emstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko» nr.
mamma predbrojen 28 io 58 > na ugo
Brzojavne vijesti,
Za narodno vijeće.
ZAGREB, 30. — Ovamo su sti-
gli Drinković, Prodan i Dulibić, da
povedu akciju za narodni zbor. Da-
nas je konferencija, na kojoj će uz
njih prisustvovati od napredne pu-
čke stranke Dr. Lorković, od hrvat-
ske stranke prava Dr. Bauer, pa od
grupe Starčevićeve Dr. M. Starčević
i Dr. A. Pavelić, od frankovaca Hor-
at i Bošnjak te izvan stranaka Ni-
oolić i Zagorac.
Kriza u Ugarskoj.
BUDAPEST, 30. — Opće je mni-
enje, da će Just sa neodvisnom
trankom preuzeti vladu. Kriza je
eć tako akutna, da se mora riješiti.
ZAGREB, 30. — Zastupnici koa-
icije dementiraju glasove o spora-
umu s Madžarima.
Frankovo ,Hrvatsko Pravo“ užasno ha-
vngira proti koaliciji te bi rad zapriječiti
'entvalni sporazum.
Za sveučilište u Ljubljani.
BEČ, 30. — Slovenački đaci dr-
\li su skupštinu zbog sveučilišnog
itanja. Poprinaili su resoluciju, ko-
m traže sveučilište u Ljubljani, a
itpuni reciprocitet za sveučilište u
agrebu.
u gnjileži u Bosni.
Vijesti, koje dolaze iz Bosne ni-
u nimalo utješljive, ali po svemu
omu, što se od prije znalo, drugo
je bilo ni očekivati. Kako u Bano-
ii, tako je i u Bosni sistem odgo-
svoje ljude. Ima ih između Hr-
ta i između Srba, između katolika
Zmeđu pravoslavnih i između mu-
medanaca, a nije ni čudo, jer na-
/ ljudska ne. razlikuje se ni po
ri ni po narodnosti, ko hoće da
nju spekulira, svugdje će jednako
i ljudi, koje može za svoje svrhe
trijebiti.
oda i u svim vremenima odgojilo
judi, koji hoće da se slabočama
skim okoriste. Takih ima i u Bo-
Što je njima hrvatstvo, što srp-
Ci ena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku nu i odinu 10 K. Za ino
5 tat rad" protpaka mine, smotra se IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
izdavatelj i odgovorai urednik Dr. Milorad Medini. SmS=mzmzEEmzIL
Štamparija DeGiulli i dr.
:
U DUBROVNIKU, 30. siječnja 1909,
dište. —
gi
opet razumjeli slabost drugih, i tako
se i neosjetice ustanovio među nji-
ma međusobni do ut des. Vlada je
davala, Mandić je primao; Mandić
je davao, vlada je primala, jedna je
laskala, drugi se udvarao, i to je
išlo tako naprijed sve, dok se Man-
dić nije uvjerio, da se na taj način
šve može i posegnuo za kesom, što
su mu _je Madžari “iHf-nadili;;. preko 8
njihove banke. Nije bio sam, i Di-
mitrijevića i druge neke sistem je
na isti skok odgojio.
Nu _što:se tad dogodilo? Ona ista
ruka, koja je uzrok, da- je do ovoga
došlo, poteže sada Dr. Mandića za
uho, jerbo je nije dobro razumie.
Dualizam je naime u monarhiji nešto
što vrijedi, kad je tlačiti Hrvate, ali
ljubce između Beča i Pešte odmah
prestanu, kad je dijeliti. Beč - dijeli:
moje, tvoje, moje — moje, tvoje,
moje. Tako u Bosni po zakonu imala
bi Pešta imati ista prava kao i Beč
i Beč je morao dopustiti, da se u
Bosni ustroji madžarska banka, ali
zato daje po svojim ljudima napa-
dati sve one, koji su stupili u upra-
vno vijeće banke, neka nova banka
ne uzmogne razviti :onakovu djelat-
nost, kakvoj se nadaju Madžari.
Hoće li se Mandić sjetiti, koja
ga ruka tuče? To bi mu bilo vrlo
lako, kad pogleda, čigov je list taj
»Sarajevoer Tagblatt“, koji je na
njega počeo sipati vatru u ime —
hrvatstva. Ali koje koristi, ako i
progleda, kad ga sve to ne će opa-
metiti.: On će javno okajati svoj gri-
Apsolutističko vladanje kod svih jeh i ostat &e — isti. Vlada će se
opet njime poslužiti, kad joj ustreba,
i on će opet raditi za vladu, a go-
voriti da radi za hrvatstvo, i to će
tako dalje iči sve dotle; dok ne dođe
' Pretplata i oglasi šalju se upravi,
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju, po pe
I godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
idile i. : Ž
stvo pred njihovim ,ja“? Treba li
ih kuditi? Dakako, ali treba i gle-
dati, kako je do takovog egoističkog
shvaćanja mogao doči čovjek, koji
se zanago nije takav rodio. Moguće
da su i oni, na kojih se danas diže
kuka i motika, da su izdali hrvat-
stvo i srpstvo, u borbu za život oti-
šli s drugim nadama i s drugom vo-
ljom,.ali našlo se ljudi koji su ra-
zumjeli njihovu slabost, a oni su
POJEDINI BROJ 10 PARA
a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval
novo pokoljenije ljudi, koje ne će bit
odraslo u zagušljivoj atmosferi oku-
pacije i austrijskog apsolutističkog
birokratizma. Da se to dogodi što
prije, to mi iz srca želimo posestri-
mi Bosni, jer bosansko hrvatstvo u
Bosni, kakvo se sada prikazuje i s
predstavnicima poput Stadlera i Man-
dića ne samo što ne koristi hrvat-
skoj misli, već je čini i zazornom
ondješnjem pučanstvu.
Domaće vijesti.
Zakonska osnova o pereznej reformi u
zajedničkom saboru.
U zajedničkom saboru vodi se rasprava
o poreznoj reformi. Hrvati je pobijaju kao
štetnu po Hrvatsku, te su već govorili proti
njoj delegat Vrbanić i Šurmin. Govorilo se
je da će naši aptuirati. proti toj osnovi, ali
čini se da su od toga odustali obzirom na
napete odnošaje među madžarskim strankama,
koje bi hrvatska opstrukcija još jače složila
i stisnula.
Izjava namjesnika Nardelli.
Bečki listovi priopćuju ovu brzojavku
N. P. Dalmatinskog namjesnika Nardelli.
Povodom političkih dogođaja šire se u
zadnje doba skroz pretjerane glasine o od-
nošajima na Jugu Dalmacije, a to ponajviše
radi izvanjske konkurence, e bi se škodilo
istom započetom prometu stranaca u ovoj
zemlji. Ove su vjesti bez ikakve podloge. U
svim krajevima Dalmacije vladaju sasvim
normalni odnošaji, te je ovomašnje pučan-
stvo uprav začuđeno, kako se je moglo po-
vjerovati u takove glasine. Žalosno je, da
se. ovakovim lažnim glasinama odvračaja
putnici od prirodnih liepota Dalmacije“.
»Ikdam“ Bosanskim Muslimanima.
Poluslužbeni organ sadanje otomanske
carske vlade ,Ikdam“ poručuje bosanskim
muslimanima, nek se ne sele iz svoje otaž-
bine, jer bi tim samo naškodili osmanlijskim
interesima. Doskora će, piše , Ikdam“, izbit
pitanje čija je Bosna. ,, Madžari i Turci jesu
grane od jednog debla te niko nije Turcima
u Fivropi bliži od Madžara. Madžari idu za
tim, da se što prije približu Osmanlijama
i da tako što čvršće ustale svoj opstanak
među evropskim narodima. Pripadne li Bosna
austrijskoj polovini, onda je stavljena zapreka
tom tursko - madžarskom zbliženju. List
završuje nadom da, će bos- hercegovački
muslimani iz tih redaka 'crpsti ža: sebe
korisnu pouku.
Rasprava proti «veleizdajnicima“ odgođena.
Četrdeset i osam optuženika, ponijeli su
preko svojih branitelja prigovore proti op-