God XIX.

U DUBROVNIKU, 27. siječnja 1909.

Broj 8.

 

CRVENA HRVATSKA

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
“ti ist, kad mu pretplata mine, smatra se
pa > o ugodište.

emrtvo 10 K i poštarski troškovi. K> n>

mnnQRRDRREZEE predbrojen sa <v

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr. =

 

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, pricpćena, zahval

plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju, po po

 

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana g. ne primaju se.

 

 

 

 

przojavne vijesti.

Kriza u Ugarskoj

BEČ, 27. — Predsjednik ugarske
zastupničke kuće Justh stigao je

 

ovdje te je bio primljen na saslušaj
kod kralja, kojemu je izložio svoje
stanovište u pitanju banke. Odluka
kraljeva nije još pala. Poslije je po-
sjetio ministra predsjednika Biener-
tha, ministra vanjskih posala Aehren-
thala i predsjednika zastupničke ku-
će Weisskirchnera.

BEČ, 27. — Živahno se komen
tira činjenica, da je prije predsj. Ju-
stha bio pozvan na saslušaj ministar
predsjednik austrijski Bienerth, jer

je poznato, kako se austrijska vlada

protivi rastavi banke.
Hrvatska i Ugarska.

BUDAPEST, 27. — Danas će
Wekerle odgovoriti Politu na njego-
vu interpelaciju zbog procesa veleiz-
daje u Hrvatskoj. Razjašnjenja nje-
gova očekuju se s napetosti nadasve
poslije zaključka imunitetnog odbora
da se zastupnici Pribičević i drugo-
vi, kojih izručenje traži hrvatska
vlada, ne predadu. |

BUDAPEST, 27. — Glasovi se
šire da će doći do ozbiljnih prego-
vora sa Hrvatima za riješenje spora
pa da i Madžari razumiju da ovako
ne ide.

Novi klub.

BEČ, 27. — Južni slaveni i če-
ški klerikali učinili su u parlamentu
novi klub. Predsjednikom je biran
Ivčević. |

Pogledi po svijetu.
Ada-Kale.

Austro-Ugarski poslanik n_ Carigrađu
markgrof Pallavicini dobio je nalog, da kod
Porte izvede na čisto pitanje o posjedu
otoka Ada-Kale, koji leži na Dunavu, preko
puta od Oršove. Do g. 1878., dakle de oku-
pacije Herceg-Bosne, otok je taj bio izklju-
čivo vlastničtvo Turske. God. 1878., za oku-
pacije, dobio je podkupovnik Hrvatina Prpić
zapovjed, da sa jednim bataljunom 78. pješ.
pukovnije baruna Šokčevića zaposjedne taj
otok. I od tog doba drži ga Austro-Ugarska
u zaposjednuću.

 

 

-

 

Na otoku je bio do g. 1878. turski
gradić, koji je u ruševinama. I ma da su
ga Turci napustili, državnopravno pitanje
tog otoka nije bilo sve do sada riješeno. *
Česi i Nijemci.

Ministar predsjednik Bienerth ne uspi-
jeva. Svi njegovi pokušaji, da skloni Čehe
i Nijemce da saslušaju njegove ' prijedloge
ostali su bezuspješni, pa nije isključivo, da
dođe do nove ministarske krize, ako ne
odabere kruna raspust parlamenta. Kao na-
sljednici spominju se Korber, Gautsch i
Hohenlohe.

Crne Gora viče.

Bečke se novine bave govorom ministra
predsjednika Dr. Lazara Tomanovića n ce-
tinjskoj narodnoj skupštini, gdje je izjavio,
de Crnagora ne može natrag. Naravski, to
im nije milo, pa navaljuju po svoju na Cr-
nogoru i onaj narod.

Ako nikad, a ono sad može se vidjeti,
kvjim je čuvstvima nadahnut njemački na-
rod prama našemu. Dosta je čitati njihove
»Vitzblitter“ da se vidi, koliko se surovosti
skriva pod vanjštinom.

m ————=—<—<—<—=—=<—<—mm<am=—mm—m—m=—=—=——=—<m=m<=<m—<mu<=<—m—=—=—

DUBROVNIK, 26. januara 1909.

S više strana potakli su misao,
da bi bilo shodno, kad bi se zastup-
nici svih neodvisnih stranaka, iz svih
naših krajeva skupili te odlučili, što
nam je u ovim teškim časovima či-
niti. Proti tomu niko ne bi imao što
prigovoriti, ali da stvar uspije, tre-
balo bi da sve neodvisne «stranke na
to pristanu, a za to trebalo bi nači
temelj, na kojem bismo se mogli
svi složiti.

Je li to moguće u sadanjim pri-
likama? — Za banovinske stranke
jest, jer tamo sama borba opredijelila
je tačno ciljeve, na koje svaki neod:
visni rodoljub mora sada težiti. Ako
bi imalo doći do sastanka, ona je i
po samoj stvari određena, da ga
zove. Istina je, da je nazad tri go-
dine Dalmacija bila za neko doba
preuzela vodstvo, ali je to bilo stoga,
što u banovini uslijed osobitih stra-
načkih prilika nije bilo moguće po-
duzeti nikakvu jedinstvenu akciju,
pa je trebalo potpore iz Dalmacije,
da se te prilike promijene te dođu

u većinu ljudi, koji će biti kadti i
voljni raditi u duhu slobode i na-
pretka a za ciljeve hrvatskog na-

roda.

 

Ako su dakle onda političke pri-
like zahtijevale, da inicijativa pode
iz Dalmacije, sada ne bi bilo uputno
ne pustiti vodstvo koaliciji, koja sama
najbolje zna, kad bi i bi li u. sada-
njim časovima taj zbor bio umjestan.
Istina je, da se svugdje osjeća po-
treba da se sastanemo i porazgovo-
rimo, pa cijenimo da se tomu čuv-
stvu ue može oteti ni koalicija u
Zagrebu. Ali kad se sastanak ne zove,
bit će da ima kakvih uzroka, a ne
bismo htjeli, da jedan od tik. ne
budu baš smušene političke prilike
u Dalmaciji.

Po broju zastupnika u nas je
najjača ,hrvatska stranka“ te se nje

kod eventualnog sastanka ne bi mo- /

glo mimoići. Nu ne otkrivamo nika-»
kvu tajnu, kad kažemo, da ta stran-

ka sastanka ne želi. I ako je stran- .

ka propustiia prigodu zbora u Splješ
tu, da se o tomu izjavi, nama je

svim dobro poznato, kako misle ljudi, :

koji u stranci sada vedre i oblače.
Znamo po onomu, šta rade u Beču,
što rade na zemaljskom odboru. Za
zastupnike u Beču banovina kao da
ni ne postoji, oni svoj tobožnji upliv
zalažu samo, da vlada, koja god

bila, ne pane. Zemaljski odbor na- .

prosto je pak podružnica zadar-
skog namjesništva: tu se gleda
samo, kako će se steći što više pri-
staša u izbornim kolegijama, gdje su
zadnjih izbora uspjeli njihovi  proti-
vwnici i kako će se bolje mimoići sa-
bor, jer tobože pokrajina: nema no-
vaca da troši na saborska zasjedanja.

Znamo da na zemaljskom odboru
ima čestitih ljudi; to baš ističemo,
da se ne bi ni posumnjalo, da naši
prigovori idu njih, ali su oni nemo-
čni pred ,sic volo sic jubeo“ . gosp.
predsjednika i poslušnosti onih, koji
mu se ne će da zamjere. Tako se
dogodilo, da se sabor uopće više ne
sastaje, a da zemaljski odbor na to
muči.i nekolike“ mjesece sjedi i bez
mandata i bez odobrena proračuna.

Sve je to po zakonu — to znamo i

mi — ali ne dolikuje, da. se nešto
slično događa zbog krivnje i propu-
štenja zemaljskog odbora. //

 

gli