God XIX. U DUBROVNIKU, 6. siječnja 1909. Broj s | CRVENA li jena je listu unaprijeđa: sa Dubroynik i sa. Austro Ugarsku na godinu 10 K. Za ino metvo 10 «i i gpottiatslki troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se —ŽIŽm : predbrojen i za došasto polugodište. —— izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. IZLAZI. SVAKA SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA ntastrofa u Mesini. ulićvir. v. prije Isukrsta zaratili se Lac. edemonjani na Mesenjane. Dugo e borba trajala, dok im je uspjelo slomiti ponosan narod mesinski. Ze mlju podijeliše među sobom, a sta- novnike učiniše helotima. Ko nije htio priznati ropstvo, taj se je iselio. \ekolicina 'odoše u Siciliju te tu itemeljiše grad Mesenu. Vijekovi su od toga prošli. Od irčke kolonije postade ponosni la- inski grad. Odoljevao je i nepogo- ama vremena i zlovolji ljudi. Na sretnom položaju dizao se neprestano ok se podigao do velikog grada od 160.000 stanov. i sada nakon 2.500 god., što su vijekovi nagomilali i ljud- ske ruke nagradile, leži u prahu i pe- pelu te čeka milosni udarac nemi- osne topovske kruglje, da završi djelo razaranja te od ljudskog obi- tavališta učini ogromno grobište. Ljudsko pero nije kadro da uhvati sliku bijede i nevolje, o kojoj dolaze vijesti iz južne Italije. Ljudsko oko zalud traži ponosne palače i pitome gajeve, koje su svjedočile do jučer bogastvo krajeva, koje je sada stra- šan bič pohodio, pak po tomu sudi o ogromnoj šteti, koju je potres nanio. Nu nije samo šteta, što nesreću čini golemu. Nad prizorom ljudske do sad neviđene nesreće umukao je razbor, a govori samo srce. Stotine tisuća ljudskih života oplakuje Ita- lija, oplakuje cijeli svijet, a preživjeli svojim stanjem pobuđuju još veće saučešće. Nije bilo dosta, da su iz- gubili sve svoje te da tuguju za izgu- bljenom svojtom i rođacima, već im je zlosretni udes digao i domovinu. Mesine, Regija i još nekih drugih talijanskih gradova više nema, a njihovi stanovnici, u koliko su pre- živjeli, osuđeni su da lutaju svijetom — bez domovine. Milodari kupe se širom svijeta, daje ko može i ne može. Skupi će se, da im sagrade nove kuče i seli- šta, ali ljudska pomoć ne može da im, nedoknadi_ono, što su izgubili. edino iskrena sučut može im ba- em: donekle (prazninu ispuniti. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopć#na. zahval plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaja, poze Štamparija Daliiwitt i dr. ——— godbi us razmjeran popust. iii pisma ne primaju se. — > Pogledi. po svijefu. Čestitanje na novu godinu. Čestitke na novu godinu nijesu više onako znamenite, kao u doba Napoleonovo, kad su se vijesti iz Versalja očekivale tje- skobom, jer se znalo da znaće rat ili mir. No i sada političke vođe i državnici upo- trebljavaju ovu prigodu da najave neke do- gođaje ili barem izraže svoje mišljenje o onomu što svijet muči. 'Tako je i nerazum- ljeni genij hrvatskog naroda Josef Frank izjavio kad su mu došli čestitati njegova telad novo ljeto, da odobrava postupanje Rauchovo proti srbima i da smatra sasvim prirodnim otići u privatnim poslovima k Rauchu. To u ostalom$ nije bilo potreba ni da izjavljuje, jer već sti znadu što je Frank a prirodi ? ' Govori madžarskih' političara na prvi od godine pokazuju, da u madžarskoj koaliciji nije još sve u redu kako bi htio Wekerle i Andrassy. Neka se us tpe pa će biti zado- voljni. I Košut i oni naći će se skupa na istom koritu. Predsjednik Francuske republike Fal- lieres izrazio je prigodom primanja nadu, da će se mirno riješiti sva sporna pitanja u Europi. Austrija i Turska. Pregovori između Turske i Austrije na- stavljaju se, ali Beč nije sklon popuštanju. U toliko bojkot proti Austrijskoj robi traje neprekidno, te se dapače još više širi. Kažu da je stoprva sada organiziran. =, U skupštini ministar Milovanović držao govor dosta ratoboran. On je izjavio da kad konferenca ne bi riješila pitanje po- voljno po Srbiju, trebalo bi ga riješiti drug- čije, jer se Austriji ne smije dopustiti šire- nje na Balkan, Njezine granice moraju ostati Sava i Dunav. Neki kažu, da su stranačko-politički ob- ziri potakli Milovanovića, da ovako govori, jer da mu je bilo teško pred opozicijom Pa- šičevom. Venezuela. U Venezueli je uspjela revolucija proti Castro. Ovaj je bio došao da se liječi a u; toliko je bukla revolucija, te je cijela zemlja pristala uz Gameza. Castro je bio naprasit ,fin“ čovjek: Dokaz je njihove finoće, što je u nekoliko godišta kao predsjednik republike postao miljunar i najbogatiji čovjek u Venecueli. Uobražavao se je, da ima sposobnosti Na-. poleona, pa se i odijevao na tej način, samo je :na glavi držao karakterističnu kapicu. Sada je i njemu došao narod kraju. Potres u Italiji. I zadnje vijesti iz nastradalog područja tako su crne i čemerne, da ne mogu biti ernije. Nesreća je silna i užasna, kakvu je- dva da je povijest ikad zabilježila» Broj ljudskih žrtava ne dade se još točno usta- noviti, ali ima vijesti, u kojima se govori i o 200.000 mrtvih! Čitava su mjesta sasvim | uništena, a od njihovih stanovnika nije ni jedan ostao na životu. U Messini hara još uvijek i požar. Novci i vrijednostni papiri novčanih zavoda već su odpremljeni na sigurna mjesta. U grad- skim ulicama nije gotovo moguće kretati se, jer je sve pretvoreno u ruševine, pod kojima leže mnoge hiljade mrtvih. Poginulo je preko dvije trećine častnika i momčadi messinske posade. Vodovodne su se cijevi raspukle. Od vojarne financijal. stražara nije ostao kamen na kamenu. Od 280 željeznič- kih namjestenika ostalo ih je samo 8 spo- sobnih za službu. Bagnara je sasvim _ izgorjela. _Palmia nema više. U San Eufemiji ostalo je na ži- votu jedva desetak ljudi. Spašene osobe bore se s gladi, studeni ili bolesti. Kalabrij- ska je obala postala ravna a sicilijanska se je razjazila, Zemljište, na kojem je bio Reg- gio, spustilo se je za više metara, Svi su svjetionici propali u more. Mnogim je lju- dima pomračio razum. Jedan se je čovjek ustrijelio hitcima iz dvaju revolvera, uzvi- knuvši: ,U Messini se nije ništa đogodilo !“ Kolni i željeznički promet obustavljen je u područiu katastrofe, te se onamo može samo s morske strane doći. U Messini je dosad izvađeno iz ruše- vina oko 15.000 ranjenih, koji su odpr6- mljeni na ratne brodove. U Messini nema pitke vode. Električni reflektori s ratnih brodova razsvjetljuju noću nastradali grad: U okolici Reggia otvorile su se u zemlji velike pukotine i duboke provalije, iz kojih, suklja dim i štrca sumporna voda. Reggio neprestano propada u more, te će po svoj prilici sasvim nestati sa površine zemaljske, Pri obali je sve uništeno, i sela _i zaseoci, te nije ostalo čak ni ruševina, jer je more sve sobom odnijelo. Momčad za spasavanje mora se braniti od pobješnjelih pasa, kojih ima na čopore. U Palmiu je od 14.000 ljudi ostalo živo samo nekoliko stotina. Računa se, da gospodarska šteta, što ju Italija po- vodom ove katastrofe trpi, iznosi miljardu lira. U Messini je sam kralj pomogao pri spasavanju ranjenih, a kraljica je povezivala rane ranjenicima. Pred Messinom su došli strani ratni / brodovi da pomognu spasavati; Rueka eskadrs se je u času katastrofe nalazila u Sirakuzi te je odmah krenula na lice mjesta. "Tali janske novine pune su vijesti NEK,