God XIX. RVENA HRVATSK jena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i za Ausiso-Ugumsku na godinu 10 X. Za | na godinu 10 K. Za ino sati list, kad mu pretplata mine, smatra se 28 Gu ast> po>»ugodište. —ouuuo u pstvo 10 K i 2 troškovi, Ko» >> — == 228 predbrojen davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. U DUBROVNIKU, 24. veljače 1909. Broj 16. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA p9ledi po soljetuć ogoni u Kranjskoj. Novo austrijsko ministarstvo: Biener- \ovo pokazuje se sve to više u svojoj pra- y) slici. Uz progone. i premetačine u Če- xoj zaređali su se sada i po Kranjskoj, a pročito u Ljubljani, progoni Slovenaca, koji oje na izloženijim tačkama u borbi proti imetljivom ministru. 'Tako je ljubljansko žavno odvjetništvo odredilo istragu proti Ivjetniku d.ru Alojziju Kokalju i odgovor- m uredniku ,,Slov. Naroda“ lustoslom- bku. Istraga je već povedena i proti obo- xi je podignuta optužba, a sve to di otvorenog pisma na _ ministra rata 'hiinaicha, o poznatim ljubljanskim doga- jima koncem rujna [prošle godine. Optu- nici su stavili prigovore proti optužnici više sudište. već esnosno stanje u Macedoniji. Stanje u Macedoniji je veoma nesnosno. eć mjesec dana traju umorstva Bugara po Tako su neku noć ubijeni u lu Lubnica tri Bugara. koji su agitirali u» eksarha. Radi ovih umorstava osvećuju + Bugari Grcima, pak tako nastaju krvo- rolića, a da vlast ni ne misli . posredovati. Grčki četnici, koji se okupljaju u dram- com okružju, raspolažu silnim streljivom, dobro su opskrbljeni i novcem. Po vije- ima, koje ovamo dolaze, dade se suditi \ će u proljeće buknuti četnička borba za itonomiju Mecedonije. acedoniji. porazum i pitanje bojkota. Pred malo dana veliki vezir pozvao je sebi neke trgovce, te im je izjavio, da će orazam doskora biti potpisan, a želja je ite da bojkot proti austro-ugarskoj robi estane čim prije. sija priznaje Bugarsku kraljevinom. Ministarstvo vanjskih posala dobilo je Petrograda službeno priopćenje, da je r Nikola zaključio priznati Bugarsku rstvom i primiti cara Ferdinanda sa kra- vskim počastima. Istodobno biva saopćeno, da Rusija 'euzima inicijativu da i druge velevlasti iznadu Bugarsku carstvom. at na vidiku. Glede vanjskog odnošaja izjavljuje se mjerodavne strane, da Srbija ostaje pri ojim zahtijevima.. Vlada se. obratila odboru za: narodnu ranu, novinstvu i drugim faktorima po- 1om, do što mirnije postupaju i puste, da a uzmogne u miru nastaviti svoj rad i osiijediti a naoružavanjem. m m stanice iz Beograda Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl uredništvu lista. Zai izjave, priopćena. zahval plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po po : E godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. O M s Ki « = »Zeit“ prima vijest iz Zemuna, da je prošle noći odputovalo za Niš 80 vagona punih kraljevog pokućstva, kraljevski arkiv i još drugog materijala. * Kriza u srpskom kabinetu. U subotu je nastavljena rasprava o in- terpelaciji protiv ministra Glavinića. Skup- ština je sa 61 glas protiv 33 glasovala ne- povjerenje - ministru. Radi toga očekuje se demisija čitavog kabineta Velimirovićevog. U Srbiji naoružavanje jenjava. Po zadnjim vijestima koje primismo, izgleda da u Srbiji naoružavanje sve to više jenjava, te da po malo nastaje raspoloženje za mir, stoga što izostaše iskazi simpatija iz Crnegore. Pašić je izjavio u klubu staro- radikalne stranke, da je kralj rekao, da se djeluje onamo, da nastupi mir, jer će se on inače zahvaliti. ,Neue Freie Presse“ piše: Naš vanjski ured želi točno saznati, što Sr- bija hoće s ratnim pripremama. Srbija će se morati do skora o tom izjaviti i daljnje dr- žanje odvisi o odgovoru Srbije. Ako odgo- vor ne bude zadovoljavao, neizbježivi su daljnji koraci s naše strane. Neistinite vljesti o ultimatumu. Sa mjerodavne strane proglašuje se bez- razložnima sve vijesti o ultimatumu Austro- Ugarske Srbiji, ili o skoroj ratnoj akciji Austro-Ugarske protiv Srbije. Parlamentarni slavenski položaj. Slavenski savez zahtijevati će sjedništvo u parlamentu. pred- Otvorenje engleskog parlamenta. /* Ovih dana slijedilo je svečano otvorenje engleskog parlamenta. Kralj i kraljica su sa svečanom pratnjom i uz tradicionalne ceri- monije došli u parlamenat. Austrija 1 Srbija. Stojimo li pred ratom? Istina je da naša monarhija prijeti ratom, kako je istina i to, da se ovakovo stanje ne može dulje održati. Do nekakvog riješenja treba : dakle da dođe. To zahtijevaju ekonomski interesi i Au- strije i Srbije. Ova se toliko istrošila za oboružanje, da je za nju rat u mnogom pogledu povoljnije riješenje od mira, koji ne bi zadovoljio narod. Takav mir znači za Srbiju bankrot, možda i revoluciju u kući. To isto vrijedi i za Crnugoru, pa dok prilike tjeraju ove dvije austrijske suparnice u Bosni, da ne popuste, s druge strane sile one našu monar- hiju, da riješenje pospiješi. Ona je ekonomski kud i kamo jača, ali ipak ne tako jaka, da može mjeseca i mjeseca bez osjetljivih posljedica držati vojsku spremnu na granici. Ugrožena je pak po mišljenju bečkih državnika i cijena monarhije kao velesile u svijetu. Zato i ako nije sigurno, da će doći do rata, to je lako moguće; i samo stanovište, koje je monarhija zauzela, kad je aneksiju proglasila, isključuje s njezine strane takovo popuštanje, koje bi moglo Sr- biju i Crnugoru razoružati. Baš u času, kad bi monarhija morala prama vanjskom svijetu biti _ jedna, pokazuje ona sve znakove kronične bolesti. U Budimpešti. se koalicija malo po malo raspada, te ako ministarska kriza nije već bu- knula, to nije znak nikakve strana- čke snage, već potreba časa — ne- ma ko bi preuzeo Wekerleovo. na-. sljedstvo. U Austriji parlamenat ne radi, te su svi pokušaji Bienerthovi da izmiri barem za čas Čehe i Ni- jemce, ostali zaludni. Kako se sistem lomi, najbolje svjedočanstvo daju. ve- leizdajnički i drugi politički procesi. Jako je značajno, da baš u ovom času niču ove gljive istodobno u Za- grebu, Pragu i Ljubljani. Vlastodršci otkrivaju tim sami svijetu, da u dr- žavi ima nezadovoljstva, a kad to hoće da protumače veleizdajničkim težnjama pojedinaca, trebalo bi prvo svega da nađu u Evropi koga, da im vjeruje. | Uz ove nutarnje poteškoće ima monarhija i / vanjskih neprijatelja. Moguće je, da se Srbija i Crnagora grubo prevare, ako se nadaju kako- voj oružanoj intervenciji vlasti u slu- čaju konflikta s monarhijom, ali ja- : mačno one ne će pustiti monarhiji da čini što hoće, a ne pobrinuti se i za sebe. Monarhija je s toga upu-. ćena na paktiranje. Lako da je ne- nadana pomoć Rusije Bugarskoj i priznanje s ruske strane bugarskog kraljevstva preteča podjele interesnih stora između Beča i Petrograda, pri čem bi istočni dio Balkana bio pre-