Broj 15. a s vaše strane, prostim barbarskim ametanjem, koje se mora najodlu- :nije odbiti. i 2 narodt. Iz Cepikuća, Stonsko Primorje. Po- slaše nam ,, Pravu Crvenu“ grdobu da je idimo, kako zna i umije grditi i ružiti igledne i poštene ljude po Stonu, Slanomu po cijelom našemu Primorju, kao što ruži napada i najizobraženije ljude u bijelom Dubrovniku, koji neumorno stoje i bdiju na straži osakaćene nam tužne domovine, a što im treba da. narod usčuva vječni pomen. Poslaše nam je da je vidimo kako je skladna i lijepa i to kako tobož lijepo i to aš po primorskom stilu zna pjevati i ru- iti, ono baš po cigansku, a zato joj mi svi »imorci u lice zatvaramo vrata. Pri ovoj se zgodi sjećamo onijeh riječi iaših starih, koji su vazda govorili i sada »Cuvaj se popa, s njim vijateljstva mi zavade“. Mi mlađi im starim zato rugali i mislili da je to tara nekakva presuda. A sada baš vidimo la to nije nešto ludo rečeno, te tu staru iečenicu ovako tumačimo, da su (popi mno- ovore : nemaj ni smo «e roga čovjeka u prijateljstvu strašno preva- ili izdajom, a u zavadi im se nečovječno isvetili. Skup primoraca. Op. Ur. — Primajuć i uvrštujuć ovaj lopis hoćemo da + mi žigošemo nečuveno irostaštvo, koji je nepoznati u ,,Pravoj“ rapao g. M. Drvenicu. Ako im je Drvenica irotivnik, neka se ljudski snjima bore, a ie rugaju se manama, koje nijesu njegova krivina. U Old Tacoma, Wasch. dneva 20. ja- nuara 1909. Providnost svemogučega, dala : e svakoj živučoj stvari, da svježi i trune tokom remena. Svemu živućem na ovome svijetu, kao svim zemaljskim ničućim stvarima opre- lijeljeno je vrijeme razvitku njihova života, ako i malaksanju istih, biva: živi rasti i tin. Mi ovdješnja naša dalmat. hrvat. kolo- ija na skrajnom zapadu ove slobodne zemlje, ia žalu Pacifičke obale, odaljeni od mile elija, zadušena kraljićna, kako su je stavili a nosila kraj liješine sijedog otca, prizor oji je imao staromu Kentu, da razdere srce. Tvoju najtajniju dragost, sačuvala je ava kroz XVII. stoljeća: sada pripovijeda vijetu. Pfui! Ja bih te htjeo imati, spava- uće dijete Grčke, u jednoj dvorani sa čistom vijetlošću, Mali Panteon, to bi bio grob jostojan tebe. Unaokolo kipovi bogova, ko- im si se obično molila: Ovdje bi želio sje- jati i čitati Homerove epose u jeziku rasne ti domovine. ' R i Spavaj u miru, slatko dijete. Ne muči “, kuda učenjaci kraj tebe stoje i govore i stranim jezikom. Ali meni, koji poznam Voju povijest, meni ostani ljubezna. Ta ti poznaš, tvog pjesnika u prozi, i dobra i mi, Kad ti se približujem, tada žubori a0 mili sram kroz tvoja slatka uda, a rasna rametjaj kao da se nadimlju od tog zdaha. Počivaj u miru, o mila Dafno! — — P. Štreber. CRVENA HRVATSKA“ nam domovine življasmo do danas bez ži- votnog dihanja. Nu dan 20. t. mj. o. g. na užjem sa- stanku rodoljuba. osvježio je pupolj ruže už dobro njegovanje dobrog vrtlara našeg dičnog starine g. Andrije Guića i njemu uz bok stojećih dvajuh vatrenih rodoljuba — dvoje braće — Ivana i Nikole Rabaze po- sjednika i trgovaca ovdje, rodom iz starod- revne Janjine sa poluotoka Pelješca. Uz nastojanje ovih i još nekoličine čestitih ro- doljuba većinom sa otoka Brača sa Selaca oživotvorena je davna želja, te se pomenu- tog dana ustrojilo političko društvo ,,Sasta- nak Dalmat. Hrvata“. Ovom društvu — u glavnom — je svrha, da širi literaturu i da pomno prati razvitak političkih stvari u do- movini, e da istoj slučajem nužde uzmognu = priteći u pomoć bilo materijalno bilo moralno. Ovakovim svijesnim rodoljabima kličem : »Živjeli svi skupa!“ i dav Bog da ta ple- menita ideja dugotrajno živjeti bude ali svakako sa plodom posijanim na dobru zemljištu ! U to ime neka vas štiti u svemu dobri. Bog!! » Pacificus“. Iz Korčule. — Ples našeg Sokola, u prošlu nedjelju 14. tek. ispao je sjajno sa svakog pogleda. Zaludu, Sokol je Sokol, us- tanova, kano od Providi poslana, da oku- plja i oduševljava široke mase naroda te sokolskoj slavi učestvuje i najskromnije hr- vatsko srce, kad je za Sokol, i najsiroma- šniji, najčeoniji hrvatski radnik hoće svojim darom, svojim obolom da pripomogne. A kako se naši ljudi, ponajviše radnici, žrtvuju za svoje društvo, svjedoči nam novčani us pjeh, obzirom na- naš broj i prilike, više nego obilat. Utjeralo se preko 1700 kr. što se sve stavlja u fond, ako bogda za gradnju i ures sokolane — slogom i dobrom voljom sve se može — zato braćo naprljed k na- šemu cilju! Sokolaš. Domaće. vijesti. Predlog zastupnika Prodana. Predlog Prodana kao plattforma na te- melja koje će narodui predstavnici vijećat glasio je ovako: , I. Sve stranke hrvatske izjavljuju se složne u državnopravnoj borbi za ujedinjenje Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovina, te slovenskih zemalja u jedno samostalno hrvatsko (ovo je u ' odgovoru frankovaca, kako je priopćeno u ,Hrv. Pra- vu“, izpušteno) državno tijelo. U tu svrhu, da se postigne sudjelovanje svih dqugih stranaka, pripravne' su, uz pri- uzdržaj hrvatskog državnog obilježja prema vani, doći im u susret glede njihovih po- sebnih želja do skrajnih granica. Poimence pripravne su zajamčiti : 1. Srbima i Muslimima kulturnu i cr- kvenu autonomiju u svim pokrajinam Hr-: vatske, 2. Ravnopravnost ćirilice sa latinicom. 3. Slobodnu uporabu srbske zastave uz državnu hrvatsku (ovo je u odgovoru Mape. šteno). II. Sve stranke pak, prema gornjem cilju, odlučuju, da će njihovi zastupnici, od- mosno predstavnici Bosne i Hercegovine, učestvovati skupnom sastanku koji se ima čim prije sazvati po maročitom odboru, u koji će svaka ro imenoviti svog oda- slanika. Strana 3. III. Ovaj odbor do obće skupštine upra- vlja spomenutom zajedničkom pol. akcijom do obdržavanja obćeg (u odgovoru stoji : pvećega“) sastanka, koji tada preuzimlje raz- pravljanje i riješavanje svih zajedničkih do- movinskih (ova je riječ izpuštena u ošo: voru) posala. Hrvatski delegati i novački kontigenat: Hrvatski su delegati već vijećali o svomu postupku prama zak. osnovi o novačkom kontigentu. No budući se većina članova str. prava nije povratilo u Budimpeštu, to se nije moglo stvorit konačni zaključak. Si- gurno je da se delegati ne će priključiti »neovisnoj ljevici“ te ne će opstruirati. Na- rodnosni klub zaključio je da ne će utjecati na debatu, nego će dati izjavu, .da ae može ovoj vladi votirati novake. Po svoj će prilici slično uraditi i hrv. delegacija; te u jednoj od budućih sjednica dati izjavu, po kojoj će izjaviti da delegacija ne može votirati ni kakav predlog zajed. vladi dokle god postoji neustavni režim u Hrvatskoj. Zar evolucija ? Hrvatska Kruna“ od 16. o. m. piše doslovno ovo: , Prava Crv. Hrvatska“ zgod- nim patriotičnim riječima odobrava akciju dalmatinskih pravaša i žali što se našlo no- vina, koje svojim pisanjem osujećuju pleme- nito nastojanje upravljeno jedino u prilog najvećih ideala hrvatskoga naroda. Vrlo nas raduje ovaj bistri pogled dubrovačkih pra- vaša. I ,Naše Jedinstvo“ rek bi misli pro- mjenit dosadašnji ton i ne smetat dalje po- kretu koji samo dušmanima hrvatstva i sla- venstva može biti nepoćudan“. Samoubojstvo. G. Emil Valentini, upravljač odjela za uređenje bujica u Dalmaciji, šumarski savje- tnik na Namjesništvu, u“ času živčane uzbu- đenosti bacio se iz svoga stana sa četvrtog kata, na ulicu. Po sata kasnije izdahnuo je. Sudar parobroda. : Parobrod ,Drugi“ korčulanske plovidbe dolazeći na Korčulu, udario je u krmu ondi usidrenog — parobroda ,,Lusin“ , plovidbe »Dalmatia“ te ga oštetio. Na 7 tek. nađen je u planini kod Živo- gošca smrznut Miho Brajković. Vraćao se iz Primorja, noseći.nešto kukuruza za svoju obitelj. Zakasnio, a_ uhvatio ga snijeg Umoran gladan i slabo obučen, nije mogao odoljeti vjetru i ledu; pa kakao je sio da se odmori, tako ga sutri dan nađoše na putu smrznuta. Izbori na vidiku. »Hrv. Sloboda“ javlja, da je ban izdao kot. predstojnicima nalog, da ga objektivno izvijeste o mišljenju izbornika po pojedinim kotarima i da se orijentiraju glede ,,šansa“ za kandidate ,ustavne stranke“. - Madžarske škole u Hrvatskoj. Za banovanja »Najhrvalitijeg bana“ rastu ko gljive iza kiše. Do sada ih ima ravnih 38 (tridesetosam). Čitamo u Pokretu“ da su dosljednici madžarski pregnali da uspo- stave opet novu: školu i to u. Karlovcima. Židovska kurija u Besni. = U ustavnoj auketi što se .u Sarajevu drži ovih dana istaknuto je pitanje i o ži _dovskoj_ kuriji. Pošto je odlučeno da svaki kotar bude brojio 25000 \Mtanovnike, a _po- jea židova nema nego 11000 njihova bi korija m Nu obsirom na ani ma. te U