God XIX. U DUBROVNIKU, 27. siječnja 1909. Broj 8. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino “ti ist, kad mu pretplata mine, smatra se pa > o ugodište. emrtvo 10 K i poštarski troškovi. K> n> mnnQRRDRREZEE predbrojen sa <v Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. = IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, pricpćena, zahval plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana g. ne primaju se. przojavne vijesti. Kriza u Ugarskoj BEČ, 27. — Predsjednik ugarske zastupničke kuće Justh stigao je ovdje te je bio primljen na saslušaj kod kralja, kojemu je izložio svoje stanovište u pitanju banke. Odluka kraljeva nije još pala. Poslije je po- sjetio ministra predsjednika Biener- tha, ministra vanjskih posala Aehren- thala i predsjednika zastupničke ku- će Weisskirchnera. BEČ, 27. — Živahno se komen tira činjenica, da je prije predsj. Ju- stha bio pozvan na saslušaj ministar predsjednik austrijski Bienerth, jer je poznato, kako se austrijska vlada protivi rastavi banke. Hrvatska i Ugarska. BUDAPEST, 27. — Danas će Wekerle odgovoriti Politu na njego- vu interpelaciju zbog procesa veleiz- daje u Hrvatskoj. Razjašnjenja nje- gova očekuju se s napetosti nadasve poslije zaključka imunitetnog odbora da se zastupnici Pribičević i drugo- vi, kojih izručenje traži hrvatska vlada, ne predadu. | BUDAPEST, 27. — Glasovi se šire da će doći do ozbiljnih prego- vora sa Hrvatima za riješenje spora pa da i Madžari razumiju da ovako ne ide. Novi klub. BEČ, 27. — Južni slaveni i če- ški klerikali učinili su u parlamentu novi klub. Predsjednikom je biran Ivčević. | Pogledi po svijetu. Ada-Kale. Austro-Ugarski poslanik n_ Carigrađu markgrof Pallavicini dobio je nalog, da kod Porte izvede na čisto pitanje o posjedu otoka Ada-Kale, koji leži na Dunavu, preko puta od Oršove. Do g. 1878., dakle de oku- pacije Herceg-Bosne, otok je taj bio izklju- čivo vlastničtvo Turske. God. 1878., za oku- pacije, dobio je podkupovnik Hrvatina Prpić zapovjed, da sa jednim bataljunom 78. pješ. pukovnije baruna Šokčevića zaposjedne taj otok. I od tog doba drži ga Austro-Ugarska u zaposjednuću. - Na otoku je bio do g. 1878. turski gradić, koji je u ruševinama. I ma da su ga Turci napustili, državnopravno pitanje tog otoka nije bilo sve do sada riješeno. * Česi i Nijemci. Ministar predsjednik Bienerth ne uspi- jeva. Svi njegovi pokušaji, da skloni Čehe i Nijemce da saslušaju njegove ' prijedloge ostali su bezuspješni, pa nije isključivo, da dođe do nove ministarske krize, ako ne odabere kruna raspust parlamenta. Kao na- sljednici spominju se Korber, Gautsch i Hohenlohe. Crne Gora viče. Bečke se novine bave govorom ministra predsjednika Dr. Lazara Tomanovića n ce- tinjskoj narodnoj skupštini, gdje je izjavio, de Crnagora ne može natrag. Naravski, to im nije milo, pa navaljuju po svoju na Cr- nogoru i onaj narod. Ako nikad, a ono sad može se vidjeti, kvjim je čuvstvima nadahnut njemački na- rod prama našemu. Dosta je čitati njihove »Vitzblitter“ da se vidi, koliko se surovosti skriva pod vanjštinom. m ————=—<—<—<—=—=<—<—mm<am=—mm—m—m=—=—=——=—<m=m<=<m—<mu<=<—m—=—=— DUBROVNIK, 26. januara 1909. S više strana potakli su misao, da bi bilo shodno, kad bi se zastup- nici svih neodvisnih stranaka, iz svih naših krajeva skupili te odlučili, što nam je u ovim teškim časovima či- niti. Proti tomu niko ne bi imao što prigovoriti, ali da stvar uspije, tre- balo bi da sve neodvisne «stranke na to pristanu, a za to trebalo bi nači temelj, na kojem bismo se mogli svi složiti. Je li to moguće u sadanjim pri- likama? — Za banovinske stranke jest, jer tamo sama borba opredijelila je tačno ciljeve, na koje svaki neod: visni rodoljub mora sada težiti. Ako bi imalo doći do sastanka, ona je i po samoj stvari određena, da ga zove. Istina je, da je nazad tri go- dine Dalmacija bila za neko doba preuzela vodstvo, ali je to bilo stoga, što u banovini uslijed osobitih stra- načkih prilika nije bilo moguće po- duzeti nikakvu jedinstvenu akciju, pa je trebalo potpore iz Dalmacije, da se te prilike promijene te dođu u većinu ljudi, koji će biti kadti i voljni raditi u duhu slobode i na- pretka a za ciljeve hrvatskog na- roda. Ako su dakle onda političke pri- like zahtijevale, da inicijativa pode iz Dalmacije, sada ne bi bilo uputno ne pustiti vodstvo koaliciji, koja sama najbolje zna, kad bi i bi li u. sada- njim časovima taj zbor bio umjestan. Istina je, da se svugdje osjeća po- treba da se sastanemo i porazgovo- rimo, pa cijenimo da se tomu čuv- stvu ue može oteti ni koalicija u Zagrebu. Ali kad se sastanak ne zove, bit će da ima kakvih uzroka, a ne bismo htjeli, da jedan od tik. ne budu baš smušene političke prilike u Dalmaciji. Po broju zastupnika u nas je najjača ,hrvatska stranka“ te se nje kod eventualnog sastanka ne bi mo- / glo mimoići. Nu ne otkrivamo nika-» kvu tajnu, kad kažemo, da ta stran- ka sastanka ne želi. I ako je stran- . ka propustiia prigodu zbora u Splješ tu, da se o tomu izjavi, nama je svim dobro poznato, kako misle ljudi, : koji u stranci sada vedre i oblače. Znamo po onomu, šta rade u Beču, što rade na zemaljskom odboru. Za zastupnike u Beču banovina kao da ni ne postoji, oni svoj tobožnji upliv zalažu samo, da vlada, koja god bila, ne pane. Zemaljski odbor na- . prosto je pak podružnica zadar- skog namjesništva: tu se gleda samo, kako će se steći što više pri- staša u izbornim kolegijama, gdje su zadnjih izbora uspjeli njihovi proti- vwnici i kako će se bolje mimoići sa- bor, jer tobože pokrajina: nema no- vaca da troši na saborska zasjedanja. Znamo da na zemaljskom odboru ima čestitih ljudi; to baš ističemo, da se ne bi ni posumnjalo, da naši prigovori idu njih, ali su oni nemo- čni pred ,sic volo sic jubeo“ . gosp. predsjednika i poslušnosti onih, koji mu se ne će da zamjere. Tako se dogodilo, da se sabor uopće više ne sastaje, a da zemaljski odbor na to muči.i nekolike“ mjesece sjedi i bez mandata i bez odobrena proračuna. Sve je to po zakonu — to znamo i mi — ali ne dolikuje, da. se nešto slično događa zbog krivnje i propu- štenja zemaljskog odbora. // gli