opterećivali optužene, a sam proces pratio se je najvećom napetošću i zanima- njem, a odjeknuo je i preko granice naše Dalmacije, te su mnoge naše a i strane novine o tomu donosile opširna izvješća. Usprkos na- stojanju obrane da dokaže, kako je sama po- tvora i laž sve ono što je glavni svjedok u ovoj raspravi Kovačević proti optuženicima iznio, porota je priznala optužene kao krivce i začetnike počinjenog umorstva na _ starici Rančigaj. Sudbeni je dvor izrekao osudu, kojom se Antica Oštrić osuđuje na deset godina, a don Frane 'Tomassevieh na pet godina teške tamnice, pooštrene za obojicu jednim postom na dan 23, kolovoza svake godine. Branitelji su uložili ništovnu žaobu. Pogledi po svijetu. Na berlinskom universitetu profesor Dr. Lezer objavio je svoja skorašnja ispitivanja Ehrlich-Hata. Ova ispitivanja pokazala su dosta opasnu reakciju, koja se javlja u roku od deset dana poslije injekcije, dakle onda, kada se najmanje iščekuje. Sa velikim po- većanjem temperature mogu se vrlo lako pojaviti i znaci boginja, ili šarlaha. Mišlje- nje je dr. Lezera, da se pacijent uslijed ovih posljedica mora staviti bar dvije nedjelje pod liječničku pasku. Osim ovoga, liječenje sa Ehrlich-Hatom mora biti naročito vrlo obazrivo kod bolesnika, koji pate od srca. * Broj 103. Iz Madrida se javlja: Kralj Alfons pri- hvatio je prijedloge ministarstva, da se uvedu civilni brakovi, a sve škole da se podržave. Obje zakonske osnove biti će u najskorije vrijeme predložene parlamentu. * Dne 20. ov. mj. konačno su dovršeni izbori u Engleškoj, a resultat tih je slije- deći: 271 liberalac, 272 unionista, 43 rad- ničke stranke, 74 Redmondovca, 100 Brio- nista; unioniste dobivaju 28, gube 29; li- beralci dobivaju 23, gube 26; radnička stranka dobiva 4 od unionista i 1 od libe- ralaca, a gubi 3. Parlamenat se otvara 31. siječnja, a svečano otvorenje po kralju bit će 6. veljače. * Ruska tajna policija dobila je nedavno . vijesti, da u Rusiji postoji jedna potajna revolucijonarna organizacija, koja je razgra- njena po ruskim gradovima, imajući svoje filijale u Finskoj, a dobivajući iz Kavkaza oružje i namjeravajući provesti nekoliko te- rorističkih pokušaja. Iza što su posljednjega tjedna provedene u nekim đačkim i radnič- kim stanovima premetačine za kojih je uap- šeno, više studenata, 12 radnika i dva tr- govca i bezbroj revolucijonarnih spisa i oružja zaplijenjeno, počela je policija pre- metačine u masama, za kojih je opet uhi- ćeno bezbroj studenata i studentica. U isto vrijeme obavljahu se premetačine u Moskvi, Rjasanu, Helsingforsu i Tiflisu sa mnogo uspjeha za policiju, jer da je nađeno svu silu revolucijonarnoga materijala. Pobliži de- talji nijesu još poznati. Sigurnosne se mjere nastavljaju. * Novi trgovački ugovor sa Srbijom stu- piti će u krijepost o novoj godini. O tomu se slijedeće javlja: Pošto će se novi trgo- vački ugovor provesti u kraljevinama i ze- mljama zastupanim u carevinskom vijeću pomoću ovlastbenoga zakona, a u ugarskom parlamentu i srpskoj skupštini za koji dan redovitim putem prihvatiti, to će se služ- bena obnova proglasiti i formalnom izmje- nom ratifikaciju provesti. # Iz Pariza javljaju, da je predodbor za upriličenje svjetske izložbe sa pet glasova NHMHAHNNESNRNNHNHENHHMKNERMEN NN IJA, J.JI,.JO ME... AAN Jedna knjige“). Teško je pisati o ovakovim knjigama, pogotovo kakova je ova. Oprostit će mi sva gospoda što se s ovim i bavim, ali nije mi namjera, da upravo kritički ocrtam ovo par suhoparnih crta jednog Makaranina, već mi je na umu dobrobit hrv.-srp. literature. U nas se nađe nakladnika za ,dnevnike po- _ kojnica“ ,Scherlocka“ i druge slične švindl- leterature — nađe se (to prekoračuje granice književnog galatea !“) nakladnika i za ,,Jeke“, pa ako Bog da, naći će se i za onog Gr- gaševića, petofijevca — ,lirika“ P. Novskija (previše važnosti!) — ali novim, jakim, agilnim i snažnim duhovima nema potpore, a nema ni nakladnika. Drugo je zlo, da ima i nakladnika — pisaca, a jedan od tih nam je i Nikola Alačević. Sasvim slučajno mi je ta knjiga dopala u ruke. Vidio sam na njoj blistavi naslov *) Slavni i zaslužni muževi. Makarka i Pri. . Preci Izlet na Biokovo, Napiseo Nikola Alačević, »Slavnih i zaslužnih muževa“, pak sam je zatražio i dobio. Poslije nego sam "ju pročitao trebalo mi je zraka. Mislio sam naći barem nešto popularno - pedagoškog, ali jok! Da počnem! U žalosnoj, a dugoj tri stranice, posveti, ima sijaset gramatičnih i stilističkih pogrije- šaka. Tu se kaže za pok. S. Buzolića, da naša mlada i novija književnost bilježi Bu- zolića kao jednoga od najvrsnijih svojih pregaoca. Bit će barem, da je to presmjela tvrdnja ! Zaključnu rečenicu posvete počimlje sa ,dakle“ i svršava ovim riječima: ,ove slabe crtice o primorskim slavnim muževima i o miloj primorskoj grudi u znak sinovlje lju- bavi i svesrdne odanosti harno posvećava(!?) pisac“. Što vam se čini od te rugobe? Pravo je rekao jedan gospodin, da je Ala- čević previše zaljubljen u rođenu grudu! ,U kratkima crtima“ spominje Kačića i kaže, da ga ,svaki naš učenik dobro poe budući on dobro poznat i ljubljen od cijelog hrvatskog naroda“, Opet nova apsurdnost, opet nova degradacija za puk. Puku je bolje poznat Kačić nego študentu — za zadnjega je Kačić dosadan. Zar nije?! Onda citiram ovo : ,,za da se u Makarskoj...“ i onda starim Helenima bijaše prvak ,,Omir“, pak prelazi bez ikakove veze na Pavlinovića. Tu su slijedeće lijepe jezične nijanse: na- stupivše austrijske vlade“. Alačević spominje Pavlinovića i daje mu titul ,katonske zna- čajnosti“, I to je nelijopa tvrdnja za njega klerikalca, jer je Katon (barem po klerikal- nom sudu !) imao i dobar 1 zao dio karak- tera. Alačević spominje, kako je žalosno, što nije nitko ilustrovuo sav Pavlinovićev rad za Dalmaciju, a ja bih ga rado pitao zašto on nije napisao jedan medaljon od 10 stranica za Pavlinovića? Da li ga tu ulazi - nesposobnost, ili. , , ? Onakav omašan Pa vlinovićev rad za politika, prosvjetu i hr-. vatstvo Dalmacije, Alačević zbrka u 3 stra- nice, od kojih 1'/, posvećuje manifestacijama i paradama klerikalnog društva ,, Pavlinović“, I onda dolaze drugi muževi, ne baš ,slavni“ s 4 ' s AW ie i s l ča i i u kut SAME < Wii. a si EO O a Mod o JAKO M DRED Goi GA LS DE + KV a HLAČE I Ga SEO o pai SL EE NO X