God XIX.

 

Cij-#%_j* listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
nat, o mu pretplata mine, smatra se
ulugodište. ——— m

 

gastvo "10 K i poštarski troškovi. Ko» n>
—— — predbrojen  .8 :.5/7*

 

zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. agettuiniaijinitiiajednnij tišine
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

umm zammmDJUEmzn NAN

CAOENA_ i

U DUBROVNIKU, 6. veljače 1909.

Broj 10 i 11.

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE - =

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju še upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvel
plaća se +0 para po retku,a za oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju. po zo
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ——

 

 

Brzojavne vijesti.
Odgoda Bečkog parlamenta.

BEC, 6.
českih stranaka, koju sulizazvali po-

— Uslijed opstrukcije

znati događaji vw Pragu i vladina
osnova o uređenju jezičnog pitanja
parlamenat je bio jučer odgođen.

Za am Hrvatske.
BUDAPEST,

gao ovamo te čira sa svim mi-

— Rauch je sti-

nistritna o položaju u Hrvatskoj. Bo-

lesnog Košuta posjetio je u stanu.

Danas se vraća u Zagreb.

Vijećanje koalicije.
BUDAPEST, 6. —

danas imali konferenciju, gdje se je

Delegati su

pretresao politički položaj. Za dalnju

akeiju dat je naputak i punomoć

eksekutivnom odboru.
i Wekerle obečaje.
BUDIN PESTA.. 6. —

je obećao Hrvatima,

Wekerle

rati poreznu reformu prama  njiho-
vim željama.

Košut u Beču.
i, — Javljaju da će skoro
dolazak
samostalnu

BEČ, €

stiči ovamo Košut i njegov

u svezu sa akcijom za
madžarsku banku.

Umro Paar.

BEC, 6. — Kapetan kralj. garde

grof Paar Poznat

je bio kao jedan od najvećih pouz-

jučer je preminuo.
danika vladarevih. Uz njega je ustra-
jao skoro cijeli život kao generalni
pobočnik.
Za ustav u Bosni.

SARAJEVO, 6. — Vlada je. poz-
vala u Sarajevo na dogovor prvake
raznih stranaka. Konferencija će ras-
pravljati o budućem saboru.

MI smo veleizdajnici ....

Ovi robovi, ove pokorne sluge,
— postadoše na jednom veleizdaj-
nici. Hajka se sada vodi protiv
Srba (samostalaca), ali ne bojte se,
doći ćemo na red: i mi*Hrvati (ne
frankovski). Svi znakovi pokazuju
da će biti toga materijala i — pre-
više, da će cijela Hrvatska postati
jedna velika tamnica,

 

da će modifici- /

Jer znate, mi smo veleizdajnici,
za to jer smo ovaki ili možda, zato,
što ne ćemo da budemo ovaki, — kako
se stvar uzme.

Hrvati i Srbi, ti vjerni graničari
i janjičari, ti pokorni sluge, ti ,vaši“
junaci, koji su posijali svojim kostima
sva evropska razbojišta, koji su klali
i pustili se klati, a nikad ne pitali
zašto, koji su revolucije gušili, a da
ih zato nije bilo potreba nagradivati,
koji su mučali kad su zato i kažnjeni
bili, ovi Hrvati i Srbi tim bolji, vjer-
niji i pokorniji, čim ih se više po
glavi tuklo, postadoše najednom. —
veleizdajnici. 9

Ma je li moguće?

Oni da otcijepe Hrvatsku, Bosnu,
Dalmaciju . .. i predadu Srbiji, oni
da kuju urote, snuju revolucije, dr-
maju temeljem države?!

Ma. tko?? Hrvati i Srbi 22 Čovjek
se naprosto snebiva, divi njihovoj sr-
čanosti, ali ne može da vjeruje Ta
najpo-

mi smo Hrvati, mi smo Srbi,

korniji sluge,  ,najvjerniji sluge“,
mi nismo veleizdajnici! Dabome da
nismo!

Al ipak onaj dio naroda te se
kupi okolo hrvatsko-srpske koalicije
kriv je vješala.

A ma što su skrivili?

Pa to: Hrvati kažu da su jedan
narod sa Srbima, a Srbi da su isti
sa. Hrvatima ; to je  veleiz-
daja; jer kad Srbin radikal kaže
da Hrvata ne ima, a gdje ih ima
da su skotovi, vidite to nije ve-
lefzdaja; državni odvjetnik  Accurti
ne će ići optužnicom u ruci — koja
najviše naliči jednom frankovačkom
pamfletu — a uz sekufidiranje fran:
kovačko — dokazivati D.ru Kraso-

jeviću, da otrag malo godina srpsko

narod

ime nije bilo u Hrvatskoj poznato, >

nego će mu se radovati što je bio
nagrađen za to, jer viče, da je sve
srpsko da neima Hrvata ....

Koliko ironije! koja praska među
oči gore od svih Accurtijevih dokaza,
pa da je svaka riječ u njegovoj op-
tužnici jedna bomba. /

Srbi koji vele: kad neko 'smlati
Hrvata i ja sam na gubišu, jer Hr--
vatska je moja domovina ko i nje-

jela

— EEmmmm—————m—=—m=u— NHNIEFRRRIINRIHETrSČHIISHHIINIEHHEIS mmm

gova; kad Hrvati vele: što Srbi gube,
gubimo i mi, jer Srbi su dijelovi ti-
mojega naroda, tad i jedni i
drugi, počinjaju veleizdaju. Ali kad
se jedan vešeli nesreći drugoga, kad
Hrvat progoni-čirilicu, a Srbin lati-
nicu, kad jedan drugoga uništuje,

uništujuć tako dijelove vlastitog ti-

jela, tad to dakako, nije veleizdaja ;

država radi toga neće te strpati u
tamnicu, šta više — za što bolju si-
gurnost vaše kože; — reći će vam
da ste ,najvjerniji sluge“.

A kad se složni Hrvati i Srbi
usude reći: da Hrvatska nije ma-
džarska satrapija, kad složno traže
da se zakon, da protiv volje
hrvatskog sabora ne smije biti vlade
itd. itd., tad je to. najočitiji dokaz
veleizdaje.

'Jer je i veleizdaja u Austro-Ugar-
skoji monarhiji stvar relativna: pra-
ma tome, kakve i kolike imaš su-
sjede....

vrši

N. pr. Kad Pangermani u parla-

mentu otvoreno napadaju dinastiju :
Njeg. Veličanstvo, kad po Českoj i
usred Beča drže pangermanske is-
kaze, kad pangermanski zastupnici
putuju po Njemačkoj, proričuć propast
habsburške monarhije i naviještajuć
njeno zaposjednuće sa strane Nje-
mačke, tad to dakako nije. veleizdaja.
Austrijskim državnim odvjetnicima
ne pada na pamet da radi toga tr:
paju ljude u zatvor i vode ih: pod
vješala. A ne čine 'to zato, jer se
tamo na sjeveru nalazi država su
60 milijona Nijemaca, od kojih u duši
svaki misli kano:-i austrijski panger-
mani — ali koja, no, koja, — recimo,
nije Austriji pogibeljna. :

Kad Talijani i za pišljivo pitanje
talijanskog uredovnog jezika u Dal-
maciji pozivlju Rim u pomoć; a on
im se odaziva, kad talijani zadarski
korporativno putuju u Jakin a mi-
lanski u Trst, kad se neprestano ta-
lijanska društva raspuštaju radi ire-
\dončiszms:, ni s nI
to, i stotinu sličnih stvari. nije vele-
izdajstvo. A nije zato, jer tu, pet
koračaja preko Jadranskog mora,
postoji kraljevina Italija . .. . koja,
no, koja nije pogibeljna po habsbur-

3