God XIX. (RV Cijeva je listu unapri ijeda: za Dubrovnik i za Austro-U garsku na godinu 10 K. Za ino semstvo 10 Ki LARIN troškovi. KQ 14 %*.a# lis, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa došmatu polugodište. —uuuumz => PIRINEREEE Izdavatelji odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGinlli i dr. m Qd br. 7. — ti. od došaste subote — zaustavit ćemo list svim, Koji ne budu unaprijed platili, Za to pozivljemo gospodu, koja hoće | maprijed primati list, da se požure pretplatom, Kako znadu, list naš ima samo pretplatnika, a kako je cijena listu tako niska, kako nijedan drugi list u Dalmaciji — od 10 kruna godišnjih ide nam na poštu 2 R 10 h. — tako zaista nikomu ne može bit teško platiti unaprijed, ako ne može za cijelu godinu, a ono ba- rem za pola, dotično za četvri godine. Preporučamo dakle našim pretplatnicima obnovu pretplate, a našim prijateljima, da se zauzma da se list što više priširi, Uprava Crvene Hrvatske. Brzojavne vijesti. Hrvatski delegati u Budimpešti. ZAGREB, 16. — Ovih dana idu hrvatski delegati u Budimpeštu. Go- vori se, da će početi opstrukciju. Madžari i Hrvati. BUDAPEST, 16. Više ma- džarskih političara zastupa mišljenje, da se treba izmiriti sa Hrvatskom. Predsjednik sabora Justh izjavio je da Madžari moraju napraviti mir s narodnostima i sa Hrvatima te ime- novati narodnosne zastupnike veli- kim županima. Umro Roždestvenski. PETROGRAD, 16. Poznati vođa ruske eskadre, koja je krenula iz Baltičkog mora put Japana i bila u cušimskom klancu razbijena od admirala Toga, — Admiral Rožde- stvenski umro je. Bojkot prestaje. SOLUN, 16. — Poslije sporazu- ma između Austrije i Turske bojkot pomalo jenjava te će doskora pre- stati. Pogledi po svijetu. Demisija Urusova. Knez Urusov ruski poklisar u Beču predao je svoju ostavku. Kaže se, da je on U DUBROVNIKU, 16. siječnja 1909, Broi 5. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval plaća se 40 para po retku,/a za oglase 30 para. Oglasi, koji selviše puta štampaju, po ro godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. doznao bio, da će Bosnu anektirati te javio u Petrograd popraćujući vijest svojim pre- dlozima. Ministar Izvolsky nije mu ništa odgovorio, a na to je Urusov svoje pre- dloge poslao direktno caru. To je Izvolsk: ga iako ozlojedilo, da je poslanika bojkotirao teko da je ovaj sada predao demisiju. K> “e platiti 54,000.000 Turskoj. Taj novac treba da prihvati najprije oba parlamenta, a onda će ga kako javljaju kako osobiti bosanski dug naprtiti — Bosni. Turski parlamenat. Sastao se je turski parlamenat. Tu je trebalo da veliki vezi Ćarnil paša drži svoj ekspose, t. j. dade ga pročitati po svomu tajniku. U Beču su se bojali da bi u tomu govoru moglo biti navale na austro-ugarsku monarhiju, pa da su se stoga požurili na- goditi se sa Turskom. Nagodili se i s Crnogorom. Bilježimo s dužnom reservom i vijest, da su se nagodili u Beču i sa Crnogorom, te da ako se Crnagora nije već razožurala, da je to. jedino stoga, što je pučanstvo još razaraženo i ratoborno. PRE EDGD S Dubrovnik, 15. januara 1909, — a mmm DE a mm m e Sporazum između Austrije i Turske. — U koliko je vjerovati vijestima novinarskim, reklo bi se da je između Turske i Austrije došlo do sporazuma. Turska bi bila pristala na aneksiju a monarhija joj daje u ime od- števe 12 milijuna turskih lira (54.000.000 K) i pristaje na povišenje turske carine na au- strijsku robu od 14 na 15%. Nema sumnje, da je ovim sporazumom vas skup pitanja, koje je aneksija Bosne prouzročila približen svome riješenju, ali od riješenja smo još daleko. Uvaženi engleški list ,Pall Mal Gazzette“ ne poručuje uzalud monarhiji, da kad je riješila spor s Turskom treba da ga riješi i sa Srbijom i sa Crno- gorom, pa da udovolji Slavenima uopće u monarhiji, a napose onim u zauzetim ze- mljama te se zauvijeke raskrsti Meterniko- vim sustavom vladanja. Za to se hoće dosta ozbiljnosti i žila- vosti. Monarhija je ovu pokazala u sporu sa Turskom, ali bojati se je hoće li je po- kazati u unutrašnjem sporu, koji drma od nekoliko decenija sa državom. Kroz decenija umijeće vladanja nekih bečkih i peštanskih političara sastojalo je jedino u tomu, da dua- lizam učvrste t. j. nagomilaju zaprjeku na zaprjeku, eda tako otešćaju prirodno riješe- nje narodnog pitanja. Sad bi trebalo da ra- ščine vlastito djelo, a u tom pogledu, koliko je preporuka. engleškog lista uputna, toliko bojati se je da će biti uzaludna. Turska t Kreta. Još se nijesu raspršal: oblaci, koji su se bili počeli dizati s herce- Dea govskih brda, a prijeti oluja s Krete. U Tur- skoj se drže metingi i prosvjedne skupštine proti sjedinjenju Krete s Turskom. Nazad ne vele godina bukauo je bio na Kreti ustenak proti. turskoj vlasti. Taj je nekoliko doba potrajao, dok se nijesu umiješale velevlasti. Poslije mnogih pripetija koje su dovele i do tursko-grčkog rata, stvar su riješili tako, da su velevlasti nemijestile svoga komesara u osobi kreljevskog grčkog princa, koji je Kretom upravljao, a vz bok mu je narodna skupština. Na otoku su još neko doba ostale posade rozrih vlasti, nu ovo su ih malo pomalo, ako se ne varamo, sve povukle osim Engleške. Kreta je bogat otok, koji i sada broji do 300.000 stranovoika, nu još mu je zua- menitiji u međunarodnom prometu položaj, jer je kao prelaz iz Evrope u Aziju. S toga se i kultura najprije na Kreti udomila pa cdanle prešla u Grčka. Mlećani, koji su ra- zumjeli trgovački položaj otoka, bili su na- pregli sve sile, da_ga dobiju u svoje ruke, što im je i uspjelo, da su tim postali go- spoda1i egejskog mora i cijelog levanta. Kad su se Turci pojavili u Evropi, onda su opet oni htjeli da dobiju otok, što im je i uspjelo glasovitim kandijskim ratom, koji je odjek. no i u nidš u Dolantciji, jersu turske lađe bile poplavile naše more, dok su kopnene turske vojske napadale na mletački posjed u Dalmaciji Iuglezi odavna gledaju zavidvim okom Kretu, pa su upotrebili metež na Kreti da tu zasjednu. To je bilo samo provizorno, ali Unglezi nijesu htjeli slijediti primjer ostalih velevlasti, oni su ne samo još tu, već na- stoje da njihovo provizorno stanje postane definitiv dim. Za to pokreću pitanje aneksije Krete Grčkoj, ali kako ne će da se svade s Tur- činom, tako nastoje stramputicom doći do svoga cilja. Tu skoro se bila pronijela vijest, da Engleška predlaže, da 'Turska njoj dade Kretu u zamjenu za Cipar, koji nemade pi iz daleka one strategičke i trgovačke vrije» dnosti kao Kreta, a da tad Engleška dade Grčkoj i Kretu, a za svoj trud uzdrži je- dnu luku. Koliko je tu istine, teško je kazati, ali kako je poznato, da Krećani hoće po što go to sjedinjenja s Grčkom, lako bi bilo mo- guće da se štogod grdno zamuti. Domaće. ljesi Isključenje Zagorca iz stranke prava. Spor, koji je izazvao zast. Zagorac u polemici sa zast. Supilom svršio je za ,hr- vatsku stranku prava“ isključenjem Zagorca iz kluba saborskog i stranke. Dotični zaklju- čak glasi ovako :