God XIX. Cij-#%_j* listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino nat, o mu pretplata mine, smatra se ulugodište. ——— m gastvo "10 K i poštarski troškovi. Ko» n> —— — predbrojen .8 :.5/7* zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. agettuiniaijinitiiajednnij tišine Štamparija DeGiulli i dr. umm zammmDJUEmzn NAN CAOENA_ i U DUBROVNIKU, 6. veljače 1909. Broj 10 i 11. IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE - = POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju še upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvel plaća se +0 para po retku,a za oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju. po zo godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— Brzojavne vijesti. Odgoda Bečkog parlamenta. BEC, 6. českih stranaka, koju sulizazvali po- — Uslijed opstrukcije znati događaji vw Pragu i vladina osnova o uređenju jezičnog pitanja parlamenat je bio jučer odgođen. Za am Hrvatske. BUDAPEST, gao ovamo te čira sa svim mi- — Rauch je sti- nistritna o položaju u Hrvatskoj. Bo- lesnog Košuta posjetio je u stanu. Danas se vraća u Zagreb. Vijećanje koalicije. BUDAPEST, 6. — danas imali konferenciju, gdje se je Delegati su pretresao politički položaj. Za dalnju akeiju dat je naputak i punomoć eksekutivnom odboru. i Wekerle obečaje. BUDIN PESTA.. 6. — je obećao Hrvatima, Wekerle rati poreznu reformu prama njiho- vim željama. Košut u Beču. i, — Javljaju da će skoro dolazak samostalnu BEČ, € stiči ovamo Košut i njegov u svezu sa akcijom za madžarsku banku. Umro Paar. BEC, 6. — Kapetan kralj. garde grof Paar Poznat je bio kao jedan od najvećih pouz- jučer je preminuo. danika vladarevih. Uz njega je ustra- jao skoro cijeli život kao generalni pobočnik. Za ustav u Bosni. SARAJEVO, 6. — Vlada je. poz- vala u Sarajevo na dogovor prvake raznih stranaka. Konferencija će ras- pravljati o budućem saboru. MI smo veleizdajnici .... Ovi robovi, ove pokorne sluge, — postadoše na jednom veleizdaj- nici. Hajka se sada vodi protiv Srba (samostalaca), ali ne bojte se, doći ćemo na red: i mi*Hrvati (ne frankovski). Svi znakovi pokazuju da će biti toga materijala i — pre- više, da će cijela Hrvatska postati jedna velika tamnica, da će modifici- / Jer znate, mi smo veleizdajnici, za to jer smo ovaki ili možda, zato, što ne ćemo da budemo ovaki, — kako se stvar uzme. Hrvati i Srbi, ti vjerni graničari i janjičari, ti pokorni sluge, ti ,vaši“ junaci, koji su posijali svojim kostima sva evropska razbojišta, koji su klali i pustili se klati, a nikad ne pitali zašto, koji su revolucije gušili, a da ih zato nije bilo potreba nagradivati, koji su mučali kad su zato i kažnjeni bili, ovi Hrvati i Srbi tim bolji, vjer- niji i pokorniji, čim ih se više po glavi tuklo, postadoše najednom. — veleizdajnici. 9 Ma je li moguće? Oni da otcijepe Hrvatsku, Bosnu, Dalmaciju . .. i predadu Srbiji, oni da kuju urote, snuju revolucije, dr- maju temeljem države?! Ma. tko?? Hrvati i Srbi 22 Čovjek se naprosto snebiva, divi njihovoj sr- čanosti, ali ne može da vjeruje Ta najpo- mi smo Hrvati, mi smo Srbi, korniji sluge, ,najvjerniji sluge“, mi nismo veleizdajnici! Dabome da nismo! Al ipak onaj dio naroda te se kupi okolo hrvatsko-srpske koalicije kriv je vješala. A ma što su skrivili? Pa to: Hrvati kažu da su jedan narod sa Srbima, a Srbi da su isti sa. Hrvatima ; to je veleiz- daja; jer kad Srbin radikal kaže da Hrvata ne ima, a gdje ih ima da su skotovi, vidite to nije ve- lefzdaja; državni odvjetnik Accurti ne će ići optužnicom u ruci — koja najviše naliči jednom frankovačkom pamfletu — a uz sekufidiranje fran: kovačko — dokazivati D.ru Kraso- jeviću, da otrag malo godina srpsko narod ime nije bilo u Hrvatskoj poznato, > nego će mu se radovati što je bio nagrađen za to, jer viče, da je sve srpsko da neima Hrvata .... Koliko ironije! koja praska među oči gore od svih Accurtijevih dokaza, pa da je svaka riječ u njegovoj op- tužnici jedna bomba. / Srbi koji vele: kad neko 'smlati Hrvata i ja sam na gubišu, jer Hr-- vatska je moja domovina ko i nje- jela — EEmmmm—————m—=—m=u— NHNIEFRRRIINRIHETrSČHIISHHIINIEHHEIS mmm gova; kad Hrvati vele: što Srbi gube, gubimo i mi, jer Srbi su dijelovi ti- mojega naroda, tad i jedni i drugi, počinjaju veleizdaju. Ali kad se jedan vešeli nesreći drugoga, kad Hrvat progoni-čirilicu, a Srbin lati- nicu, kad jedan drugoga uništuje, uništujuć tako dijelove vlastitog ti- jela, tad to dakako, nije veleizdaja ; država radi toga neće te strpati u tamnicu, šta više — za što bolju si- gurnost vaše kože; — reći će vam da ste ,najvjerniji sluge“. A kad se složni Hrvati i Srbi usude reći: da Hrvatska nije ma- džarska satrapija, kad složno traže da se zakon, da protiv volje hrvatskog sabora ne smije biti vlade itd. itd., tad je to. najočitiji dokaz veleizdaje. 'Jer je i veleizdaja u Austro-Ugar- skoji monarhiji stvar relativna: pra- ma tome, kakve i kolike imaš su- sjede.... vrši N. pr. Kad Pangermani u parla- mentu otvoreno napadaju dinastiju : Njeg. Veličanstvo, kad po Českoj i usred Beča drže pangermanske is- kaze, kad pangermanski zastupnici putuju po Njemačkoj, proričuć propast habsburške monarhije i naviještajuć njeno zaposjednuće sa strane Nje- mačke, tad to dakako nije. veleizdaja. Austrijskim državnim odvjetnicima ne pada na pamet da radi toga tr: paju ljude u zatvor i vode ih: pod vješala. A ne čine 'to zato, jer se tamo na sjeveru nalazi država su 60 milijona Nijemaca, od kojih u duši svaki misli kano:-i austrijski panger- mani — ali koja, no, koja, — recimo, nije Austriji pogibeljna. : Kad Talijani i za pišljivo pitanje talijanskog uredovnog jezika u Dal- maciji pozivlju Rim u pomoć; a on im se odaziva, kad talijani zadarski korporativno putuju u Jakin a mi- lanski u Trst, kad se neprestano ta- lijanska društva raspuštaju radi ire- \dončiszms:, ni s nI to, i stotinu sličnih stvari. nije vele- izdajstvo. A nije zato, jer tu, pet koračaja preko Jadranskog mora, postoji kraljevina Italija . .. . koja, no, koja nije pogibeljna po habsbur- 3