God XIX.

U DUBROVNIKU, 6. siječnja 1909.

Broj s |

 

CRVENA li

 

 

 

 

jena je listu unaprijeđa: sa Dubroynik i sa. Austro Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
metvo 10 «i i  gpottiatslki troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
—ŽIŽm : predbrojen i za došasto polugodište. ——

izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

 

 

 

 

IZLAZI. SVAKA SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

ntastrofa u Mesini.

ulićvir. v. prije Isukrsta zaratili se
Lac. edemonjani na Mesenjane. Dugo
e borba trajala, dok im je uspjelo
slomiti ponosan narod mesinski. Ze
mlju podijeliše među sobom, a sta-
novnike učiniše helotima. Ko nije
htio priznati ropstvo, taj se je iselio.
\ekolicina 'odoše u Siciliju te tu
itemeljiše grad Mesenu.

Vijekovi su od toga prošli. Od

irčke kolonije postade ponosni la-
inski grad. Odoljevao je i nepogo-
ama vremena i zlovolji ljudi. Na
sretnom položaju dizao se neprestano
ok se podigao do velikog grada od
160.000 stanov. i sada nakon 2.500
god., što su vijekovi nagomilali i ljud-
ske ruke nagradile, leži u prahu i pe-
pelu te čeka milosni udarac nemi-
osne topovske kruglje, da završi
djelo razaranja te od ljudskog obi-
tavališta učini ogromno grobište.

Ljudsko pero nije kadro da uhvati
sliku bijede i nevolje, o kojoj dolaze
vijesti iz južne Italije. Ljudsko oko
zalud traži ponosne palače i pitome
gajeve, koje su svjedočile do jučer
bogastvo krajeva, koje je sada stra-
šan bič pohodio, pak po tomu sudi o
ogromnoj šteti, koju je potres nanio.

Nu nije samo šteta, što nesreću
čini golemu. Nad prizorom ljudske
do sad neviđene nesreće umukao je
razbor, a govori samo srce. Stotine
tisuća ljudskih života oplakuje Ita-
lija, oplakuje cijeli svijet, a preživjeli
svojim stanjem pobuđuju još veće
saučešće. Nije bilo dosta, da su iz-
gubili sve svoje te da tuguju za izgu-
bljenom svojtom i rođacima, već im je
zlosretni udes digao i domovinu.
Mesine, Regija i još nekih drugih
talijanskih gradova više nema, a
njihovi stanovnici, u koliko su pre-
živjeli, osuđeni su da lutaju svijetom
— bez domovine.

Milodari kupe se širom svijeta,
daje ko može i ne može. Skupi će
se, da im sagrade nove kuče i seli-
šta, ali ljudska pomoć ne može da
im, nedoknadi_ono, što su izgubili.
edino iskrena sučut može im ba-
em: donekle (prazninu ispuniti.

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopć#na. zahval

plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaja, poze
Štamparija Daliiwitt i dr. ——— godbi us razmjeran popust. iii pisma ne primaju se. — >

 

 

 

Pogledi. po svijefu.

Čestitanje na novu godinu.

Čestitke na novu godinu nijesu više
onako znamenite, kao u doba Napoleonovo,
kad su se vijesti iz Versalja očekivale tje-
skobom, jer se znalo da znaće rat ili mir.
No i sada političke vođe i državnici upo-
trebljavaju ovu prigodu da najave neke do-
gođaje ili barem izraže svoje mišljenje o
onomu što svijet muči. 'Tako je i nerazum-
ljeni genij hrvatskog naroda Josef Frank
izjavio kad su mu došli čestitati njegova
telad novo ljeto, da odobrava postupanje
Rauchovo proti srbima i da smatra sasvim
prirodnim otići u privatnim poslovima k
Rauchu. To u ostalom$ nije bilo potreba ni
da izjavljuje, jer već sti znadu što je Frank
a prirodi ? '

Govori madžarskih' političara na prvi od
godine pokazuju, da u madžarskoj koaliciji
nije još sve u redu kako bi htio Wekerle i
Andrassy. Neka se us tpe pa će biti zado-
voljni. I Košut i oni naći će se skupa na
istom koritu.

Predsjednik Francuske republike Fal-
lieres izrazio je prigodom primanja nadu, da
će se mirno riješiti sva sporna pitanja u
Europi.

Austrija i Turska.

Pregovori između Turske i Austrije na-
stavljaju se, ali Beč nije sklon popuštanju.
U toliko bojkot proti Austrijskoj robi traje
neprekidno, te se dapače još više širi. Kažu
da je stoprva sada organiziran. =,

U skupštini ministar Milovanović držao
govor dosta ratoboran. On je izjavio da
kad konferenca ne bi riješila pitanje po-
voljno po Srbiju, trebalo bi ga riješiti drug-
čije, jer se Austriji ne smije dopustiti šire-
nje na Balkan, Njezine granice moraju ostati
Sava i Dunav.

Neki kažu, da su stranačko-politički ob-
ziri potakli Milovanovića, da ovako govori,
jer da mu je bilo teško pred opozicijom Pa-
šičevom.

Venezuela.

U Venezueli je uspjela revolucija proti

Castro. Ovaj je bio došao da se liječi a u;

toliko je bukla revolucija, te je cijela zemlja
pristala uz Gameza.

Castro je bio naprasit ,fin“ čovjek:
Dokaz je njihove finoće, što je u nekoliko
godišta kao predsjednik republike postao
miljunar i najbogatiji čovjek u Venecueli.

Uobražavao se je, da ima sposobnosti Na-.

poleona, pa se i odijevao na tej način, samo
je :na glavi držao karakterističnu kapicu.
Sada je i njemu došao narod kraju.

Potres u Italiji.

I zadnje vijesti iz nastradalog područja
tako su crne i čemerne, da ne mogu biti
ernije. Nesreća je silna i užasna, kakvu je-
dva da je povijest ikad zabilježila» Broj
ljudskih žrtava ne dade se još točno usta-
noviti, ali ima vijesti, u kojima se govori i

o 200.000 mrtvih! Čitava su mjesta sasvim |

uništena, a od njihovih stanovnika nije ni

jedan ostao na životu.

U Messini hara još uvijek i požar. Novci
i vrijednostni papiri novčanih zavoda već
su odpremljeni na sigurna mjesta. U grad-
skim ulicama nije gotovo moguće kretati
se, jer je sve pretvoreno u ruševine, pod
kojima leže mnoge hiljade mrtvih. Poginulo
je preko dvije trećine častnika i momčadi
messinske posade. Vodovodne su se cijevi
raspukle. Od vojarne financijal. stražara nije
ostao kamen na kamenu. Od 280 željeznič-
kih namjestenika ostalo ih je samo 8 spo-
sobnih za službu.

Bagnara je sasvim _ izgorjela. _Palmia
nema više. U San Eufemiji ostalo je na ži-
votu jedva desetak ljudi. Spašene osobe
bore se s gladi, studeni ili bolesti. Kalabrij-
ska je obala postala ravna a sicilijanska se
je razjazila, Zemljište, na kojem je bio Reg-
gio, spustilo se je za više metara, Svi su
svjetionici propali u more. Mnogim je lju-
dima pomračio razum. Jedan se je čovjek
ustrijelio hitcima iz dvaju revolvera, uzvi-
knuvši: ,U Messini se nije ništa đogodilo !“
Kolni i željeznički promet obustavljen je u
područiu katastrofe, te se onamo može samo
s morske strane doći.

U Messini je dosad izvađeno iz ruše-
vina oko 15.000 ranjenih, koji su odpr6-
mljeni na ratne brodove. U Messini nema
pitke vode. Električni reflektori s ratnih
brodova razsvjetljuju noću nastradali grad:
U okolici Reggia otvorile su se u zemlji

velike pukotine i duboke provalije, iz kojih,

suklja dim i štrca sumporna voda. Reggio

neprestano propada u more, te će po svoj

prilici sasvim nestati sa površine zemaljske,
Pri obali je sve uništeno, i sela _i zaseoci,
te nije ostalo čak ni ruševina, jer je more
sve sobom odnijelo. Momčad za spasavanje
mora se braniti od pobješnjelih pasa, kojih
ima na čopore. U Palmiu je od 14.000 ljudi
ostalo živo samo nekoliko stotina. Računa
se, da gospodarska šteta, što ju Italija po-
vodom ove katastrofe trpi, iznosi miljardu
lira.

U Messini je sam kralj pomogao pri

spasavanju ranjenih, a kraljica je povezivala
rane ranjenicima.

Pred Messinom su došli strani ratni /

brodovi da pomognu spasavati; Rueka eskadrs
se je u času katastrofe nalazila u Sirakuzi

te je odmah krenula na lice mjesta. "Tali
janske novine pune su vijesti NEK,