God XIX.
Usena je listu unaprijeda: sa PV i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semetvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
— EEE predbrojen i za došasto polugodište.
zdavatelj i odgovorni sžidnik Dr. Milorad Medini,
Štamparija DeGiulli i dr.
U DUBROVNIKU, 13. siječnja 1909.
CRVENA HRVATSKA
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — SRIJEDE I SUBOTE
Broj 4.
POJEDINI BROJ 10 PARA '
Pretpištta i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval
plstoj še 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se'više puta štampaju, pore
za godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
Brzojavne vijesti.
Nekakve promjene u Hrvatskoj.
Istup Zagorca.
ZAGREB, 13. — Zast. Zagorac
istupio je iz hrvatske stranke prava
i iz koalicije.
I Supilo.
ZAGREB, 13. — I zast. Supilo
najavio je svoj istup iz koalicije.
Cžernovich ode.
ZAGREB, 13. — Podban Czer-
novich predao je svoju demisiju.
Zahtjev državnog odvjetništva.
BUDAPEST, 13.
je stigao zahtjev: državnog odvjetni-
štva za izručenje zastupnika Banja-
nina, Budisavljevića i Pribičevića.
— Parlamentu
Brzojavne vijesti, koje danas donosimo,
Javljaju istup Zagorca i Supila iz koalicije
te demisiju Czernkovicha. Je li to što u
svezi? Dok je poslije poznate prepirke iz-
među Zagorca i Supila, očito da je istup
jednoga imao za posljedicu istup drugoga,
mogla bi demisija Czerukovicha bit posljedica
istupe Supilova, jer je javnosti dobro poznato,
da se s madžarske strane zahtijevalo, da se
u ime mira žrtvuju neki političari koalicije,
Zast. Supilo se tomu opirao, jer bi za koa-
liciju bila sramota žrtvovati ma i jednoga
svoga člana, na zahtjev drugih. Ona može
isključiti, ako nađe sama, da su se ogrije-
šili, ali isključiti, jer drugi hoće, to pod ni-
Jedan uvjet.
+ Usljed navale Zagorca stvari su se tako
izmijenile, da je Supilo cijenio.da mora is-
tupiti, Njegovo ponašanje mi shvaćamo i
odobravamo, premda u velike žalimo,: da je
do toga amoralo doći. On se je podnio kao
čovjek i patriot, ali već njegov prisiljeni
istup za koaliciju je poraz, koji ni najmanje
ne nadoknađuje demisija.Czernkovicha.' Baš
danas izrazili smo mišljenje, da uspjeh u
borbi proti Maržarima za nas znači biti ili
ne biti, a istup Sapilov je: prvi neuspjeh,
veliki neuspjeh. Ne zbog osobe Supila već
zbog same stvari.
Koaliciji ovako ,pročišćenoj“ želimo
najbolji uspjeh. Još bi ona dosta mogla po-
stići, ako je :ne opije pjano aleluja Franko-
vaca i Rauchovaca.
963)
*oow*
dz o.
Parlamentarno ministarstvo.
BEČ, 13. — Akcija Bierierthova
za parlamentarno ministarstvo reklo
bi se da če-uspjeti.: :
Raspust parlameiita.
BUDAPEST, 13. —. Pronose se
glasovi, da će parlamenat biti ras-
pušten.
Engleški kraljevski par.
BERLIN, 13. — 7. veljače dolazi
ovamo caru u pohode dngleški kra-
ljevski par.
:
\
Razno.
TRST, 13. — Za subotu je sa-
zvano pomorsko vijeće.
PETROGRAD, 13. General
Stossel i admiral Nebogatov predali
su molbu za pomilovanje prigodom
nove godine,
Pogledi po svijetu.
Zavjera proti kralju Maneelu.
kud
Iz Lisabona se javlja: Owih dana bio je
u kraljevskom dvoru veliki“ , kojem
su prisustvovali kralj, kraljica majka i voj-
voda od Oporta, te ministri i mnogi dosto-
janstvenici i častnici. Nenadano se podiže
mladi jedan poručnik i reče, da ga je veli-
ka mladost kraljeva gahula, da otkrije ga-
dnu zavjeru, koja ide za tim, da kralja sruši
sa prijestolja. Kralj je opkoljen, bezbrojnim
uhodama i neka se čuva svojih prijatelja“.
Ovo je otkriće tako porazno djelovalo, da
je banket bio dovršen. Kralj je pozvao toga
poručnika u svoje odaje i tu mu je poruč-
nik imenovao: mnoge dostojanstvenike i vi-
soke činovnike, koji mu o glavi rade. Kralj
je zatim zapovjedio, da na dvoru imaju ostati
samo oni, koji su neophodno potrebiti.
Hoće li biti rata.
O tomu svak nagađa i govori,
ćemo pabirčiti.
a mi
Po mišljenju znamenitog povjesničara
Delbruecka do: rata lako da dođe. Trojni
savez — kaže on — defensivan je, pa u
slučaju kad bi monarhija navalila na Srbiju
ili Tursku ili Crnugoru, Italija — treća u
trojnom savezu — priklonila bi se uz En-
glešku, Francesku i Rusija. Engleška bi
rado navalila na Njemačku, da joj morna-
ricu uništi, ali to opet ne gleda mirnim
okom Francuska, jer bi tim Kngleška. od-
više ojačala. Delbrueck svjetuje Austriju, da .
rata ne zameće prva.
Crnogorski knez: Nifoldi izjavio je jed-
nom novinarskom dopisniku, jon suzdr-
žaje Crnugoru da udovolji “želji velevlasti i
da čeka što će konferencija velevlasti.
Uzmak_ Milovanovićev pokazuje, kako
velevlasti i u Beogradu djeluju da do rata ne
/ dođe. On se je ispričao grofa Fo orgachu, da
svojim riječima nije htio uvrijediti Austrije.
Uslijed toga javljaju da je u pučanstvu Sr-
bije došlo do velike zabune. Vrijedi napome«-
nuti i to, da je služboni list u Beogradu,
donio u Milovanovićevu govoru stavke proti
kojim je Forgach prosvjedovao, baš onako,
kako su ih prvi put novine donijele, pa da
po tom ne može se kazati, da je, Milovano-
vić povukao svojih riječi.
U Carigradu po nekim vijestima cijene
da je rat neizbježiv, te da je to rekao jedan
visoki turski dostojanstvenik. Kad se to
doznalo u Beču, pali su na bursi vrijednosni
papiri. S druge pak; strane javljaju, da je
turski puslanik u Rimu, koji sada boravi u
Beču, ovlašten od turske vlade, da se spo-
razumi s Austrijom.
Po svim ovim često protuslovnim vije-
stima vidi se, da obzorje na Balkanu nije
ni malo čisto, te da bi se u proljeću moglo
još više pomutiti. Predvlađuje mišljenje, da
same balkanske države rata pravog započi-
njati ne će, priličnije je da bi mogle zapo-
četi borbu s gverilama, ali da bi eventualni
rat na Balkanu mogao odjeknuti čitavom
Pe
"Evropom-. doči vao AIČINRI
Zahtjevi Srbije.
Po govoru Milovanovićevu teklo bi se,
da je Srbija promijenila svoje stanovište. U
početku izgledalo je, kao da: bi se zadovo-
ljila s ekonomskim kompensacijama, a sada
kao da je predvladala Pašićeva struja, koja
zahtjeva posvemašnju autonomiju Bosne.
Za našu monarhiju ovaj zahtjev mnogo.
je teži od prvoga, jer u sebi znači priznanje
velevlastima, (da urede! jedno pitanje, koje
je .ona aneksijom; proglasila: nutarnjim. .Au-
tonomija Bosne.: postala. bi u tom slučaju
sankcijom vole vlasti; koje bi dobile pravo
zahtjevati u buduće, da se satononrija ne
krši.
Na to u Beču teško da će pristati.
pravaški blok.
O tomu se sada. dosta govori i
piše, pa kako svaka fraza, tako je 3 *
ova .našla ; svojih pristaša: Mi ipak
cijenimo, da nije. moglo biti gorega
doba od ovoga, da se slična misao
začne. Nije nam dosta jada. što ima-
mo, već starim lakoumljem, koje do-
bro naši neprijatelji znadu, hoćemo
da se odalečimo od pravca, koji ako
ničim drugim, a ono bi nas morao
osvjedočiti da je pravi, otporom, što. :
ga je izazvao u Beču i Pešti. i
Do riječke resolucije. dovela je je-
dino spoznaja, da pravaške sanjarije
ne mogu poraoči, već da se treba.
latiti drugih. sredstava, da e, piak-
F k
' *.
a tt
h
1 io a
Mts i
i
PRVE