Mi o M ore za s." re : Strana 2. ki s kae = ,CRVENA HRVATSKA“ i J 3% + Broj 1. “ ferenci velevlašti. "Tu će se također imati da zadovolji * i: težnje Srbije i Crne Gore, koje bi se ako bude. Bosni zajamčena au- tonomija, zadovoljile sakomjjenzacijama eko- nomskog karaktera. A hoće li uopće do konference doći? Na to pitanje je moguć samo jedan odgovor: Ako se balkansko pi- tanje ima. da mirnim putem riješi, kako sve velevlasti žele i oko toga rade, onda do konference mora da dođe. ko s * Zastupnička kuća austrijskih velikaša još je lanjske godine počela da se nešto življe “miče. To se je osjetilo odmah iza kako je u život stupila nova zastupnička kuća izabra na po općem pravu glasa. Velikaši su najprije ure- dili svoje poslove, to jest prisilili su vladu, da pristane na ograničenje broja zastupnika, koje ima pravo vladar da imenuje u veli- kašku kuću. Onda su htjeli također inten- zivnije da sudjeluju i da utječu na opće po- litičke poslove. Tako smo još lanjske godine vidjeli gdje gospoda, koja bi prije drijema- jući, u potpunom smislu riječi, prihvaćala razne vladine predloge, samo da se forma ispuni, počeše da se miće i da taru na drije- manje navikle oči. Počeše i oni da se čuju i da rade, prekinuše sa starim pravilom, da je gospodski posao nerad. Jučer se poslije podne sastala velikaška kuća da prihvati od zastupničke kuće već prihvaćene vladine zakonske osnove. Go spoda nijesu htjela da napuste lanjske go- dine uvedenu hvalevrijednu praksu rada i održaše sjednicu, koja je trajala sedam sati Sve tri u velikaškoj kući zastupane stranke bile su p& svojim gavornicima zastupane Bilo je u sve osam govornika. Govornici su se u svojinh govorima dotakli svih važnijih 'pitanja, koja sada zanimaju javnost, kao na- godba u vojničkim stvarima sa Ugarskom, narodno pitanje u Češkoj i pitanje, kakav sistem vladanja je potrebit za Austriju. * * x Zahvaliti je toj gorljivosti gospode u velikaškoj kući, da je ministar predsjednik Bienerth dao jučer jednu za raspravu u voj- ničkom pitanju sa Ugarskom dosta važnu izjavu. Pred nekoliko dana čitalo se u novinama jedan komunike zajedničke vlade, koji je požitivno tvrdio, .-da su vojnički zahtjevi Madžara na najvišem mjestu odobreni, da se u njima ne nazrijeva nikakve pogiblji za jedinstvo državne vojne sile i da će riješe- nje ovog pitanja uslijediti kroz najkraće vrijeme. Taj komunike zznemirio je sve au- strijske političare. Dakle bez da se uopće i pita parlamentarno tijelo ove pole monar- bije .zajednička vlada daje velike konce- sije u zajedničkim pitanjima drugoj poli monarliije. A što bi imale biti koncesije, koje je komunike zajedničke vlade stavljao u izgled da će Madžari kroz najkraće vrijeme dobiti ? 'To su opće poznati madžarski zahtjevi: za- povjedni jezik u vojsci i dvostruki emblemi na zastavama i grbovima zajedničke vojne sile. To u glavnome, a napose da na mad- žarskim regimentima imadu biti namješteni samo madžari oficiri i slično. To bi Madžarima bilo sve udovoljeno, a oni bi prihvatili novi vojni zakon, koji bi među ostalim sadržavao uredbu dvogodišnje vojne službe i povećanje godišnjeg konti- genta novaka. Sada se ispostavilo, da je ta izjava za- jedničke vlade bila preuranjena i da je imala samo svrhu, da djeluje iza poraznog govora Polonyieva u peštanskom parlamentu na provedenje fuzije madžarskih stranaka, o kojoj se sada grozničavo radi za spasiti krizu u Ugarskoj. Usprkos ove izjave fu- zija još do danas. Ugarskoj nije provedena, a nad madžarskim parlamentom visi mač teške krize, koja može svakog dana puknuti. A na to ne će ostati bez upliva jamačno ni jučerašnji govor austrijskog ministra predsjednika Bienertha, koji je izrekao ju- čer u velikaškoj kući. Osvrčući se naime na opaske govornika, koji su se bavili voj- ničkim pitanjem i zahtijevali od vlade raz- jašnjenie u tome, rekao je ministar presjed- nik, da vojničko pitanje koje zanima koliko ugarski toliko. i austrijski patlamenat ne mogu biti provedene :nikakve promjene. Tako eto + po samoj izjavi. Bienertha austrijski parlamenat a s njime i austrijska vlada do mialo imadu da začmu jednu veliku borbu u vojničkom pitanju: borbu proti zajedničkoj vladi, koja hoće da Madžarima popusti. *to# * Govornici u gospodskoj kući bavili su se jučer i pitanjem narodnog izmirenja u Češkoj. Osobito je važan u tom pogledu govor negdašnjeg ministra predsjednika grofa 'Thuna. On je kazao da su mnogi od čeških zahtjeva opravdani. On je proti: dijeljenju Češke u narodna okružja. Svaki činovnik u Češkoj morao bi da pozna oba jezika i da snjima' prema potrebi uređuje. Česi valja đa dobiju svoju universu u Brnu itd, ' Grof Thun je vođa većine u velikaškoj kući. Ministar presjednik nije ništa osobita kazao u tome pogledu. Vlade je glavna briga, da se duhovi u Českoj smire i da na te- melju snašljivosti bude pravedno uređeno česke pitanje. On je mnijenja, da se to ima urediti zakonodavnim putem. Govorilo se, da vlada ima već pripravnu odnosnu zakonsku osnovu i da će ju čim prije parlamentu podnijeti na raspravljanje. Sada se javlja, da je osnova vladina istina gotova, ali se hoće da još prođe cijelo brdo Kalvarije prije nego bude pred parlamenat donešena. Najprije treba da stranke česke i njemačke budu upućene i sporazumne sa namjerama vlade, da ministri zemljaci, če- ski i njemački, osnovu vladinu ispitaju i prihvate, nakon toga će biti podnešena u ministarsko vijeće,a tek onda pred parlamenat. Dakle kako se vidi što se tiče ovog pitanja ostaje od sada kao do sada jedno glavno. a to je da se Česi i Nijemci u Če- skoj moraju međusobno izmiriti, a tek onda mogu da pomažu zakonske odredbe. Ko vjeruje da će do tog izmirenja doći ? * *ok* Cijela gospodska kuća preko svojih go- vornika jučer izrazila se proti koalicijonom ministarstvu, a izjavili su se za činovničko m———————————————————— = —==========—messnlnr=rm———>— Neuki ljekar. Talijanski napisao : Gabriele D' Annunzio. Preveo: N. €. — 'Trabakul ,Sv. Trojica“ nakrcan ži- tom, zaplovi u po'tvečerje put Dalmacije. Plovio je uzduž mirne rijeke, kroz redove usidrenih ribarskih lađa iz Ortone, dok su na obali već mornari vatre palili na povra- tku & puta. Prošao zatim kroz uski tjesnac, otisne se napokon na more. — Vrijeme je: bilo ugodno. Na okto barskom nebu, skoro nad površinom mor- skom visio je pun mjesec poput ugodn e ružičaste lampe. Tamo naokolo brda 1 bre-: žuljci naličili su izvaljenim ženama. Gori visoko prolažahu divlje patke, tiho, bez žamora i malo po malo se u daljini gu- bljahu. — Ona šestorica, što bijahu na brodu skupa s ,,Malim“ -(mozzo) složno manovri. rahu, da uhvate povoljan vjetar. Zatim, čim se jedra obojena u crveno i našarana pro- stim slikama naduše, njih šest sjedne i mirno — Mali“ zzajašivši provu zapjeva neku pjesmu iz rođnog si kraja. 8 a — 'Talmonte stariji, izbaciv dugu plju- vačku u more, uze opet u usta slavnu lulu i reče: — Vrijeme se ne će održati. Na to njegovo prordkovanje svi pogle- daše prama pučini; i ne prosloviše ni riječi. Bijahu ovo jaki mornari priviknuti promje- nama na moru. Već prije mnogo puta plo- vili su dalmatinskim otočjem pa bili su ta- kođer u Zadar, Trst i Split; poznavahu da- kle put. Neki također sa zanosom spomi- njahu vino iz Dinjana, što no miriši po ru- žama i vrću sa otoka, — Trabakulom upravljaše Ferrante La Selvi. Dva brata Talmonte, Ciru, Massacese i Gialuca sačinjavahu momčad na brodu. Svi rodom iz Pescare. , Mali“ zvao se je Nazareno. — Buduć je bio pun mjesec, svi su na palubi oklijevali. Po moru su bili razasuti ribarski ćamci. Svako malo vremena čopor čamaca prošao bi mimo trabakul i mornari izmjenjivahu međusobno riječi onako ko u obitelji. Činjaše :se da će lov bit sretan. Kada se čamci udaljiše i more opet ostade pusto, Ferrante i braća Palamonte sađoše ispod palube, da se odmore. Masacese i Gialluca čim ispušiše svoje lule, slijedili su Prije nego sađoše, Gialuca pokazujuć drugu jednu stranu vrata, reče: — Pogledaj, što mi je tu. Masacese pogleda i reče: . — Stvar od ništa. Nemoj na to ni misliti. A Gialuci bila je ta strana od vrata sva crvena, nalik na ubod kukca, a po sredini tog crvenila bio je mali čvor. Gialuca nastavi : — Boli me! Kroz noć promijeni se vjetar. More se je počelo bibati. Trabakul se je stao ljuljati povrh valova gonjen prama levantu, gubeći svoj pravi put. Gialluca, pri poslu, svako malo vremena pustio bi mali povik, jer uslijed svakog jačeg kreta glave oćatio bi boli. — Ferante La Selvi ga upita : — Šta ti je? Gialluca, čim se je pomolila zora, otkrije mu &avoju bol, Crvenilo se je na koži bilo proširilo, a u sredini se je vidio onaj mali Kad je Ferrante to pregledao reče i on: — Stvar od ništa. Nemuj se u mislima gubiti ..